Regionalni sud Bolivije u La Pazu odbacio je optužbe za "terorizam" i povukao nalog za hapšenje izdat protiv bivšeg predsjednika Evo Moralesa, tvrdeći da su njegova prava prekršena i da su prekršeni sudski postupci.

Prekršena su prava bivšeg predsjednika, uključujući pravo na sudsku zaštitu, rekao je sudija Jorge Quino, šef Odjeljenjskog suda pravde u La Pazu, objašnjavajući odluku suda da odobri zahtjev koji su podnijeli Moralesovi advokati.

Takođe je rekao da su u ovom slučaju prekršeni sudski postupci jer Morales nije pravilno pozvan. Optužbe su odbačene jer se tužioci nisu pridržavali zakonom utvrđenih postupaka, rekao je Quino za bolivijsku TV mrežu Unitel.

Presuda ne znači da se, međutim, trenutno prognani bivši predsjednik, koji je optužen za podsticanje nereda i "terorizam" nakon zbacivanja prošle godine, još uvijek može bezbjedno vratiti kući. Odluku tek treba da odobri državni višenacionalni ustavni sud koji je još uvijek može i poništiti.

Nalog za hapšenje protiv Moralesa izdao je bolivijski generalni tužilac još u decembru 2019. godine pod "privremenom" vladom formiranom nakon puča. Privremena vlada, koju je predvodio desničarski senator Jeanine Anez, tvrdila je da njegovi pozivi na protest predstavljaju "pobunu i terorizam" i obećala je da će bivšeg predsjednika zatvoriti "do kraja života".

Morales, koji je nacijom vladao 14 godina, podnio je ostavku na mjesto predsjednika i sakrio se u novembru 2019. pod pritiskom vojske. Ranije tog mjeseca opozicija ga je optužila za izbornu prevaru nakon kontroverznog glasanja.

Nakon ostavke, Morales je prvo otputovao u Meksiko i na kraju stigao u Argentinu gdje mu je predsjednik Alberto Fernandez odobrio politički azil.

Ipak, čak i u odsustvu svog lidera, stranka Morales Pokret ka socijalizmu (MAS) obezbjedila je većinu u obje komore bolivijskog parlamenta na posljednjim opštim izborima održanim 18. oktobra. Socijalista Luis Arce, koji je služio kao ministar ekonomije za vrijeme Moralesa i kojeg je bivši lider navodno izabrao za predsjedničkog kandidata, takođe je pobijedio na izborima, obezbjedivši ubjedljivu pobjedu protiv svog vodećeg rivala Carlosa Mese.

Svega šest dana prije američkih predsjedničkih izbora eksplodirao je novi skandal s Hunterom Bidenom, sinom predsjedničkog kandidata Joe Bidena u glavnoj ulozi. U javnosti se pojavila audiosnimka u kojoj, navodno, Hunter Biden priznaje poslovne kontakte s izvjesnim "kineskim špijunom".

Na snimci se također čuje muški glas koji negoduje zbog toga što su on i njegov otac postali predmet kaznenog djela u Ukrajini. U twitteru je ova objava već polučila milijune pregleda.

Sjedinjene Američke Države spremne su da sa Kijevom sarađuju na stvaranju projekta Krimska platforma, čiji je cilj povratak poluostrva u sastav Ukrajine, izjavila je v.d. otpravnika poslova SAD u Ukrajini Kristina Kvin, prenosi Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine.

Kijev tvrdi da je Kvinova naglasila da stav Vašingtona o Krimu ostaje "čvrst i nepromenjen".

Namera Kijeva da formira međunarodnu konsultativno-koordinacionu platformu po pitanju Krima objavljena je u julu. Tada je navedeno da ukrajinska vlada očekuje da će u konsultacije uključiti Veliku Britaniju, Francusku, Nemačku i Sjedinjene Američke Države.

Prema rečima predsednika Ukrajine Vladimira Zelenskog, Evropska unija spremna je da se pridruži ukrajinskoj inicijativi, a spremnost da učestvuje u projektu takođe je izrazio i turski lider Redžep Tajip Erdogan.

Prema rečima poslanika Državne dume Rusije sa Krima Mihaila Šeremeta, antikrimski savez koji stvara Ukrajina osuđen je na propast i pretvoriće se u potpuni politički fijasko za njegove učesnike. On je istakao da se Krim zauvek vratio u Rusiju i da je izbor koji su Krimljani napravili na referendumu konačan i neopoziv.

Demokratski predsjednički kandidat na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama Joe Biden zaboravio je, izgleda, kako se zove njegov republikanski rival i aktuelni predsednik Donald Trump.

Biden se, u prisustvu supruge Jill, obratio glasačima i rekao kako "moramo da spriječimo još četiri godine Georgea".

"Još četiri godine Georgea, ovaj Georgea - i naći ćemo se u poziciji gdje ako Trump bude izabran, bićemo u drugačijem svijetu", kazao je Biden.

Amy Coney Barrett položila je zakletvu za sutkinju Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država, nakon što je Senat, duboko podijeljen po partijskoj liniji, potvrdio njenu nominaciju sa 52 glasa za i 48 protiv.

Republikanska senatorka Susan Collins iz Mainea jedina se pridružila svim demokratama u Senatu glasajući protiv nominacije sutkinje Barrett.

Collins je izjavila da, imajući u vidu koliko su blizu predsjednički izbori, ne može glasati za potvrdu Barrett.

Nijedan drugi sudija Vrhovnog suda do sada, u proteklih 150 godina, nije potvrđen a da nije osvojio nijedan glas manjinske stranke, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP.

Barrett je treći sudija u devetočlanom sudu kojeg je nominirao predsjednik Donald Trump i značajno pomjera ideološki balans prema konzervativnoj većini od šest prema tri.

Trampova kandidatkinja, koja je popunila mjesto upražnjeno smrću liberalne ikone Ruth Bader Ginsburg, potencijalno otvara novu eru presuda o abortusu, Zakonu o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti, poznatiji kao Obamacare, pa čak i izborima.

Barrett je položila zakletvu pred sudijom Vrhovnog suda Clarencom Thomasom na ceremoniji u Bijeloj kući.

Proslava u Bijeloj kući održana je mjesec dana nakon sličnog događaja, na kojem je Trump formalno proglasio sutkinju Barrett za svoju kandidatkinju za Vrhovni sud.

Vjeruje se da je na tom skupu više zvaničnika zaraženo korona virusom, a nekoliko dana kasnije zaražen je i Trump, navodi Glas Amerike.

Moskva već dugo podržava prisustvo američkih trupa u Avganistanu, jer vjeruje da ono doprinosi stabilnosti regiona i na kraju pomaže ruskim nacionalnim interesima, rekao je u nedelju predsjednik Vladimir Putin.

"Ponovit ću još jednom: nemamo potrebu da se borimo protiv američkog prisustva u Avganistanu", rekao je Putin u intervjuu emitovanom na TV kanalu Rosiya-1.

Predsjednik je odgovarao na novinarsko pitanje o tvrdnjama u američkim medijima, gdje koristeći anonimne izvore, insistiraju da je Rusija platila talibanskim militantima da ubijaju američke vojnike. Intervju je snimljen za emisiju pod nazivom "Moskva, Kremlj, Putin".

New York Times je prvobitno objavio tvrdnju o 'nagradama' - da bi na kraju priznao da nema dokaza kojim potkrepljuju svoje optužbe. Pentagon je više puta rekao da nije našao dokaz za takvu praksu, već je rekao da planira "doći do dna priče".

Međutim, nedostatak dokaza nije spriječio neke američke političare, uključujući predsjedničkog kandidata Demokratske stranke Joea Bidena, da ponovo potvrde navode. Ponovo ih je iznio tokom svoje posljednje debate sa predsjednikom Donaldom Trumpom u četvrtak uveče.

Bilo je "čudno" slušati takve tvrdnje, rekao je Putin, s obzirom na to da bi nanošenje štete američkim trupama u Avganistanu, na kraju, naškodilo sopstvenim interesima Rusije.

"Od samog početka podržavamo prisustvo SAD u Avganistanu. Podržali smo odgovarajuću rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN."

"Prisustvo SAD u Avganistanu i dalje doprinosi stabilnosti u toj zemlji", rekao je predsjednik, dodajući da se, u tom smislu, ne kosi sa ruskim prioritetima. Suprotno tome, povlačenje američkog osoblja moglo bi dovesti do "mnogih rizika", čak i ako bi stvorilo uslove za unutar-avganistansko pomirenje, smatrao je on.

Izrael na vanjskopolitičkom planu žanje uspjeh za uspjehom i sklapa mirovne sporazume jednim za drugim: uz one stare - s Egiptom i Jordanom, u posljednje, vrlo kratko vrijeme, već i s tri nove zemlje Bliskog istoka - UAE, Bahreinom i Sudanom.

U Europi uspješno gradi bilateralne odnose s tamošnjim članicama EU, prije svega na njenom istoku. Ne ide mu ništa slabije niti u sferi strateškog biznisa, prije svega onog, vezanog uz energetiku. Tako je izraelska tvrtka EAPC (Europe Asia Pipeline Cо. LTD), koja je vlasnik naftovoda Ashkelon (izraelski terminal na Sredozemnom moru) - Eilat (izraelski terminal na Crvenom moru), upravo potpisala sporazum o uvozu nafte iz UAE za vlastite rafinerije, a koju će onda prodavati klijentima u bazenu Sredozemnoga mora.

Time Izrael želi smanjivati rizike prolaska tankera kroz Sueski kanal, u što želi uključiti i naftu iz drugih zemalja. Egiptu, kao vlasniku Sueskog kanala, takvi izraelski planovi vjerojatno se neće pretjerano svidjeti ali malo će toga Kairo u tome smislu moći učiniti. Prvi je ovo veliki i strateški važan posao između Izraela i UAE nakon ljetos potpisanog mirovnog sporazuma između dviju država.

Međutim, dok na vanjskopolitičkom i strateškom poslovnom planu Izraelu "cvjetaju ruže", dotle na onom unutarnjopolitičkom permanentno dolazi do političkih potresa i nezadovoljstva građana stanjem u zemlji. Vladajuća koalicija sada prolazi kroz tešku krizu, a glavni uzrok je, kako se može i pretpostaviti, sam premijer Benjamin Netanjahu, već otprije snažno načet različitim aferama pa i pokrenutim pravosudnim procesima. Nezadovoljstvo i prosvjedi zbog novih skandala oko njega i njegovih najbližih suradnika mogli bi vrlo lako dovesti i do novih prijevremenih izbora ako se stvari između vladajućih i oporbe ubrzo ne izglade, što, barem za sada, baš i nije previše vjerojatno iako je Netanjahu "mačak sa sto, a ne s devet života".

Oporba u Knessetu postojano pokreće inicijative za osnivanje parlamentarne komisije za istragu "afere podmornice", s kojom povezuju aktualnog i najdugovječnijeg izraelskog premijera Netanjahua.

Islamska država pozvala je svoje članove da počnu ciljati naftnu infrastrukturu Saudijske Arabije kao kaznu za Kraljevstvo koje se zbližava sa Izraelom.


"Ciljeva ima dosta... Počnite napadima i uništavanjem naftovoda, fabrika i postrojenja koja su izvor (prihoda) tiranske vlade", rekao je portparol terorističke grupe u snimljenoj poruci koju je citirao Reuters.

Saudijska Arabija otvorila je svoj vazdušni prostor za letove između Izraela i nekoliko susjeda u istorijskom potezu za Bliski Istok. Prema izjavi Islamske države, to je bilo dovoljno da Kraljevstvo pretvori u metu pažnje grupe.

Saudijska Arabija je i u prošlosti bila meta napada Islamske države, mada nikada u razmerama uporedivim sa onim što je teroristička grupa radila u Siriji i Iraku. Saudijska Arabija učestvuje u izraelsko-palestinskoj sagi, pozivajući na trajni i održivi mir između njih dvoje.

Venecuelanski opozicionar Leopoldo Lopez stigao je danas u Madrid pošto je tajno napustio Venecuelu gde je utočište našao u rezidenciji španskog ambsadora u Karakasu, saopštio je njegov otac agenciji Frans pres.

"Da, mogu da potvrdim da je u Madridu", rekao je otac opozicionara ali nije precizirao kako je Lopes stigao u Španiju. Lopes je tajno napustio rezidenciju španskog ambasadora u Karakasu gde se nalazio 18 meseci. Opozicionar je došao u Madrid gde se nalazi njegova porodica kao i drugi članovi opozicije Venecuele medju kojima je bivši gradonačelnik Karakasa Antonio Ledesma (Ledezma).

Lopes (49) je jedna od figura opozicije i protivnik socijalističkog predsednika Venecuele Nikolasa Madura. Vlasti u Karakasu su odmah reagovale i optužile španskog ambasadora da je "saučesnik bekstva" Lopesa.

Venecuelansko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da su španske vlasti prekršile Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima jer su pomogle opozicionaru Leopoldu Lopezu da pobegne iz španske ambasade u Venecueli, gde je boravio, u Španiju.

Kako se navodi, Španija se time umešala u unutrašnje poslove Venecuele, kao i da je ambasador Španije glavni organizator Lopezovog odlaska iz zemlje, prenosi Tas s.

"Ti potezi su neprihvatljivi u kontekstu istorijskih bilateralnih odnosa naša dva naroda. Španija je aktivno uzela učešće u bekstvu opasnog kriminalca i odlučila da ga primi na svoju teritoriju, ignorisući međunarodne, pa čak i španske zakone o imigraciji", navodi se u saopštenju.

Španjolski premijer Pedro Sanchez u nedjelju je najavio uvođenje izvanrednog stanja u predstojećem šestomjesečnom razdoblju, a pratit će ga i policijski sat u cijeloj zemlji, s izuzetkom Kanarskog otočja.

"Situacija kroz koju prolazimo je ekstremna", rekao je Sanchez u televizijskom obraćanju svojim sugrađanima nakon izvanrednog sastanka Vijeća ministara.

Ukupan broj slučajeva zaraze u Španjolskoj iznosi više od milijun i zemlja se upravo suočava s naizgled nekontroliranim porastom broja novozaraženih.

Sanchez je kazao da je u takvom kontekstu uvođenje "izvanrednog stanja najučinkovitija mjera za ispravljanje krivulje zaraze".

Istaknuo je da će stanje pripravnosti u početku trajati 15 dana, kako je i predviđeno Ustavom te da će nakon toga od članova Zastupničkog doma tražiti njegovo produljenje do početka svibnja. Pritom je spomenuo 9. svibnja kao datum završetka izvanredog stanja u državi.

Kada je posrijedi policijski sat, šef španjolske vlade rekao je da će on u načelu trajati od 23 do 06 sati ujutro, uz mogućnost da određene regije pomaknu za sat naprijed ili natrag njegov početak ovisno o stanju u regiji. Izuzetak će predstavljati samo Kanarski otoci zbog malog broja zaraženih koronavirusom, rekao je premijer.