Njemački ministar vanjskih poslova priznao je da čekanje da "arapsko proljeće" donese rezultate nakon nekoliko godina je prava "iluzija", podsjetivši da je njegova zemlja za to uložila više od 750 milijuna eura. Podsjećanja radi, glavni tajnik Arapske lige opisao je ove događaje kao katastrofu.

U 10 godina Berlin je potrošio više od 750 milijuna eura za potporu zemljama takozvanog "arapskog proljeća", naziv kojeg su dobili protestni pokreti koji su izbili prije 10 godina i doveli do promjene vlasti u nekoliko njih. Takvu je izjavu dao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, koji nadalje dodaje da je to bio neuspjeh ako se uzmu u obzir težnje njegovih aktera.

"To je bio razvoj praćen velikim nadama u demokratizaciju u mnogim arapskim zemljama. Deset godina kasnije, otrežnjenje je sjajno", rekao je tijekom konferencije Europa Camp 2021, tijekom rasprave o rezultatima ove stranice povijesti.

Dodao je da ovaj val prosvjeda nikada nije bio ono što su neki vjerovali.

Mnoge zapadne vlade, poput SAD i Velike Britanije, optužuju Rusiju da se bavi "zloćudnim" aktivnostima i plaše se moguće "ruske agresije" tokom posljednjih šest godina. Moskva negira optužbe i podvlači da se ove zemlje ne trebaju zamarati potkrepljivanjem svojih navoda.

U intervjuu za The Sunday Times, šef britanske tajne obavještajne službe, poznate kao MI6, Richard Moore je tvrdio da status Rusije opada i da se trenutno suočava sa brojnim izazovima.

"Rusija je ekonomski i demografski objektivno sila u opadanju. To je izuzetno izazovno mjesto", rekao je Moore.

Takva omalovažavajuća ocjena stanja stvari u Rusiji nije spriječila glavnog špijuna da zemlju stavi na vrh liste svojih briga. Plasman je opravdao potrebom da se izbori sa navodnim "bezobzirnim ponašanjem Moskve". Šef MI6 je, naime, kao primjer iznio nedavne neutemeljene optužbe češke vlade o navodnoj umješanosti Rusije u eksploziju u skladištu municije Vrbetice 2014. godine.

Češki senat sumnjiči predsednika države Miloša Zemana da je izdao državu tokom svog televizijskog obraćanja 25. aprila, saopštio je novinarima predsednik gornjeg doma parlamenta Češke Miloš Vistrčil.

Kako smatraju parlamentarci, Zeman je tokom nedeljnog obraćanja u vezi sa eksplozijama u skladištu oružja u selu Vrbjetice objavio podatke o toku istrage. On je tada izjavio da postoje dve verzije: neprofesionalno rukovanje oružjem radnika u skladištu i "igra stranih specijalnih službi".

Vistrčil je u intervjuu televiziji "Si-En-En prima njuz" izjavio da je Zeman u svojoj izjavi izneo informacije iz aktivnog slučaja, što bi moglo da zakomplikuje njegovu istragu i ugrozi bezbednost zemlje.

"Pretpostavljam da ćemo se pozabaviti mogućnošću podnošenja žalbe zbog potencijalne Zemanove izdaje države. Pre svega, potrebne informacije se moraju prikupiti i mora se videti kako na ovu situaciju gledaju stručnjaci za Ustavno pravo", rekao je Vistrčil.

On je saopštio, da je grupa javnih ličnosti na čelu sa bivšim ministrom Mihailom Kocabom već počela da prikuplja potpise za peticiju Senatu radi podnošenja ustavne žalbe protiv Zemana pod optužbom za izdaju države.

"Prema našem mišljenju, predsednik Zeman se ponovo ponašao kao zaštitnik i agent Rusije, ali ne i šef naše države, koji treba da brani interese Češke. U svom govoru doveo je u pitanje dokaze i pouzdanost zaključaka naših specijalnih službi", kaže se u peticiji koju je prvog dana potpisalo oko hiljadu ljudi.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan najavio je u ponedjeljak navečer kako se u njegovoj zemlji, zbog pogoršanja epidemiološke situacije, uvodi potpuno zatvaranje od četvrtka 29. aprila do ponedjeljka 17. maja ove godine, javlja agencija Anadolija.

Erdogan je nakon sastanka kabineta u predsjedničkom kompleksu u Ankari podijelio detalje koji se tiču uvođenja novih mjera u Turskoj u borbi protiv korona virusa.

"Prelazimo na potpuno zatvaranje u četvrtak, 29. aprila, od 19 sati do ponedjeljka, 17. maja, do 5 sati", rekao je turski čelnik.

Dodao je kako će u okviru novih epidemioloških mjera međugradska putovanja biti moguća samo uz dozvolu, a vozila međugradskog prijevoza radit će samo uz 50 posto kapaciteta.

Izuzev organizacija koje su izuzete u odlukama Ministarstva unutrašnjih poslova, svi poslovni subjekti će obustaviti poslovanje.

Obustavlja se nastava licem u lice u svim školskim ustanovama, a svi ispiti će biti odgođeni. Lanci marketa bit će zatvoreni nedjeljom, a ostalim danima nastavit će raditi samo u određeno vrijeme.

Turska je jučer zabilježila 37.312 novih slučajeva zaraze korona virusom, te 353 smrtna slučaja.

"U vrijeme kada Europa ulazi u fazu ponovnog otvaranja, mi moramo brzo smanjiti brojke novozaraženih na ispod 5.000 kako ne bi zakasnili. Inače nam prijete veliki troškovi u svim područjima, od turizma do trgovine i obrazovanja", naveo je Erdogan.

Američki Senat uskoro bi mogao postati mesto na kome će se voditi svojevrsna "bitka za Vašington" demokrata, nakon što je u Predstavničkom domu Kongresa izglasano da administrativni okrug grada Vašingtona postane 51. američka država, uprkos protivljenju republikanaca.

Ali, šta zaista stoji iza namere demokrata da SAD dobiju još jednu državu?
Očekuje se da će republikanci pokušati da blokiraju tu inicijativu, jer strahuju da bi pretvaranje Vašingtona u saveznu državu trajno osiguralo demokratama dodatna dva predstavnika u Senatu.

Predviđa se teška borba s neizvesnim ishodom, jer u Senatu i demokrate i republikanci imaju po 50 predstavnika.

"Bitka za Vašington"

Kako za Sputnjik kaže spoljnopolitički analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić, ovo nije prvi put da su demokrate pokrenule to pitanje.

"To jeste jedno od ključnih pitanja, pogotovo ovde u Vašingtonu jer je grad skoro u potpunosti orijentisan prema Demokratskoj stranci i u toj partiji znaju da nema šanse da bi bilo koji republikanac ovde ikada pobedio na izborima.

Takođe, velika većina građana Vašingtona to podržava jer imaju svog predstavnika u Donjem domu, ali nemaju pravo glasa. Ali, ovo pitanje je dosta složeno jer nije jasno da li se uopšte može postići saglasnost Vrhovnog suda da taj grad, u skladu sa Ustavom, postane država", objašnjava Kesić.

Nakon što su pobunjeničke skupine na sjeveru Čada ubile predsjednika u borbi, njega je naslijedio sin.

Ubijeni Idriss Deby bio je na vlasti 30 godina, a brojni vanjski promatrači kritizirali su ga zbog lažiranja izbora i nasilnih obračuna s opozicijom. No, autokratski pristup nije ga koštao vlasti, a dugoročnosti vladavini pomoglo je i to što je miljenik zapada, "hrabri prijatelj i vojnik" kako kaže Macron. No, ono što ga jest koštalo vlasti je metak od strane pobunjenika na sjeveru zemlje uz granicu s Libijom.

Sada ga je naslijedio sin, 37-godišnji general Mahmat Deby Itno, piše AFP. Nekakvim tranzicijskim aktom de facto je preuzeo vojsku, zakonodavnu i izvršnu vlast. Sukobi između autokratske "službene" vlade na čelu s Patriotic Salvation Movement (PSA) i pobunjenika na sjeveru (FACT) dodatno su se intenzivirali od kada je nasljednik "zasjeo" na tron. Dok mladi general pokušava osvetiti oca, pobunjenici tvrde: "Čad nije monarhija".

Ipak, poznavatelj odnosa u regiji Roland Marchal, za francuski AFP je iznio kako je prilično siguran da je veća prijetnja novom vladaru omraženost unutar vladajuće stranke. Tvrdi da je novi vladar previše mlad za ukus starijih generala koji ga ni prije nisu voljeli. Marchal tvrdi kako će se dogoditi "noć dugih noževa".

U izveštajima kontraobaveštajne službe nije bilo dokaza o prisustvu "ruskih agenata" na skladištu municije u selu Vrbjetice u Češkoj, gde su se 2014. godine dogodile dve eksplozije, izjavio je češki predsednik Miloš Zeman u vanrednom televizijskom obraćanju putem televizije "Prima" i "Si-En-En prima njuz".

"Mogu da konstatujem da se u izveštaju Informacione službe za bezbednost govori o tome da nema dokaza ili potvrda da su dva agenta posetila područje Vrbjetice. Posle eksplozija u Vrbetici, kontraobaveštajna služba rad šest godina ni u jednom od svojih godišnjih izveštaja, čak ni u njihovom poverljivom delu, nije ništa saopštavala o mogućem učešću (u organizovanju eksplozija) agenata ruskih specijalnih službi", naglasio je Zeman.

Nijedna suverena država ne može dozvoliti da dva strana agenta izvrše teroristički napad na njenoj teritoriji u kojem su poginula dva češka državljana i u kojem je naneta velika materijalna šteta, rekao je češki lider.

"S druge strane, razmatramo dve verzije. Prva je da su se eksplozije dogodile zbog nepažljivog rukovanja municijom, a druga ─ da su za to krivi agenti stranih specijalnih službi", precizirao je Zeman.

Predsednik je takođe apelovao da se sačekaju rezultati istrage o incidentu i dodao da u potpunosti veruje češkoj policiji i Generalnom tužilaštvu koji vodi istragu. Prema njegovim rečima, u slučaju eksplozija postoji još mnogo nejasnoća, ali policija i Generalno tužilaštvo rade na njihovom uklanjanju.

Navršilo se desetljeće od pokretanja prve revolucije tzv. arapskoga proljeća u Tunisu i svrgavanja autoritativnog predsjednika Zinea el-Abidinea Ben Alija, koji se 14. siječnja 2011. godine, bježeći pred revolucionarnim kaosom, ukrcava u zrakoplov i odlazi u azil u Saudijskoj Arabiji. Sada, toliko godina nakon njegova bijega, ništa nabolje u Tunisu se nije promijenilo. Jedna diktatura zamijenjena je drugom - diktaturom islamističkih ekstremista.

Tunis je u potpunom političkom kaosu. Nakon godina ekonomskog propadanja, desetu godišnjicu početka revolucije u Tunisu obilježavaju sukobi prosvjednika i islamističke vlasti očito podržane od najekstremnijih dijelova islamističke javne i podzemne scene. Uhićenja i žestoki sukobi s policijom koji u žestini jačaju od godišnjice Ben Alijeva pada nastavljaju se i ovih dana. Prema izvješću BBC-ja, 31. ožujka u nastavku žestokih sukoba prosvjednika i policije diljem Tunisa bijesna masa pokušala je u gradu Tataouineu na jugu zemlje, baš kao u vrijeme rušenja vlasti Ben Alija, nasilno zauzeti kompleks vladinih objekata, na što je policija odgovorila suzavcem i gumenim mecima. Voice of America, pak, sredinom ožujka javlja da Tunis deset godina nakon arapskog proljeća puca po šavovima.

Trećina mladih je bez posla, a zemlju je pogodio val nereda i prosvjeda zbog trajnih političkih sukoba i katastrofalno vođene ekonomije. S prosvjednicima se, osim policije, fizički na ulicama obračunavaju i pristaše vladajuće islamističke stranke Ennahdha. Koliko je duboko Tunis, umjesto uspostave demokracije zapadnoga tipa, što je bio proklamirani cilj prevrata, potonuo u islamistički ekstremizam, svjedoči bizarna okolnost da je jedno od ključnih političkih pitanja oko kojeg se pletu sukobi pravo žena na nasljeđivanje imovine. Prema viziji vladajućih političkih snaga, žene praktički ne bi trebale biti direktni nasljednici imovine nakon smrti bračnog partnera ili srodnika jer bi to pravo bilo rezervirano za muške nasljednike.

Nekada davno (tako su počinjale bajke, no ovo nije bajka), u vrijeme one države što je - ako se pita danas vladajuće - nije uputno ni imenom spomenuti, bila je prilično popularna komedija pod naslovom "Je li moguće, drugovi, da smo svi mi volovi?". Promatraču današnjih zbivanja na međunarodnoj sceni neizbježno se nameće to isto pitanje u samo "malo" prilagođenom obliku. Naime: je li zaista moguće da smo svi mi toliko glupi? Da nas smatraju tako glupima?

Imamo pri tome na umu sve one, od vrhunskih (po funkcijama, ali ne i pameti) političara, preko navodno umnih analitičara, pa do dobro usmjeravanih novinara koji u atmosferi "slobode medija" uredno pišu i govore ono što im se kaže, egzistencijalno ucijenjeni mogućim gubitkom posla. Riječ je, naravno, o opasnosti ruske agresije što - tako nas uporno uvjeravaju - lebdi nad Evropom, a krunski je dokaz te opasnosti činjenica što je Rusi ni na koji način ne skrivaju, da njihova armija koncentrira svoje snage na granici s Ukrajinom i na poluotoku Krimu.

Što se događalo s Ukrajinom, kako su i zašto orkestrirane demonstracije protiv tadašnjeg predsjednika Janukoviča, tko je i javno i tajno podupirao demonstrante da bi doveo do željene promjene režima, rečeno je i napisano do sada već toliko puta, da doista nema smisla ponavljati. Zapadna, prije svega američka umiješanost u sve to nedvojbena je. A vraćanje Krima u sastav Rusije, mada neupitno u režiji Kremlja, izvedeno je toliko "mekano" i - usuđujemo se čak reći - demokratski, da djeluje koliko bezazleno, toliko i smiješno u usporedbi s promjenama režima pod dirigentskom palicom Washingtona i saveznika (Libija, Irak, dalje od toga ne treba ići, jer u obje su zemlje likvidirani dotadašnji šefovi država, a obje su bačene u kaos u kojemu se koprcaju i danas, usprkos demokratski održanim izborima). Posebna je priča Afganistan iz kojega se potkraj ljeta i Amerikanci i NATO imaju namjeru povući (nakon punih 20 godina, a bez ostvarene željene pobjede!) prepuštajući sve one Afganistance koji su s njima surađivali na milost i nemilost talibanima, ponavljajući tako ono što su svojedobno Amerikanci učinili svojim saveznicima u Južnom Vijetnamu.

Ruski predsednik Vladimir Putin obratio se Federalnoj skupštini - poslanicima Državne Dume i Saveta Federacije. U svom govoru najviše pažnje je posvetio unutrašnjoj politici. Govorio je o porodici, epidemiji, a poslao je i kratku, ali jasnu poruku partnerima u inostranstvu.

Ključne Putinove poruke koje se tiču ruskih interesa i bezbednosti:

• U međunarodnoj politici Moskva se ponaša "u najvišem stepenu suzdržano", uprkos otvorenom bezobrazluku drugih zemalja, uprkos tom što je postalo neka vrsta sporta da se "kače" za nju.
• Rusija ima svoje interese koje mi štitimo i branićemo u okviru međunarodno prava kao što to rade i druge zemlje u svetu. A ako neko odbija da shvati tu očiglednu stvar i ne želi da vodi dijalog i bira egoistični i oholi ton, Rusija će uvek naći put da odbrani svoju poziciju.

• Rusija želi da sa svima ima dobre odnose i ni sa kim ne namerava da spaljuje mostove, ali ako neko naše dobre namere tumači kao ravnodušnost ili slabost i sam namerava da te mostove spali ili čak da te mostove digne u vazduh, mora da zna da će odgovor Rusije biti asimetričan, brz i žestok. Organizatori bilo kakvih provokacija koje ugrožavaju suštinske interese naše bezbednosti zažaliće tako kako nikada ranije nije.
• Pritom, crvene linije u odnosima sa drugim zemljama Rusija će određivati u svakom konkretnom slučaju sama.
• Rusija nastavlja da jača oružane snage. Konkretno, u nuklearnoj trijadi udeo savremene tehnike krajem 2021. godine biće blizu 90 odsto.
• Pritom, Moskva se zalaže za globalnu stabilnost i predlaže stvaranje "jednačine bezbednosti" za ceo svet.