"Tranzit plina kroz Ukrajinu bit će nastavljen, postignuto je načelno jedinstvo između Ukrajine i Rusije", izjavio je danas njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas na zajedničkoj medijskoj konferenciji s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Vadimom Pristaykom.

Danas je tu vijest u glavnom bjeloruskom gradu Minsku potvrdio i ruski ministar energetike Aleksandar Novak, kazavši, kako su Rusija i Ukrajina sastavile protokol o sporazumima oko tranzita ruskog plina u EU, i da je ostalo još samo njegovo usuglašavanje na najvišoj razini. Novak je kazao kako se nada da će se to dogoditi u najskorije vrijeme.

Sinoć su dvije strane provele 9-satne pregovore u njemačkoj prijestolnici Berlinu, gdje su pripremile detaljan projekt plinskog sporazuma.

Dijelom paketa novog sporazuma može stati i isplata "Gazproma" 3 milijarde dolara ukrajinskom "Naftogazu", sukladno odluci Stockholmskog suda, izjavila je danas ruska delegacija. Novi prijedlog dugoročnog ugovora o tranzitu između dviju zemalja uključio bi i rješavanje svih sporova oko međusobnih dugova pri spomenutom sudu, izjavili su izvori upoznati sa stanjem (info: Reuters).

Rusija je Ukrajini predložila isplatu 3 milijarde dolara u okviru novog paketnog sporazuma, a Ukrajina bi sa svoje strane bila spremna odustati od novih potraživanja od "Gazproma" u iznosu od 12 milijardi dolara.

Rekli bismo - svi zadovoljni: i Rusija (kojoj će ostati i tranzit kroz Ukrajinu, još ne znamo o kojim količinama plina i o kojem se roku važenja sporazuma radi) i Ukrajina (koja će očuvati funkcionalnost svoje plinovodne mreže, a time i njezinu veću vrijednost za strane investitore pri predstojećem remontu kojega bez ovog ugovora vjerojatno ne bi niti bilo), i EU (koja je osigurala dodatni (stari) opskrbni smijer jeftinoga ruskog plina), i, poglavito, Njemačka - s pozicije skorog završetka plinovoda "Sjeverni tok 2" kojega je Berlin politički vezao s nastavkom transporta ruskog plina i kroz Ukrajinu nakon isteka postojećeg ugovora 31. prosinca ove godine.

Naravno, ipak ćemo još malo morati pričekati i formalno potpisivanje novog rusko-ukrajinskog plinskog ugovora, ali, kako sada stoje stvari - oko toga ne bi trebalo biti problema jer su stavove, očito, ovoga puta usuglasili i politika i struka.

Širom Zapada sve češće se dešava da čitavi gradovi koji su generacijama glasali za liberalne kandidate sada prelaze u tabor konzervativaca
Dana šestog decembra, manje od nedelju dana pre odlučujuće pobede Borisa Džonsona na britanskim parlamentarnim izborima, Džerard Bejker sa Volstrit žurnala je izneo analizu političkih posledica po Ujedinjeno Kraljevstvo - a verovatno i šire - ukoliko Džonson ostvari trijumf koji se nazirao. Bio bi to, napisao je, "odlučujući momenat u razvoju savremene zapadne politike, potencijalno utemeljujući događaj za eru populizma, sa posledicama koje premašuju britanske obale".

Bejker je citirao profesora sa Univerziteta u Kentu pod imenom Metju Gudvin rekavši da se Britanija izgleda usmerila ka političkom "prestrojavanju". Glasači iz redova radničke klase severne Engleske i Midlendsa (engl. "Midlands" - područje u centralnoj Engleskoj, sa Birmingemom kao najvećom urbanom celinom, prim. prev.), koji su od 1930-ih davali poverenje Laburističkoj stranci, sada u velikim brojevima prelaze na stranu Džonsonovih konzervativaca. Istovremeno, konzervativni glasači sa urbanog juga napuštaju ovu stranku.

Ključ je, naravno, u Bregzitu - referendumskom glasanju iz 2016. godine za izlazak Britanije iz Evropske unije. Osvojivši neupitnu većinu u parlamentu, Boris Džonson je postao lider koji će izvesti svoju zemlju iz EU - što je čekao još otkako je postao premijer Ujedinjenog Kraljevstva prošlog jula. Ali značaj dotičnog glasanja prevazilazi i to. Džerard Bejker primećuje da se konzervativci - pod Džonsonom - udaljavaju od svoje poluvekovne podrške onome što je nazvao "neoliberalna ekonomija", ali i generalno liberalnog pristupa zapaljivim društvenim pitanjima kao što su istopolni brakovi i labave imigracione politike. On objašnjava:

Indijski parlament usvojio je zakon koji predviđa da se državljanstvo dodeljuje građanima koji nisu muslimani, a došli su iz susednih zemalja, što je izazvalo bes stanovništva i talas protesta širom zemlje. Bivši dopisnik iz te zemlje Milan Mišić kaže da su protesti za premijera Narendru Modija ozbiljan udarac.

Modi pokušava da promeni karakter indijskog društva i države, kaže Mišić i ističe da je ovo prvi ozbiljan izazov za do sada neprikosnovenog premijera i svakako udar na reputaciju Indije kao "najmnogoljudnije demokratije", ocenio je Mišić za Sputnjik.

"Ne očekujem da Modi prizna poraz. Mislim da će istrajati na sprovođenju ovog zakona i na taj način možda i politički destabilizovati zemlju", smatra on.

"Trebate zapamtiti, establišment, to je samo naziv za zlo. Čudovište nije briga ubija li sve studente ili se radi o revoluciji. Ono ne razmišlja logički, ono je izvan kontrole." - John Lennon (1969.)

John Lennon, rođen prije 75 godina, 9. listopada 1940., bio je glazbeni genije i ikona pop kulture.

On je također bio govorljivi prosvjednik koji se zalagao za mir i antiratni aktivist, te je isto tako bio primjer visokog profila do koje mjere su vlasti SAD-a u stanju ići kako bi progonile one koji se usude osporiti njihov autoritet.

Puno prije nego što se Chelseau Manning i Edwarda Snowdena kaznilo kao zviždače za ratne zločine vlasti i zloupotrebu nadzornih ovlasti Agencije za nacionalnu sigurnost, Johna Lennona su izdvojili jer se usudio govoriti istinu o ratnom huškanju vlasti, prisluškivali su mu telefon i skupljali podatke o njegovim aktivnostima i kontaktima.

Barem tijekom jednog perioda, Lennon je u očima američke vlade bio neprijatelj broj jedan.

Glavna tužiteljica Međunarodnog krivičnog suda u Den Haagu Fatou Bensouda pokrenut će istragu o navodnim ratnim zločinima na palestinskim teritorijama, koja bi mogla uključiti optužbe protiv Izraelaca ili Palestinaca, objavio je Reuters.

Bensouda je navela da su "ratni zločini počinjeni ili se čine na Zapadnoj obali, uključujući tu Istočni Jerusalem i Pojas Gaze", prenosi Tanjug.

Budući da je istraga zatražena s palestinskih teritorija, Bensouda ne mora tražiti odobrenje sudija da počne s istražnim radnjama.

'Veliki marš za povratak'

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorava da Međunarodni krivični sud nema nadležnost da istražuje navodne ratne zločine na palestinskim teritorijama.

"Mračan dan za istinu i pravdu. Međunarodni krivični sud samo ima nadležnost nad peticijama koje su podnijele suverene države, ali nikad nije bilo palestinske države", naveo je Netanyahu u saopćenju.


Palestinci od 30. marta 2018. na granici između Pojasa Gaze i Izraela organiziraju mirne demonstracije "Veliki marš za povratak", zahtijevajući povratak na teritorije s kojih su protjerani, kao i ukidanje blokade Gaze, koju je Izrael uveo 2006.

Tokom demonstracija izraelski vojnici ubili su stotine, a ranili hiljade Palestinaca, dok su Palestinci ubijani i tokom izraelskih raketiranja palestinskih naselja.

Demokrate deluju kao da ih muče nervozna premišljanja o tome šta su zaista učinili. Izgleda da Tramp u rukama drži jače karte

"Ima da opozovemo... (psovka)".

Kongresmenka iz Mičigena, Rašida Tlaib, prošlog januara je izjavila da je to cilj demokratskog kokusa u 2019. godini. U sredu uveče, predsednica Predstavničkog doma Nensi Pelosi je ispunila ovo obećanje. Ovaj dom je, duž oštrih partijskih linija, izglasao opoziv predsednika Donalda Trampa. Nijedan republikanac nije glasao za ovaj najispolitizovaniji opoziv u američkoj istoriji.

Međutim, kako se stvari kreću ka glasanju u okvirima Senata, demokrate deluju kao da ih muče nervozna premišljanja o tome šta su zaista učinili. Lider manjine u Senatu, demokrata Čak Šumer, apelovao je na Senat da uruči pozive za svedočenje četvorici novih svedoka za koje se nikad ranije nije čulo. Nensi Pelosi je u sredu uveče nagovestila da možda neće Senatu poslati akt o opozivu koji je upravo izglasao Predstavnički dom.

"KOŠMARNI PRESEDAN"

Lider većine, Mič Mekonel, obratio se u sredu uveče i u četvrtak ujutru. Kada bi Senat - koji po pitanju opoziva ima ulogu sudije i porote - sada počeo da poziva svedoke koje su tužioci Predstavničkog doma propustili da ispitaju, "to bi moglo da se pretvori u košmarni presedan".

Kako ističe Mekonel, "Šumer bi po svemu sudeći želeo da naše telo obavi domaći zadatak demokrata iz Predstavničkog doma umesto njih". Šumerov poziv za izvođenje novih svedoka je priznanje da je argumentacija Predstavničkog doma za opoziv Trampa neadekvatna i falična, pa bi mogla da se pokaže kao totalno nekredibilna za američki narod. Na kraju krajeva, ako vam treba još svedoka, to znači da verovatno još uvek nemate krunski dokaz.

Poruka koju Pelosi i Šumer šalju traženjem dodatnog vremena pre suđenja u Senatu pozivanjem na nove svedoke jeste poruke straha, ne samo od moguće propasti celog poduhvata opoziva, nego i od toga da će pokušaj impičmenta u Senatu biti ismejan. A američki narod verovatno ne bi imao ništa protiv.

Prošlog tjedna je objavljena vijest kako su zemlje članice EU postigle dogovor o europskom "Green New Dealu", prema kojem će EU do 2050. biti "prvi neutralni kontinent na svijetu", lišen korištenja ugljikovodika.

Međutim, svečanost je pokvarila Poljska, koja nije stavila svoj potpis na sporazum, jer zemlja ovisi o ugljenu, nafti i plinu, a ima namjeru graditi i nuklearne elektrane.

U prvom dijelu, što se tiče ugljena i fosilnih goriva, sve zemlje članice EU, osim Poljske, su potpisale "Green New Deal". Nova šefica Europske komisije, Ursula von der Leyen, bila je presretna, iako nitko ne zna zašto. Međutim, kada su vidjeli sporazum i da EU neće subvencionirati modernizaciju i izgradnju novih nuklearnih elektrana, taj dio su odbacili Poljska, ali i Mađarska, Francuska, Češka, Slovačka, Slovenija, Rumunjska i Bugarska, kojima se pridružilo i odlazeće Ujedinjeno Kraljevstvo. No, to smo već pojasnili u prethodnom članku.

Ovdje je zanimljivo da su Poljski predstavnici na sastanak došli pripremljeni. Već na raspravi su iznijeli svoj predračun da za "zelenu tranziciju" do 2050. Varšava treba ulaganja od 500 milijardi dolara, a Poljska taj novac nema i ne misli se odricati već ugovorenih projekata i smanjivati proračunska izdvajanja za socijalne usluge i javni sektor samo kako bi usrećili zagovornike "klimatske ideologije".

No, ovdje bi se osvrnuli na Hrvatsku, odnosno predstavnike RH u Bruxellesu koji su stavili svoj potpis na dokument bez ikakve rasprave o tome što će to značiti za zemlju, preostalu industriju i tko će subvencionirati ili platiti remont NE "Krško". Na primjer, snaga elektrane originalno je bila 632 MW, a nakon zamjene parogeneratora i osuvremenjavanja elektrane 2000. godine iznosi 696 MW. Na godišnjoj razini električna energija dobivena iz NE "Krško" čini oko 16% od ukupne električne energije potrošene u Republici Hrvatskoj. Što će biti s ovom nuklearnom elektranom ako Europska unija nuklearnu energiju ne želi proglasiti "CO2 Free", a nuklearna energija to jeste.

Zašto je hrvatsko izaslanstvo popisalo "Green New Deal", a da se nije priklonilo bloku kojeg čine Poljska, Mađarska, Francuska, Češka, Slovačka, Slovenija, Rumunjska i Bugarska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a kao što vidimo Slovenija jeste?

Osim toga, koliko će Hrvatsku koštati "zelena tranzicija" do 2050. godine i koje ćemo projekte gasiti i gdje će se rezati javna potrošnja?

Ako su Poljaci prije nedavnog sastanka u Bruxellesu izračunali ta za "zelenu tranziciju" do 2050. moraju potrošiti 500 mlrd dolara, a taj novac nemaju, što znači da će na Wall Streetu i Londonu morati kupovati "zelene obveznice", kako to da u nas nitko ne otvara temu što smo to prihvatili i koliko će nas to koštati?

Zastupnici u Donjem domu britanskog parlamenta usvojili su s 358 glasova za i 234 protiv Johnsonov zakon o sporazumu o povlačenju iz EU-a koji osigurava britanski izlazak iz EU-a 31. siječnja 2020.

Zakon onemogućava produljenje prijelaznog perioda, tijekom kojeg se Velika Britanija mora pridržavati većine europskih regulativa, a koji će trajati do kraja 2020.

"Na toj točki Brexit će biti obavljen, bit će gotovo", rekao je u svom obraćanju prije glasanja Johnson.

"Žalosna priča od prošle tri godine doći će svom kraju i moći ćemo ići dalje", dodao je Johnson.

Zakon učvršćuje Johnsonovo izborno obećanje da Brexit službeno počne 31. siječnja te da se pregovara o sporazumu o budućim odnosima sa EU do kraja sljedeće godine.

Izraelski politički zvaničnik, koji se našao u centru Al Jazeerine istrage, bio je primoran podnijeti ostavku na svoju funkciju u Ambasadi Izraela u Londonu, rekao je visoki zvaničnik Ministarstva odbrane Izraela za Al Jazeeru.

Shai Masot, visoki politički zvaničnik koji je radio u Ambasadi Izraela, povukao se s funkcije ranije ove sedmice, saopćio je glasnogovornik u četvrtak.

Istraga nazvana "The Lobby" otkrila je zavjeru izraelskog diplomate i britanskog državnog službenika u cilju uništavanja karijere visokih političara.

U saopćenju objavljenom na Twitteru u nedjelju glasnogovornik Ambasade Izraela u Londonu Yiftah Curiel negirao je Masotove navode.

"Ambasada Izraela odbacuje tvrdnje koje se tiču ministra [Sir Alana] Duncana, koje su potpuno neprihvatljive. Iza tih tvrdnji stoji nižerangirani zaposlenik Ambasade, koji nije izraelski diplomata i koji će ubrzo završiti angažman u Ambasadi", kazao je on.

Rusija je u usavršavanju svog oružja otišla daleko ispred mnogih, a u nekim oblastima je i proizvela oružje koje nema pandan u svetu, kaže vojni ekspert Aleksej Leonkov, komentarišući Putinovu izjavu da je Rusija uspela da održi i razvije svoju odbrambenu industriju i obnovi svoju proizvodnu bazu.

U svom godišnjem intervjuu Vladimir Putin je rekao da je Rusija uspela da izdvoji hiljadu milijardi rubalja za proizvodnju najnovijih sistema naoružanja, i da je praksa pokazala da je to bio dobar potez.

Leonkov ističe da je Rusija uspela da postigne uspešnu modernizaciju preduzeća za proizvodnju oružja, uprkos sankcijama.

"Obišao sam mnoge vojno-industrijske komplekse i svojim očima sam video kako su obnovljene mašine, oprema i instrumenti koji se koriste za pravljenje oružja i vojne tehnike. Jasno je da se radi o skupoj tehnici koja nije dobijena na jednostavan način, a posebno kada su uvedene sankcije", kaže Leonkov.