Gospodari lutakaS


USA

Otvaranje novih ratnih žarišta

US Army africa
© Reuters
Očigledno je da se sadašnji zapadni sistem ne može održati bez novog ratnog sukoba. Otuda se pojavljuju i non pejperi - kao probni baloni za projektovane buduće sukobe

Nedavno su čuveni antiglobalistički novinar Pepe Eskobar i poznati američki ekonomista Majkl Hadson snimili vrlo zanimljiv razgovor o multipolarnom svetu u rađanju i glavnim preprekama koje još uvek stoje pred njim. Govoreći o agresivnim američkim nastojanjima da se taj proces osujeti, Eskobar je podsetio na postulate koje je Zbignjev Bžežinski, siva eminencija američke geopolitike u poslednjim decenijama 20. veka, izneo u svojoj poznatoj knjizi Velika šahovska tabla. Naime, na tri velika imperativa imperijalne geostrategije:

1. Sprečiti saradnju i održati bezbednosnu zavisnost vazala. To se, u američkom slučaju, prvenstveno odnosi na Nemačku i Japan, ključna čvorišta evroazijskog ivičnog pojasa - tzv. Rimlenda - radi kontrole i izolovanja središnjeg dela kontinenta - tzv. Hartlenda.

2. Davaoci danka treba da budu poslušni i zaštićeni, i to na prostoru od Latinske Amerike do Bliskog istoka, pogotovo Saudijske Arabije.

3. Sprečiti ujedinjenje "varvara" na prostoru Evroazije, odnosno Rusije i Kine.

Problem je što je na evroazijskom prostoru već došlo do konsolidacije saradnje tri ključne države - Kine, Rusije i Irana, kao i do strateškog partnerstva prve dve - koje su ravnopravni rivali Sjedinjenih Država. A to se neposredno kosi sa navedenim strateškim imperativom - sprečavanjem pojave ravnopravnog takmaca u Evroaziji. E, sad, ovo su već klasični, široko poznati postulati vekovnih angloameričkih geopolitičkih stremljenja, i tu nema ničeg novog. Ono što je, međutim, novo jeste kvalitet ljudi koji su preuzeli poluge vlasti, na prvom mestu u Vašingtonu.

Pirates

BLM kaže da se crnačke zajednice pod Bidenom 'više teroriziraju' nego pod Trumpom

biden
© Reuters / Tom Brenner
Black Lives Matter pozvao je Joe Bidena da "demilitariše" policiju, tvrdeći da su crnačke zajednice "terorisane" više pod trenutnim predsjednikom nego pod Donaldom Trumpom.

U utorak na Twitteru, organizacija Black Lives Matter pozvala je Bidena da okonča program 1033, inače poznat kao Kancelarija za podršku sprovođenju zakona, koji omogućava prenos viška vojne opreme lokalnim agencijama za sprovođenje zakona. Iako to ponekad može biti oružje, oprema takođe uključuje i svakodnevne "aparate za kafu, električne žice i teretne kontejnere", navodi se u izvještaju The Washington Posta.

"Bidenovih prvih 100 dana ističe za 10 dana. Do tada nam je potreban # End1033, koji prenosi vojnu opremu u ruke policije širom zemlje - uključujući policiju u školama i kampusima. Drugi primjer? Vojska koju vidite na svojim ulicama uoči presude Chauvinu", tvitovala je grupa.

Nastavili su optuživati Bidena da je u crnačke četvrti poslao "više vojne opreme" od Trumpa, koji je bio veoma kritičan prema protestima Black Lives Matter koji su postali nasilni.

"Biden trenutno šalje više vojne opreme u naše četvrti nego što je to Trump radio. Dobro ste pročitali. Naše zajednice se terorišu više nego pod Trumpom", tvitovala je ta organizacija, dodajući link do peticije koja poziva na prekid programa 1033.

Komentar: Vrijeme je za vraćanje usluge Joe: BLM kaže 'puno smo uložili u ove izbore' i 'želimo nešto za svoj glas'


Bullseye

Češka zastupnica u EP zahtjeva dokaze o 'neuvjerljivoj' priči o umiješanosti Rusije u eksplozije 2014. u Češkoj dok se nastavlja protjerivanje ruskih diplomata

poljska zastava
Poljska zastava vijori se pored veleposlanstva Poljske u Moskvi
Nastavlja se diplomatski rat "istočnog krila" EU i Rusije.

U petak, 23. travnja, u rusko Ministarstvo vanjskih poslova pozvan je veleposlanik Republike Poljske u Moskvi Krzysztof Krajewski, i tom mu je prigodom objavljena odluka o protjerivanju pet djelatnika poljske diplomatske misije u RF. Oni će morati napustiti zemlju do 15. svibnja ove godine, priopćeno je u izjavi ruskog MVP.

Podsjećamo: poljsko Ministarstvo vanjskih poslova 15. travnja proglasilo je trojicu ruskih diplomata koji rade u Varšavi persona-ma non grata. Idući dan je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov najavio "primjeren odgovor" Moskve na taj čin Varšave, što se upravo dogodilo.

Primjećujemo posljednjih dana, i po pitanju češkog protjerivanja ruskih diplomata, kako Moskva više ne odgovara recipročno, nego povećava broj protjeranih diplomata drugih zemalja u odnosu na broj protjeranih ruskih diplomata s njihove strane. Tako je Češka, primjerice, protjerala 18 ruskih diplomata (kao niti jedna druga zemlja EU), dok je Rusija odgovorila protjerivanjem njih 20 što je ugrozilo rad čeških diplomatskih misija u Rusiji.

Val protjerivanja ruskih diplomata poklapa se s nedavnim novim američkim proturuskim sankcijama, u sklopu kojih je iz SAD-a protjerano njih 10. Prema tom američkom potezu, za razliku od gore spomenutih, Rusija je odgovorila recipročno tj. odlučila protjerati jednaki broj američkih diplomata što je i uobičajena diplomatska praksa. Očito Moskva istočne članice EU više ne tretira kao samostalne "igrače" na vanjskopolitičkoj sceni s kojima treba igrati po utvrđenim, makar i neformalnim diplomatskim pravilima i to im daje do znanja. Čime će njihovi odnosi (prije svih rusko-češki) na kraju rezultirati još nitko ne zna.

Komentar: U znak solidarnosti s Češkom, Litva protjeruje dvojicu ruskih diplomata, a Latvija i Estonija po jednog, objavila su ministarstva vanjskih poslova tih zemalja.

U međuvremenu, češka zastupnica u Europskom parlamentu Kateryna Konecna kaže da bi specijalne službe Češke trebale iznijeti neke dokaze o navodnoj umiješanosti Moskve u eksplozije koje su se dogodile u skladištima municije 2014. godine, inače cijela ova priča o optužbama ne izgleda previše uvjerljivo.
"Riječ je bila, koliko sam razumjela, da nije bilo izravnih dokaza da su ti agenti bili tamo. Također, nije pronađeno ni eksploziva. Ispada da znamo tko je to učinio, ali ne znamo jesu li bili tamo, nemamo dokaze da je bilo kakvo oružje korišteno. Ne čini se previše uvjerljivim. Moramo pod hitno da dobijemo dokaze", rekla je.
Čini se da se nesuvislom pričom Češke o tome da su ruske obaveštajne službe odgovorne za eksploziju u skladištu municije u selu Vrbjetice 2014. godine i na osnovu te priče podignutom histerijom oko protjerivanja ruskih diplomata iz raznih država, navlači zavjesa preko jednog drugog, koordinirano potisnutog događaja: Jesu li SAD upravo pokušale ubiti Lukašenka?


Beaker

Dok se vjerodostojnost nadzornog tijela za kemijsko oružje ruši, države članice OZHO-a oduzimaju glasačka prava Siriji

ozho
© Reuters / Yves Herman
Oduzimanje Siriji prava i privilegija u Organizaciji za zabranu hemijskog oružja (OZHO) učinjeno je uz pomoć falsifikovanja činjenica, ucena i "uvrtanja ruku" brojnim zemljama, izjavio je stalni predstavnik Rusije pri OZHO Aleksandar Šuljgin.

Prema njegovim rečima, Rusija smatra da je odluka Organizacije u pogledu Sirije politizovana.

"Na 25. konferenciji država-članica OZHO u Hagu, koja se privodi kraju, usvojena je antiruska rezolucija o ukidanju prava i privilegija Siriji. To znači da Damask gubi pravo glasa na sednicama najvišeg upravnog tela - konferencije. Damask ne može da bude izabran u izvršni savet organizacije, kao ni u druga pomoćna tela. Sirijcima će biti onemogućen pristup radnim mestima u tehničkom sekretarijatu", objasnio je Šuljgin.

Prvi put se na haškoj platformi dešava da država-učesnica bude proglašena zlonamernim kršiteljem konvencije i da se protiv nje primenjuju sankcije, rekao je predstavnik Rusije.

"Pritom, to se postiže falsifikovanjem činjenica, masovnom propagandom, ucenom i 'uvrtanjem ruku' nekim zemljama u cilju obezbeđivanja potrebnih rezultata glasanja o odgovorajućim dokumentima. Na našu veliku žalost, to je ono u šta se pretvara OZHO. Sve navedeno se sprovodi uz napore SAD, Francuske, Velike Britanije i drugim zemalja koji ne prestaju da planiraju eliminisanje sa političke scene vlade sirijskog predsednika Bašara Asada, koju mrze", naglasio je on.

Kako je rekao, protivnici zvaničnog Damaska uništavaju OZHO i vode organizaciju u propast svojim delovanjem u pogledu promovisanja geopolitičkih interesa.

Komentar: Pogledajte i:


Chess

Rusija povlači svoje snage iz raspoređivanja na granici s Ukrajinom

oružje
© Rusko ministarstvo obrane
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu naredio je Glavnom stožeru ruske vojske i zapovjednicima Južnog i Zapadnog vojnog okruga da od 23. travnja vrate vojne jedinice na mjesta stalnog rasporeda odnosno baziranja.

Prema navodima RIA Novosti, Šojgu je izjavio kako su "ciljevi u potpunosti postignuti", zbog čega sutra počinje povratak ruskih snaga na mjesta trajnog rasporeda nakon obavljenih vojnih vježbi.



"Vjerujem da su ciljevi provjere iznenađenja u potpunosti postignuti. Snage su pokazale sposobnost pružanja pouzdane obrane zemlje. S tim u svezi, donio sam odluku o dovršetku aktivnosti provjere u Južnom i Zapadnom vojnom okrugu", rekao je ruski ministar obrane na sastanku na Krimu, gdje je danas stigao u inspekciju i nadgledanje ključne faze velike vojne vježbe na tom poluotoku i akvatoriju koji ga okružuje, o čemu smo danas već opširnije izvijestili.

Komentar: Ukrajina i dalje pokušava Rusiji zabiti nož u leđa. Zatražili su od EU uklanjanje Rusije iz SWIFT sustava međunarodnih bankovnih transfera, koji se koristi gotovo u cijelom svijetu. Rusija je takav potez nazvala "objavom rata".

S obzirom na to kako su prethodne ekonomske sankcije protiv Rusije bile nesposobne i nemoćne, ovo se čini kao još jedan beznadan pokušaj da se ruska ekonomija ukine.


X

Australija najavljuje izlazak iz trgovinskog sporazuma "Pojas i Put" s Kinom

australija
Sve su lošiji odnosi Kine i Australije, a sve je dublji i trgovinski rat. Ministrica vanjskih poslova Australije Marise Payne obznanila je da će poništiti odluku savezne države Victoria o sudjelovanju u kineskoj trgovinskoj inicijativi "Pojas i Put" (Belt and Road Initiative, RBI), piše AFP.

Time će zakonskom snagom federalne vlade iz glavnog grada Canberre poništiti odluku savezne države Victorije (Melbourne).

Inicijativa "Pojas i put" počiva na ideji obnove povijesnog Puta Svile preko kojeg Kina povezuje Europu i Aziju. Kina je, barem do nedavno, vjerovala da će trgovinski povezati Australiju i Oceaniju i tako postati bitno trgovinsko "sjecište". Primijetimo na mapi da su sjeverna i južna Amerika isključene iz planirane trgovačke mreže.

Ipak, ministrica Australije tvrdi da je sudjelovanje u tom sporazumu "protivno vanjskoj politici Australije". Ovakvo "ispadanje" iz dogovora dodatno zaoštrava već napete odnose na relaciji Canberra-Peking.

Sjetimo se da je Kina već zabranila uvoz Australskog ugljena, govedine i vina nakon što je Australija poticala dodatno ispitivanje izvora Covid-19. Australija je zabranila kineskom Huawei tehnološkom divu da gradu 5G infrastrukturu u Australiji zbog straha od nadziranja i špijunaže.

Agresivnije diplomatsko približavanja Australije zapadnim saveznicima, očigledno je i u nedavnoj odluci da Australija izađe iz akademsko-istraživačkog dogovora s Iranom iz 2004. i da izađe iz sličnog dogovora sa Sirijom iz 1999.

War Whore

Obojene revolucije i podrška zapadnim agentima prerušenim u novinare i aktiviste NVO-a poslednji adut SAD-a da sačuva svoje globalno vodstvo

kina
© VCG
Prošlog četvrtka, održan je (u Kini, prim. prev.) šesti po redu Dan edukacije o nacionalnoj bezbednosti, a služba državne bezbednosti objavila je niz slučajeva vezanih za pretnje političkoj stabilnosti Kine. Stručnjaci međunarodnih obaveštajnih i bezbednosnih poslova rekli su da se, u uslovima sve intenzivnijeg nadmetanja Kine i SAD, inostrane neprijateljske snage ne bave samo redovnim špijunskim aktivnostima, nego i uvećavaju napore za narušavanje političke bezbednosti Kine.

Policijski slučajevi koje su relevantne agencije nacionalne bezbednosti obelodanile ove godine razlikuju se od onih ranijih, a karakteriše ih poseban fokus na oblast političke bezbednosti, uključujući aktivnosti osumnjičenih lica udruženih sa inostranim antikineskim snagama koje pokušavaju da podriju državnu stabilnost. Neki od ovih slučajeva vezani za nerede u Hongkongu 2019. godine ukazuju na pokušaje da se obojena revolucija, podržana od strane Zapada, proširi iz ovog posebnog administrativnog regiona u unutrašnjost Kine.

"Kada govorimo o nacionalnoj bezbednosti, ljudi uglavnom misle na stranu špijunsku aktivnost koja za cilj ima vojne i ekonomske podatke Kine. Međutim, sada mnogi slučajevi pokazuju kako unutrašnje i spoljašnje antikineske snage uzajamno sarađuju", rekao je Global tajmsu stručnjak za nacionalnu bezbednost i antiterorizam pri kineskom Institutu za savremene međunarodne odnose, Li Vej.

"Ovo pokazuje da strane neprijateljske snage jačaju svoje napore za realizaciju 'obojene revolucije', kako bi naškodile političkoj bezbednosti naše zemlje", rekao je Li, ističući da je ovo postao primarni izazov nacionalnoj bezbednosti sa kojim se Kina trenutno suočava.

Mr. Potato

Kremlj nije dobio zahtjeve za razgovor od rukovodstva Ukrajine; Zelenski pozvao Putina preko ... društvene mreže

zelenski
© AP Photo / Ukrainian Presidential Press Office
Poziv predsednika Ukrajine Vladimira Zelenskog predsedniku Rusije Vladimiru Putinu da se sastanu bilo gde u Donbasu je ozbiljan predlog koji se ne daje putem društvenih mreža, kao što je to učinio Zelenski, ocenili su ruski eksperti, dodajući da je ovo samo poruka na Telegramu koju je ukrajinski predsednik mogao da napiše - i na ogradi.

Ukrajinski predsednik je u video poruci koja je objavljena u utorak naveo da je na zasedanju političkih savetnika "normandijske četvorke" 19. aprila razmatrano obnavljanje režima potpunog prekida vatre i dao predlog za sastanak na kontakt liniji kako bi se situacija što bolje razjasnila. Obraćajući se predsedniku Rusije, Zelenski je rekao da je spreman da ide i korak dalje i pozove Vladimira Putina da se sretnu u bilo kom delu Donbasa.

Poruka Zelenskog na Telegramu — podizanje prašine

Član Saveta za međuetničke odnose pri predsedniku Rusije Bogdan Bespaljko smatra da je ovaj predlog dat samo da bi se, kako kaže, podigla prašina. Potpuno je nejasno, kaže Bespaljko, o čemu bi to Zelenski razgovarao sa Putinom, jer već postoje Minski sporazumi, normandijski format, Štajnmajerova formula, a pritom Ukrajina godinama ne ispunjava ništa od toga.

Calendar

Trump je 'vrlo ozbiljno' razmišljao o kandidaturi 2024. godine

trump
© Fox NewsBivši američki predsjednik Donald Trump • Voditelj Fox News-a Sean Hannity
Bivši američki predsjednik kritizirao je diplomaciju svog nasljednika, posebno ukazujući na rizik prema kojem je "gurnuo Kinu i Rusiju u savezništvo i s time im omogućio da ojačaju". Također je rekao da razmišlja o kandidaturi 2024.

Bivši američki predsjednik Donald Trump u intervjuu za Fox News 19. travnja procijenio je da "nitko nije bio teži prema Rusiji" od njega, dok je također izjavio da ima "vrlo jak" osobni odnos s Vladimirom Putinom.
"Iskreno, slaganje s Vladimirom Putinom dobra je stvar i jako sam se dobro slagao s njim", rekao je Donald Trump. "Svidio mi se, svidio sam mu se, to je dobro, a ne loše", nastavio je.
Prethodnik Joea Bidena objasnio je da je održavanje dobrih odnosa s ruskim čelnikom u interesu Sjedinjenih Država, upozorivši da bi se u suprotnom Moskvu moglo potaknuti da se približi Kini.
"Trebali bismo poslovati s Rusijom. Morali bismo se sporazumjeti s Rusijom, umjesto da je gurnemo u ruke Kine", rekao je. "Najgore što možete učiniti jest natjerati Kinu i Rusiju da se okupe i ojačaju jedna drugu."

Putin

Putinova ključna poruka: "Brz i tvrd" odgovor stiže za one koji prelaze "crvenu liniju"

putin
Dugo najavljivano obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina zastupnicima ruskog parlamenta i istaknutim ruskim društvenim i javnim djelatnicima i javnosti uopće, maloprije je završilo.

Iščekivanje ovog govora medijski je sa svih strana, i u Rusiji i diljem svijeta, podgrijavano "vjerojatnim" Putinovim najavama radikalnih oštrih poteza protiv "kolektivnog Zapada", Ukrajine - uključno i "priznanja nezavisnosti" pobunjenih proruskih regija na njenom istoku, kao i mogućoj najavi "dedolarizacije" Rusije i što sve ne.

Međutim, treba biti iskren i reći kako su se ovakve najave objavljivale u vrijeme vrhunca novonastale krize u Ukrajini u svjetlu pokreta ukrajinske vojske i izjava Kijeva da će vojnim putom integrirati svoje odmetnute regije (a u pozadini se medijski podgrijavala i teza o vraćanju Krima Ukrajini), što je sve skupa dovelo do oštrog političkog odgovora Moskve, kao i do pokreta velikih snaga ruske vojske u blizini granice s Ukrajinom.

Drugim riječima, spomenute medijske najave radikalnih poteza u govoru ruskog čelnika s te su pozicije izgledale prilično logične. Međutim, u međuvremenu se dogodio famozni Bidenov telefonski poziv Putinu i prijedlog za međusobni sastanak s ciljem smirivanja opasno lošeg stanja međusobnih odnosa.

Komentar: Kako se može očekivati, Putinova snažna poruka i upozorenje Zapadu ostaće bez pažnje, sve što Rusija čini kao odgovor na agresiju bit će okrenuto da okrivi Rusiju, a titanska geopolitička bitka odlučnosti eskalirat će; razumnije glave Zapada jednostavno ne slušaju, a one patološki motivirane nemaju sposobnost slušanja.