Nakon posljednje eskalirajuće krize u odnosima Sjedinjenih Država i Irana koja nas je suočila s činjenicom da se svijet približava katastrofi globalnih razmjera ili Trećem svjetskom ratu, Bliski istok (Middle East) kao jedna od najheterogenijih i politički najkonfliktnijih regija u suvremenom svijetu ponovno je u fokusu svjetske javnosti. Granice Bliskog istoka slabo su definirane i često korištene proizvoljno, jer još uvijek ne postoje usklađena stajališta o tome koje države čine regiju.

Politologinja, Mirjana Kasapović u Politološkom pojmovniku upozorava na moguće kontraverze kod korištenja pojma i definiranja regije, posebno naglašava razliku između anglosaksonskog naziva Srednji istok (Middle East) i europske kontinentalne tradicije koja se uobičajeno koristi pojmom Bliski istok (Near East) za područje koje je u političkom i fizičkom smislu vrlo blisko Europi. Kasapović smatra da regija izvorno obuhvaća devet entiteta: Egipat, Irak, Iran, Izrael, Jordan, Libanon, Siriju, Tursku i Palestinsku samoupravu koji čine jezgru regije (core area) ili Bliski istok u užem smislu, dok ostale rubne zemlje (fringe areas) čine Bliski istok u širem smislu ili tzv.Veliki Bliski istok.

Do Prvog svjetskog rata pojam se rabio za označavanje jugoistočne granice Europe, tada kolonijalne sile, te se u tom smislu može smatrati "terminološkim izdankom klasičnog europskog kolonijalizma". Ako se prisjetimo, upravo na razvalinama Otomanske imperije, 1916.g. tajnim sporazumom Sykes-Picot, iscrtane su granice i nove interesne zone Bliskog istoka u skladu s interesima kolonijalnih sila Velike Britanije i Francuske.

Međutim, arhitekturu regije uspostavljenu početkom 20.st., gotovo tri desetljeća narušava američki plan stvaranja Velikog Bliskog istoka (the Greater Middle East)), koji je tijekom devedesetih godina 20.st. posebno razrađen u okviru Projekta za novo američko stoljeće (Project for the New American Century).

Najvažniji geopolitički i geostrateški ciljeve, izloženi u dokumentima PNAC-a, koje je kasnije usvojila administracija Georga Busha, mlađeg, uključuju očuvanje globalne nadmoći Sjedinjenih Država u međunarodnim odnosima, kao i ovladavanje ključnim regijama svijeta: Euroazijom, Mediteranom, Bliskim istokom, Perzijskim zaljevom i jugozapadnom Azijom zbog uspostave nadzora nad energetskim resursima.

Iako je sve izgledalo kao gotov posao, Izrael nije imao vremena ni započeti probne isporuke plina u Jordan, jer je parlament hašemitske dinastije izglasao zakon o zabrani uvoza plina iz susjedne zemlje. Prije toga su jordanske vlasti priopćile da će uštedjeti milijardu dolara godišnje s kupnjom plina iz Izraela, odnosno iz polja Tamar i Levijatan u istočnom Mediteranu, koja su se početkom ove godine počela ozbiljnije eksploatirati.

Jučer, 19. siječnja, zastupnici donjeg doma jordanskog parlamenta većinom glasova su odlučili zabraniti uvoz plina iz Izraela. Oni su uputili vladu da pripremi prijedlog zakona kojeg će zastupnici odobriti, izvijestila je agencija PETRA.

Ravnatelj pravnog odbora jordanskog parlamenta Abdul Monem Odat rekao je da sada vlada, ministarstva, tvrtke i organizacije zemlje ne mogu uvoziti plin iz Izraela.

Prije toga su u glavnom gradu Jordana, Amanu, održane masovne demonstracije protiv izraelskog plina. Prosvjednici su zahtijevali potpuno poništenje sporazuma s "okupatorima", ali i reviziju prethodno potpisanih sporazuma s Izraelom.

Demonstracije su se poklopile s početkom eksperimentalne isporuke plina iz Izraela u Jordan. Tri mjeseca kasnije planiran je prijelaz na komercijalne isporuke.

Podsjetimo, godine 2016. je jordanska Nacionalna energetska kompanija (NEPCO) sklopila ugovor s konzorcijem kojeg vodi američki Noble Energy za isporuku 45,3 milijarde kubnih metara plina u sljedećih 15 godina.
Plin dolazi iz velikog polja Tamar s rezervama od 238 milijardi kubnih metara plina u istočnom Mediteranu. Vrijednost transakcije procijenjena je na 10 milijardi dolara, a Aman je najavio uštedu od milijardu dolara. Prema stručnjacima raznih portala koji se bave naftnim i plinskim sektorom u svijetu, isporuke plina Jordanu osigurane su pod američkim jamstvima. No, narod Jordana je bio uporniji, a kralj Abdullah i zakonodavci Jordana očito nisu htjeli riskirati zakašnjeli val "Arapskog proljeća", koji je 2011. "čudom" zaobišao hašemitsku dinastiju, vjernu Washingtonu i u dobrim odnosima s Tel Avivom.

Dok je predsednik SAD Donald Tramp slavodobitno potpisivao prvu fazu trgovinskog sporazuma sa Kinom, u Senatu je napokon otpočela finalna faza duge sage o njegovom impičmentu. Suđenje za koje se ne zna kako će teći i koliko će trajati — može da se završi Trampovim opozivom ili oslobađanjem, a nesumnjivo će uticati i na predsedničke izbore 3. novembra.

Trampu se na teret stavljaju dve tačke — zloupotreba položaja i opstrukcija Kongresa — obe u vezi sa Ukrajinom, na koju je predsednik SAD, navodno, vršio pritisak kako bi od nje pribavio kompromitujuće informacije o svom mogućem protivkandidatu na predstojećim izborima, bivšem potpredsedniku SAD Džozefu Bajdenu.

Shodno očekivanjima, Predstavnički dom, u kome su opozicione demokrate u većini, Trampa je 18. decembra proglasio krivim. Skoro mesec dana kasnije procedura je u sredu konačno prebačena na višu instancu, u Senat, u kome Trampovi republikanci imaju tanku većinu. Za opoziv su neophodne dve trećine glasova.

Poznati ruski novinar Vladimir Solovjov ocenio je američku spoljnu politiku prema Libiji, navodeći citate Hilari Klinton dok je bila na čelu Stejt departmenta i aktuelnog državnog sekretara Majka Pompea.

"Sve što treba znati o američkoj spoljnoj politici: naprave haos i operu ruke", napisao je Solovjov na svom telegram kanalu.

Novinar je naveo sledeće citate:

Šefica Stejt departmenta Hilari Klinton 2011. godine: "Mi smo na strani libijskog naroda i štitićemo ga bez kolebanja".

Iste godine, Hilari Klinton je rekla o ubistvu Gadafija: "Došli smo, videli smo, on je umro".

Šef Stejt departmenta Majk Pompeo je rekao ove godine: "Došlo je vreme da Libijci sami reše kakva će biti njihova budućnost — budućnost, bez nasilja koje se naduvava spolja".

Ranije je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova skrenula pažnju na izjavu američkog Državnog sekretara Majka Pompea da Libijci "treba sami da rešavaju kakva će biti njihova budućnost". Ona je sa ironijom primetila da je američki šef diplomatije, možda, preuzeo takvu izjavu sa sajta ruskog spoljnopolitičkog resora.

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro je, nakon skoro godinu dana, dao svoj prvi intervju za američke medije.

Maduro je u intervjuu za Vašington post objasnio neuspeh politike američkog predsednika Donalda Trampa prema Karakasu i da je spreman na dijalog sa Vašingtonom.

"Smatram da je (američki državni sekretar) Majk Pompeo doživeo neuspeh u Venecueli i da je odgovoran za neuspeh Donalda Trampa u njegovoj politici prema našoj zemlji. Mislim da je Tramp imao odvratne savetnike za Venecuelu. (Bivši savetnik za bezbednost) Džon Bolton, Majk Pompeo i (specijalni predstavnik SAD za Venecuelu) Eliot Abrams doveli su da do pogrešne predstave", rekao je Maduro za "Vašington post".

Venecuelanski lider takođe je izrazio spremnost za direktan dijalog sa Trampom.

"Ako između vlada postoji poštovanje, bez obzira koliko su velike Sjedinjene Američke Države i ako postoji dijalog, razmena istinitih informacija, budite uvereni da možemo da stvorimo novu vrstu odnosa", uverio je predsednik Venecuele.

On je dodao da je spreman da razgovara sa liderom opozicije Huanom Gvaidom, ali je naglasio da neće udovoljiti njegovom zahtevu da napusti mesto predsednika.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin obećao je da će otvoriti centar za arhivske dokumente o Drugom svjetskom ratu.

"Zatvorit ćemo prljava usta koja neki lideri otvaraju preko brda kako bi postigli neposredne političke ciljeve. Zapušit ćemo usta istinitim informacijama", rekao je Putin na sastanku s veteranima.

On je naveo primjer Izraela koji ne dozvoljava da se zaboravi Holokaust i podsjetio da će narednih dana posjetiti Izrael na otkrivanju spomenika žrtvama blokade Lenjingrada, prenose ruski mediji, piše Tanjug.

"To je važan događaj. On podsjeća na žrtve Drugog svjetskog rata i na one koji su dali odlučujući doprinos u porazu nacista", rekao je.

"Jevrejske društvene organizacije i rukovodstvo Izraela vrlo pametno radi, ne dajući da svijet zaboravi žrtve Holokausta", naglasio je Putin.

"Nažalost, među žrtvama Holokausta je značajan broj Jevreja iz Sovjetskog Saveza, ruskog naroda", dodao je Putin, naglasivši da je najveće gubitke u Drugom svjetskom ratu podnijela Rusija.

On je rekao da će zbog toga Rusija formirati centar za arhivsku dokumentaciju, koji će biti otvoren i za ruske građane i za cijeli svijet.

Pravni tim američkog predsjednika Donalda Trumpa u subotu je snažno odbacio optužbe Zastupničkog doma Kongresa za njegov opoziv, tvrdeći da je Trump nevin, a da su optužbe na njegov račun opasan napad na Amerikance.

U dokumentu na šest stranica objavljenom u subotu, Trumpovi odvjetnici prvi su se puta službeno očitovali na dvije stavke opoziva - zloporabom ovlasti i opstrukcijom Kongresa.

Ta dva članka, usmjerena da se Trump opozove s mjesta predsjednika, čine osnovu suđenja koje u utorak počinje u Senatu, koji je pod kontrolom republikanaca.

"Imamo snažnu pravnu osnovu. Predsjednik nije učinio ništa loše i vjerujemo da će se to riješiti u ovom procesu", rekao je jedan od tri izvora bliskih Trumpovu pravnom timu koji je informirao novinare o sadržaju dokumenta. Trump ovog vikenda u svom klubu Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi igra golf.

Prema riječima tog izvora, u odgovoru Trumpovog pravnog tima ističe se da proces protiv predsjednika "nije ništa drugo nego opasan napad na američki narod i njegovo pravo da glasa".

U dokumentu se tvrdi da članci opoziva krše američki ustav i da bi mogli nanijeti trajnu štetu, rekao je izvor.

Trump je optužen da je vršio pritisak na Ukrajinu kako bi provela istragu protiv njegovog političkog rivala, bivšeg potpredsjednika Joea Bidena te da je ometao Kongres u njegovoj istrazi o tom slučaju.

Trump je zanijekao bilo kakve nepravilnosti i optužio demokrate da na gerilski način žele poništiti njegovu pobjedu na predsjedničkim izborima 2016. godine.

Suđenje u Senatu najvjerojatnije neće dovesti do Trumpovog opoziva budući da to nije podržao nijedan republikanski senator.

Trumpovi odvjetnici u svom dokumentu tvrde da je on u svakom trenutku radio po punim ustavnim i zakonskim ovlastima.

Hrvatski mainstream mediji i njihovi komentatori, poput papagaja prenose razmišljanja zapadnih mainstream medija o prekjučerašnjim političkim promjenama u Rusiji nakon poslanice predsjednika RF Vladimira Putina zastupnicima državnoga parlamentna i ključnim osobama iz društvenih i vjerskih krugova te zemlje, naglašavajući, kako smjena ruske vlade i drugi potezi, poput namjere o promijeni ustava, vode isključivo u smijeru održavanja Putina na čelu Rusije i nakon kraja njegovog sadašnjeg mandata 2024. godine.

Naravno, s tim se može i ne mora složiti. Ali takva su razmišljanja i prosudbe vrlo površne i plitke, i puno više zasnovane na elementima dnevnog politikantstva temeljenog na zamjeni stvarnoga za željeno (pritom je njihova želja, redovito, odlazak mrskog Putina koji je mnogima pomrsio račune), nego zdrave i hladne analize.

Jer intencija Putinove duge i sveobuhvatno razrađene poslanice ipak je bila i jest primarno usmjerena na dobrobit ruskih građana i zemlje u nadolazećem srednjoročnom razdoblju, u ova složena geopolitička vremena u kojima će biti teško opstati bez jasne i čvrsto određene strategije bilo kojoj državi svijeta.

Zato stavljati Putina u kontekst klasičnih političara na koje smo mi u Hrvatskoj i šire pomalo navikli, i naglasak stavljati na njegove navodne maštarije i kombinatoriku usmjerenu na grčeviti opstanak na vlasti nipošto ne odgovaraju istini. Ako on i želi ostati na čelu države nakon 2024. (pretpostavljam da ne želi) ne čini to iz koristoljublja pohlepnih političara koji obnašanje vodećih državnih funcija redovito shvaćaju kao prigodu za izvlačenje maksimalnih benefita i debljanje svojih bankovnih računa.

Pa iako se za Putinove bankovne račune vjerojatno ne treba previše brinuti, on je svoju odanost i iskreno domoljublje prema Rusima i Rusiji već bezbroj puta dokazao, učinivši od zemlje koja je 90.-tih godina prošloga stoljeća bila "u slobodnom padu" i predstavljala globalno ruglo - snažnog globalnog igrača, bez kojega se više ništa ključno u svijetu ne može rješavati i kojega već odavno svjetski moćnici ne gledaju s podsmjehom.

Štoviše, mnogi od njih ponovo redovito "hodočašće" u Moskvu, dobro znajući u čijoj se ruci danas nalazi jedna od glavnih poluga za rješavanje nagomilanih svjetskih problema. I pritom dobro znaju da ta "poluga" nikako nije iracionalna, već je, nerjetko, stvarna protuteža iracionalnim politikama drugih igrača, zbog kojih bi svijet (da im nije protuteže), vjerojatno bio u puno većem kaosu nego li je to sada.

Indija je prekinula uvoz sirove nafte iz Irana nakon što su SAD odbile da produže njeno izuzeće od sankcija na uvoz nafte iz ove islamske republike, koja je pokrivala oko 10 odsto ukupne indijske potrebe za energentima. Ova zemlja teži da smanji energetsku zavisnost od zemalja Bliskog istoka, što je dovelo do povećanja broja projekta sa Rusijom.

Rusija i Indija grade atomske energetske stanice, imaju zajedničke nuklearne projekte, ali razvijaju i veliki broj drugih projekata u oblasti energetike, ističe Stanislav Mitrahovič, glavni ekspert Fonda za Nacionalnu energetsku bezbednost i naučni saradnik Finansijskog univerziteta pri Vladi Ruske Federacije.

Rusija i Indija sve bolji partneri u naftnom sektoru

"Kada je reč o nafti, Rusija i Indija su u poslednjih nekoliko godina povećale saradnju. Indijske kompanije, odnosno glavna indijska kompanija ONGS, sa partnerima je kupila 49 procenata 'Vankorskog naftnog projekta' u Rusiji. 'Vankorski projekat' je jedan od najvećih projekata realizovanih u postsovjetskom periodu", rekao je Mitrahovič.

"Rosnjeft" je za nekoliko milijardi dolara prodao gotovo polovinu udela ovog važnog naftnog projekta Indijcima, ali je u zamenu kupio veliki udeo u indijskoj kompaniji "Esar oil" koja ima u vlasništvu fabrike za preradu nafte i proizvodnju pumpi.

Kako je iranska nafta pokrivala blizu 10 odsto indijske potrebe za energijom, postavljalo se pitanje da li Rusija može da obezbedi dovoljne količine "crnog zlata". Eksperti ističu da se Indija snabdeva energentima iz Saudijske Arabije i Iraka i Rusije, koja ne isporučuje naftu samo iz sopstvenih rezervi.

Sirijski militanti su mobilizovali sve snage u Idlibu i nastavljaju da gađaju civilne objekte, uzdajući se u pomoć Zapada, koji bi još jednom svojim mešanjem pokušao da spreči odlučnu akciju Vladinih snaga u likvidaciji terorističkih gnezda u Idlibu, saopštio je ruski Centar za mirenje zaraćenih snaga u Siriji.

"Glavnu odgovornost za zaoštravanje situacije u idlibskoj zoni deeskalacije u Siriji snose militanti Nusra fronta, u čijem sastavu se nalazi najmanje 20.000 boraca", rekao je rukovodilac ruskog Centra general-major Jurij Borenkov.

On je naveo da je grupa militanata od 50 ljudi uz pomoć pešadijskih vozila i šest tenkova napala juče pozicije sirijske vojske u području Abu Džrefa. Kasnije su se militanti povukli, da bi danas napadi bili nastavljeni.

General-major je naglasio da neprekidni napadi tokom 16. i 17. januara na pozicije Vladinih snaga potvrđuju nameru komande radikalnih jedinica da prekinu primirje koje je uvedeno u skladu sa rusko-turskim dogovorom.

"Očigledan cilj terorističkih formacija je destabilizacija situacije", naglasio je on.

Podsetimo, militanti su juče napali položaje vladinih snaga u blizini vojne akademije u Alepu pomoću bespilotnih letelica.