Teroristi u Siriji mogu biti zadovoljni. Danas, čak i nakon što Julian Röpcke iz njemačkog Bilda i cijeli vanjskopolitički tim novinara The New York Timesa nemaju obraza sirijsku Al-Qaedu zvati "umjerenom opozicijom", američki State Department ostaje "na liniji" iz 2011.

SAD će izdvojiti 35 milijuna dolara za "neovisne" sirijske medije s ciljem suzbijanja "propagande" koju navodno šire Rusija i službena vlada Sirijske Arapske Republike.

To je sadržano u dokumentu američkog State Departmenta kojeg je pregledao RT.

Prema Washingtonu, Moskva i Damask sprečavaju koaliciju predvođenu Sjedinjenim Državama da stabilizira situaciju na sjeveroistoku Sirije i vlasti u Damasku drže odgovornima za "zločine" koji su tamo počinjeni.

35 milijuna dolara koji su navodno dodijeljeni "neovisnim" sirijskim medijima primarno će služiti za suzbijanje dezinformacija koje su navodno širile Rusija i sirijska vlada.

"Cilj je jačanje kapaciteta sirijskih medija u suzbijanju dezinformacijskih napora od strane Rusije, sirijskog režima i drugih država, kao i povećanje sposobnosti Sirijaca za prepoznavanje dezinformacija", kaže se u dokumentu.

Kako je objašnjeno, "dezinformacije" prikazuju "Sirijsku civilnu obranu", službeno ime zloglasne organizacije Bijele kacige i "umjerenu opoziciju" kao teroriste i "kemijske napade" naziva insceniranim, a koja je, prema autorima dokumenta, navodno organizirao Damask.

Kako kurdski mediji funkcioniraju neovisno o američkoj pomoći, što se vidi po optužbama koje AHNA News iz Ain Al-Araba, poznatog po kurdskom imenu Kobani, upućuje na adresu američke uprave i vojske, to znači da će najveći korisnici biti teroristi u Idlibu.

Tamo najveći medijski projekt vodi Amerikanac Bilal Abdul Kareem, koji uređuje propagandni kanal Hayat Tahrir Al-Sham OGN TV. O kakvim je "novinarima" riječ, dovoljno je vidjeti promotivni uradak ovog medijskog projekta na njihovom You Tube kanalu.

"Buđenje naroda", nastavak razaranja EU, "bregzit", politički lom u Americi, obeležavanje 75. godišnjice pobede nad fašizmom u Rusiji i dalji uspon Kine procesi su koji bi mogli da obeleže svetsku politiku u 2020. godini.

Na to ukazuju tri analitičara Sputnjika — Slobodan Reljić, Dragan Bisenić i Aleksandar Pavić, koje smo pitali — šta svet čeka u 2020?

Dr Slobodan Reljić, sociolog i novinar:­

• Najvažniji događaj u godini pred nama je "događanje naroda", jer su u nizu država neprestane narodne pobune, od Bolivije, preko Hongkonga, do Iraka, Irana, Indije, Čilea, Srbije, Albanije, Španije... Sve one imaju različite povode, od ubistva novinarke na Malti, do penzione reforme u Francuskoj. Ono što je zajedničko svim tim događajima, koji su prema mom mišljenju nezaustavljivi, jeste zapravo proces raspadanja liberalnog političkog sistema.
• Izuzetno značajno biće i obeležavanje 75. godišnjice "Dana pobede" u Rusiji u maju 2020. godine, jer smo došli u stanje da se piše "nova istorija" i pokušava se promeniti konstrukcija dešavanja u Drugom svetskom ratu. Ovaj događaj biće vrlo bitan za pisanje jednog korektnijeg odnosa prema tome. Trenutno prihvaćena interpretacija događaja je posledica toga što je tada Zapad bio moćniji sa propagandom, a antistaljinistički pokret je doveo do toga da se obesmisli sve što je radio Staljin, koji je zapravo bio glavni konstruktor pobede nad Hitlerom. Dolazi vreme kada to mora da se ispravi. Biće realno poređano da je to zaista, u vojnom i političkom smislu, bila pobeda Sovjetskog Saveza, na koju su se saveznici uključivali u meri u kojoj im je to bilo od koristi, a dozvoljavali su da Hitler razvije te svoje operacije tako da u najvećoj meri ugrozi Sovjetski Savez.

• Godinu će obeležiti i nastavak dešavanja oko "bregzita", jer je Velika Britanija vrlo važna za kapitalističko-liberalni sistem, a njen izlazak iz evropskog bloka predstavlja najavu razaranja EU.

U vreme kada smo se svi spremali da ispratimo staru 1999. i dočekamo novu 2000. godinu, prvu u 21. veku, predsednik Ruske Federacije Boris Nikolajevič Jeljcin je priredio najveće iznenađenje za rusku i međunarodnu javnost: podneo je neopozivu ostavku. Za vršioca dužnosti predsednika imenovao je Vladimira Vladimiroviča Putina, čoveka koji se tada nalazio na funkciji premijera ali o kome se nije mnogo znalo u javnosti.

Bio je to preloman trenutak u novijoj istoriji najveće zemlje sveta i, kako se uskoro ispostavilo, olučujući za spas zemlje koja je preživljavala jednu od najvećih političkih, ekonomskih i društvenih kriza u svojoj istoriji. "Bili smo samo na jedan korak od ponora, od najveće nesreće koja može zadesiti jednu zemlju a to je njen raspad, gubljenje suvereniteta i integriteta i njen neastanak sa geogrfske karte"- izjavio je nedavno Vladimir Putin.

"Prevazišli smo teškoće i preživeli zahvaljujući hrabrosti i izdržljivosti ruskog naroda, njegovoj požrtvovanosti, heroizmu i patriotizmu". Taj kritični period počeo je raspadom Sovjetskog Saveza i trajao nekoliko godina, za šta Jeljcin, po oceni politikologa, ne snosi ni isključivu ni najveću krivicu, iako u tome ima i njegovog udela.

Duže vremena bilo je sasvim jasno da zbog zdravstvenog stanja Jeljcin neće dugo moći da boravi u Kremlju. On je u poslednje vreme češće boravio u bolnici nego na svom radnom mestu

Iznenađenje je, međutim, bilo samo prividno. Već duže vremena bilo je sasvim jasno da zbog zdravstvenog stanja Jeljcin neće dugo moći da boravi u Kremlju. On je u poslednje vreme češće boravio u bolnici nego na svom radnom mestu. Nekoliko godina ranije imao je tešku operaciju na srcu od koje se, kako se ispostavilo, nikada nije potpuno oporavio. Bio je "načet"i drugim bolestima koje su samo pogoršavale opšte stanje.

Izraelske vlasti uhapsile su više od 5.500 Palestinaca u 2019. godini, među kojima je 889 djece i 128 žena, navodi se u izvještaju institucija koje se bave pitanjima zatvorenika i ljudskih prava, kao što su: Klub palestinskih zatvorenika, Udruženje za podršku zatvorenicima i zaštitu ljudskih prava Addameer i Komitet za pitanje zatvorenika.

Izraelske snage gotovo svakodnevno hapse Palestince na Zapadnoj obali, ali obično neke pritvorenike puštaju nakon kratke istrage, a druge upućuju na suđenje.

U saopćenju se ističe da je ukupni broj zatvorenika u izraelskim zatvorima na kraju godine prestigao brojku od 5.000, među kojima je 40 žena i 200 djece, dok broj zatvorenika u administrativnom pritvoru (bez suđenja ili optužbi) iznosi 450.

U saopćenju se dodaje da gotovo 700 zatvorenika pati od raznih bolesti, uključujući i deset oboljelih od karcinoma i 200 sa hroničnim oboljenjima.

Politika mučenja

"Izraelske vlasti su u 2019. godini intenzivirale proizvoljne kampanje hapšenja palestinskih maloljetnika i žena, koji su pretrpjeli različite oblike mučenja za vrijeme i nakon hapšenja", navodi se u zajedničkom saopćenju.

Dodaje se da je u 2019. godini zabilježen porast mučenja zatvorenika, prilikom hapšenja i istrage, pa čak i puštanja na slobodu, u odnosu na prethodne godine.

Pet zatvorenika je umrlo u izraelskim zatvorima zbog nedostataka odgovarajućeg medicinskog tretmana i namjernog medicinskog nemara (Fares Baroud, Omar Awni Younis, Nassar Taqatqa, Bassam Al-Sayeh, Sami Abu Diyak).

Obnovljene američke sankcije koštale su Iran 200 milijardi dolara deviznog prihoda i ulaganja, izjavio je u utorak iranski predsjednik Hassan Rouhani.

Sankcije su oduzele Islamskoj Republici 100 milijardi dolara prihoda od nafte u posljednje dvije godine i jednak iznos kredita za strana ulaganja, rekao je Rouhani u televizijskom govoru, prenosi agencija Beta.

Podsjećaju da je ranije ovog mjeseca Rouhani podnio nacrt budžeta za narednu fiskalnu godinu osmišljen kako bi nadoknadio utjecaj američke politike "maksimalnog pritiska" na Islamsku Republiku.

Udar na iransku naftu

Američke sankcije dovele su do rekordno niskog izvoza nafte iz Irana, koja je tradicionalno najveći izvor prihoda deviza u zemlji.

Beta prenosi kako su SAD uvele nove sankcije protiv Irana nakon što je američki predsjednik Donald Trump SAD izveo iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu.

Direktan sukob sa Rusijom nije moguć, ali je zato sajber-rat pogodan mehanizam za održavanje globalnog liderstva i obuzdavanje Moskve, ali i prepucavanje u američkim političkim krugovima.

SAD "kuju taktiku" za odbrambeni sajber-udar na predstavnike ruske vlasti i elite u slučaju mešanja Rusije u američke izbore 2020. godine.

U Moskvi se te pretnje ozbiljno shvataju, jer pored novca i tehnologije, SAD imaju političku volju da vode opsežne i raznovrsne vojne operacije svuda u svetu. Ruski eksperti podsećaju da Amerikanci bombarduju, izvoze revolucije, vode trgovinske ratove, podrivaju globalne i finansijske strukture, pa mogu i protiv Rusije da započnu "sajber-ratovanje".

Sajber-rat, jer druga sredstva ne pomažu

Andrej Svincov, poslanik Državne dume Rusije, ističe da su sve izjave Amerikanaca o vođenju sajber-ratova protiv Rusije i Kine u stvari pokušaji da se zadrži globalno liderstvo. Osim toga, SAD i Evropa su pokušale da u ekonomskom smislu izoluju Rusiju, jer oružani konflikt u dalekoj perspektivi nije moguć. Kako ekonomski pritisak nije dao plodove, sajber-rat predstavlja najpogodnije sredstvo.

Iranska revolucionarna garda je zaplijenila tanker osumnjičen za krijumčarenje goriva i uhapsila 16 članova malezijske posade, izvijestili su kasno u ponedjeljak državni mediji. Na internetskoj stranici državne televizije IRIB piše da je IRGC oduzeo 1,3 milijuna litara "krijumčarenog goriva" s neimenovanog broda koji se nalazio 15 nautičkih milja od otoka Abu Musa.

"Uhićeno je 16 članova posade broda malezijske nacionalnosti", rekao je pomorski zapovjednik IRGC za tu regiju, brigadni general Ali Ozmayi.

Abu Musa je jedan od tri otoka u južnom dijelu Perzijskog zaljeva koja su pod iranskom kontrolom, ali Ujedinjeni Arapski Emirati tvrde da je to "njihov teritorij".

"Ovo je šesti brod za krijumčarenje kojeg je zaplijenila mornarica Iranske revolucionarne garde", dodao je Ozmayi.

Iran je u rujnu zaplijenio brod i uhapsio 12 Filipinaca, članova posade sumnjivog broda za krijumčarenje goriva u Hormuškom tjesnacu, izvijestili su državni mediji. 14. srpnja je zadržan "strani tanker", također zbog navodnog krijumčarenja goriva.

Iran je 31. srpnja zaplijenio još jedan brod sedam članova posade zbog krijumčarenja goriva, ali nikada nije otkrio identitet plovila ili nacionalnost njegove posade.

Napetosti su u Perzijskom zaljevu su eskalirale ove godine, nakon što su Sjedinjene Države pojačale kampanju "maksimalnog pritiska" na Iran nakon povlačenja Washingtona iz važnog nuklearnog sporazuma 2018. godine.

Nakon eskalacije su se vidjeli misteriozni napadi brodova, oborene bespilotne letjelice i tankeri nafte zaplijenjeni u Hormuškom tjesnacu, točke kroz koju pomorskim putem prolazi trećina svjetske nafte. 19. srpnja Iranska revolucionarna garda je zarobila tanker s naftom pod britanskom zastavom "Stena Impero", zbog navodnog udara u ribarski brod i pustila ga dva mjeseca kasnije. Teheran je jasno pokazao da neće dozvoliti ilegalne aktivnosti u svojim vodama i da su američke prijetnje besmislene.

PODRŠKA RUSIJE

Jučer su se u Moskvi sastali ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i njegov iranski kolega Mohamad Javad Zarif. Najvažnije pitanje sastanka je bilo nuklearni sporazum svjetskih sila s Iranom.

"Iranski nuklearni sporazum sa svjetskim silama riskira da se raspadne, ako ga ne budu poštovale EU i SAD", upozorio je Lavrov na sastanku s iranskim kolegom u Moskvi.

Političko Sarajevo je minulih dana na nogama povodom nastavka lokalne igre odavno već poznate kao »ko će koga«. Igrači su uglavnom isti, oni koje su glasači uporno birali od minulog rata do sada. Kako danas stvari stoje, izvjesno je da će rezultati budućih glasanja opet biti ako ne potpuno isti, onda veoma slični.

Nova epizoda u poznatoj igri zove se »trojka protiv šestorke« i igra se u kantonu/županiji Sarajevo. Nakon malo više od godinu dana od minulih izbora, tri ujedinjene stranke ruše koaliciju šest protivničkih stranaka. Za one sa strane koji nemaju velikog interesa da se bave detaljima dovoljno je znati: riječ je o klasičnoj borbi za vlast uz poznato pozivanje na udruživanja u ime interesa naroda, promjena, Evrope/Europe, principa i poštenja. Koalicije se mijenjaju a svaka od njih - u nekim drugim, normalnim vremenima suštinski nezamislive - sada su legalne i legitimne. Uz javna dokazivanja da je eto baš ta nova, nekada nezamisliva koalicija u kojoj su zajedno ekstremni sa jednog krila sa ekstremnim sa drugoga, garancija za boljitak naroda.

Ruku na srce, ništa tu nije više ni čudno jer Zapadni Balkan je mali, ali važan dio prostora na kojem se - osim u onih pet decenija minulog vijeka - najčešće igra za vlastiti džep u kombinaciji sa izvjesnim tuđim interesima. Ovaj put vanjskog interesa je manje onoliko koliko smo svi skupa manji nego nekada. Zato su veći političko - korupcionaški profiti novih lokalnih grupa i igrača. Istina je da se podanički osluškuju i nalozi svjetskih igrača ali, sve dok ne dođeš na red da te »pospreme«, ostaje prostor za domaće skečeve. U tim igrarijama ono što je nekada bivalo doživljavano kao apsurd, sada je već normalno ali i povod za veselje i šprdnju. Takva je politička realnost.

U slučaju Bosne i Hercegovine ova priča još nije dostigla vrhunac apsurda ali se ubrzano tomu primiče. Oni nesvjesni najmanjih političkih gabarita grabe dalje na isti, sada već dnevno poguban način za razoreno društvo i državu, a oni koji svjesno i mudro kapitaliziraju svoju nezajažljivost i pohlepu boga mole da se prazni prostor u kojem smo produži što je moguće više. Lukavo kalkulirajući i sa međunarodnim suglasjem da je ovdje još ponajbolji status quo. Vjerovati da su najmoćniji u EU, uz Ameriku, Rusiju ili Tursku doista zainteresirani da BiH uz ostale »zapadne Balkance« postane dio evropske federacije, groteskno je. Ma koliko njihovi motivi za tu blokadu bili različiti.

Do koje mjere je nešto što je važilo kao princip, sistem ili puka normalnost u politici ovdašnjih država, a postalo šprdačina, pokazuje i samo nekoliko primjera stanja u BiH. Da se ne ponavlja ono već pomenuto u tekstu objavljenom na ovom mjestu minule subote (javna oblajavanja države od njenog »predsjednika«, zastava, himna, ustavna organizacija države, nivo političke i svake druge korupcije, »patriotizam« itd. itd.).

Rusija i Ukrajina sinoć su potpisali sve sporazume vezano uz isporuke ruskog plina u Europu, izjavio je predsjednik ruske energetske tvrtke "Gazprom" Aleksei Miller. Ugovor će na snagu stupiti s 1. siječnja 2020. godine.

Rezultat je to petodnevnih pregovora koji su počeli prošloga četvrtka u glavnom gradu Austrije - Beču. Dvije su zemlje potpisle čitav niz dokumenata koji osiguravaju isporuke ruskog plina kroz ukrajinski plinovodni sustav od 1. siječnja iduće godine. Podsjećamo kako prethodni desetogodišnji ugovor istječe u utorak, 31. prosinca. Dakle, sporazum je potpisan gotovo u posljednji čas, a na bečkim pregovorima vodio se pravi boj za doslovno svaku riječ i za svaki zarez. Na kraju je sve završilo sretno i, moglo bi se slobodno reći - Moskva i Kijev Europskoj su uniji podarili najljepši novogodišnji poklon.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelensky izjavio je kako je ugovor potpisan na 5 godina i da će Kijev u tom razdoblju za usluge tranzita dobiti ukupno 7 milijardi dolara.

Podsjećamo: ukrajinska energetska tvrtka "Naftogaz Ukraina" 27. prosinca potvrdila je prijam financijskih kompenzacija od strane "Gazproma" u iznosu od 2,9 milijardi dolara koje su joj uplaćene toga istoga dana, temeljem odluke Stockholmskog arbitražnog suda u sporu s tom ruskom tvrtkom, a što je Zelensky proglasio "velikom pobjedom". A jučer su Naftogaz i Gazprom postigli tzv. mirovni sporazum, prema kojemu se ukrajinska tvrtka odriče svih daljnjih potraživanja prema Gazpromu temeljem optužbi o kršenju anti-monopolnih pravila u iznosu od 7,4 milijarde dolara.

Novim ugovorom predviđa se osiguranje tranzita kroz ukrajinski teritorij za 65 milijardi m3 ruskog plina u 2020. godini, i po 40 milijardi m3 plina za godine 2021.-2024. Tranzit plina tijekom toga razdoblja naplaćivat će se prema fiksnoj cijeni.

Tokom dvadeset godina u vlasti ruski predsednik Vladimir Putin uspeo je da povrati značajan deo uticaja koji je nestao nakon raspada SSSR, piše "Blumberg".

Kako navode autori članka — ruski lider je uspeo da ojača veze sa Kinom, priključi Krim Rusiji, promeni situaciju u Siriji, proda oružje Turskoj, koja ulazi u blok NATO-a. Agencija je naglasila da je Putin uspeo da zada ton samitu "normandijske četvorke" u Parizu.

Glavno dostignuće ruskog predsednika "Blumberg" nazvao je njegovu sposobnost da poveća geopolitički uticaj pri skromnom budžetu. Agencija je time podsetila da SAD za odbranu troše dva puta više novca nego Rusije za celu vojsku.

"Rusija je ponovo postala glavna sila na Bliskom istoku i proširila je uticaj na Afriku", navodi se u tekstu.

Osim toga, oprez Moskve u finansijskim pitanjima nakon ukrajinskog konflikta stvorio je finansijsku ravnotežu u zemlji koja je postala "jedna od najzdravijih u svetu", zaključio je "Blumberg".


(Sputnjik)