Ozljede Jeffreyja Epsteina više upućuju na to da je bio žrtva ubojstva negoli da je izvršio samoubojstvo, tvrdi stručnjak kojeg je angažirala Epsteinova obitelj.

66-godišnji milijarder umro je u zatvorskoj ćeliji na Manhattanu desetog kolovoza, a mrtvozornik New Yorka presudio je da je njegova smrt samoubojstvo vješanjem. No, Martin Weinberg, jedan od odvjetnika obitelji, izjavio je da je vještak zaključio da ozljede pronađene na vratu 66-godišnjaka više upućuju na ubojstvo negoli na samoubojstvo.

Epstein je u zatvoru bio kratko, sumnjičilo ga se da je upleten u pedofilski seks skandal. Dva tjedna prije nego što je umro bio je stavljen pod posebnu prismotru zatvorskih čuvara u kaznionici na njujorškom Manhattanu jer su zatvorske vlasti bile svjesne da je velika mogućnost da počini samoubojstvo, što je već i prije, u nerazjašnjenim okolnostima, već i pokušao. U ćeliji se, držalo se do sada, Epstein objesio. U zatvoru je bio podnio žalbu na odluku suda koji mu nije dopuštao da bude u kućnom pritvoru, u svom domu u luksuznoj njujorškoj četvrti Upper East Side.

Epstein je bio optužen za spolno napastovanje žena i seksualnu trgovinu. Uhićen je početkom srpnja i negirao je sve optužbe. U optužnici su ga teretili da je desetke mlađih maloljetnica, od kojih su neke imale samo 14 godina, različitim načinima mamio u svoje luksuzne stanove i kuće u New Yorku i na Floridi te da ih je seksualno iskorištavao.

Jedan od nekadašnjih menadžera Epsteinove tvrtke navodno je dogovarao da djevojke nage izvode masaže i razne druge seksualizirane pokrete i radnje, potom bi ih plaćao za seks, ali i za to da regrutiraju nove djevojke.

Epstein se branio govoreći da nije znao da su te osobe maloljetne te je tvrdio da su pristajale na seksualne odnose.

Na teret mu se stavljala trgovina seksom i nedolično ponašanje, za što su utvrdili da se događalo od 2002. do 2005. godine.

Epstein je bio dobro umrežen, imao je dobre kontakte među političarima razne provenijencije, kao i među nekim kraljevskim obiteljima. Među ostalima, viđao se s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, bivši predsjednikom Billom Clintonom, a prijateljevao je i s britanskim princom Andrewom.

Američki predsjednik Donald Trump izdao je, 6. kolovoza, izvršnu naredbu o zamrzavanju sve imovine koju drži venecuelanska vlada u Sjedinjenim Državama, uključujući imovinu venecuelanske Središnje banke i državne naftne kompanije PDVSA. Uredbom su također odobrene sankcije protiv bilo kojih stranih entiteta koji podržavaju venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura.

Pri veleposlanstvu SAD-a u Kolumbiji uspostavljen je privremeni diplomatski ured američke vlade u Venezueli, objavio je u izjavi državni tajnik Mike Pompeo.

"Državni ministar najavljuje otvaranje jedinice za pitanja Venecuele (VAU), pod vodstvom Jamesa Storyja," rekao je Pompeo.

Sjedinjene Države pokušavaju nametnuti Venezuelu ekonomsku blokadu, s tim da Washington nastavlja nametati sankcije ekonomiji zemlje i zamrzavanje imovine koju posjeduje vlada Venezuele u SAD-u.


Venezuela je doživjela eskalaciju u svojoj političkoj i ekonomskoj krizi otkad se oporbeni čelnik Juan Guaido proglasio za privremenog predsjednika u siječnju nakon što je odbacio izborne rezultate, na kojima je pobijedio sadašnji predsjednik Nicolas Maduro. Sjedinjene Države i više od 50 drugih zemalja priznali su Guaida, ali Rusija, Kina, Bolivija, Turska, i brojne druge zemlje priznaju Madura kao jedinog legitimnog predsjednika Venezuele.

Maduro je Guaida nazvao američkom marionetom i okrivio Sjedinjene Države za pokušaj državnog udara u Venezueli da izvrši promjenu vlade i zatraži resurse te zemlje.

Stiče se utisak da je u toku rasprodaja Brazila pod plaštom globalne zabrinutosti oko Amazona. Može li to sprečiti državnik iz zatvora?
Brazil je oduvek bio zemlja superlativa. Ipak, ništa ne nadmašuje trenutnu izopačenu situaciju: svetski državnik leži u zatvoru dok je na vlasti klovnovski razbojnik čije ludorije predstavljaju pretnju za čitavu planetu.

U opširnom, dvočasovnom, ekskluzivnom intervjuu iz zatvorske ćelije u zgradi Savezne policije u Kuritibi, na jugu Brazila, bivši predsednik Luis Inasio Lula da Silva ne samo da je pred globalnim javnim mnjenjem ukazao na svoju nevinost u korupcionaškoj sagi pod nazivom "Autoperionica" (koju su potvrdili senzacionalni procureli dokumenti objavljeni na portalu Intersept), već je i istakao ambiciju da povrati status globalnog lidera. To će se dogoditi pre ili kasnije - u zavisnosti od predstojeće sudbonosne odluke brazilskog Vrhovnog suda, koji još uvek zna za pravdu.

Zahtev za intervju podnet je pre pet meseci. Lula je razgovarao sa novinarima Maurom Lopezom, Paulom Moreirom Leićeom i sa mnom, a sva trojica smo bili tu u ime sajta Brasil247, a u mom slučaju i Ejža tajmsa. Nemontirani snimak razgovora, sa samo jednom kamerom koja je uperena ka Luli, objavljen je prošlog četvrtka, na dan intervjua. Potpuna, obrađena verzija, sa prevodom na engleski, koja cilja na globalno javno mnjenje, trebalo bi da bude objavljena do kraja nedelje.

Snage izraelskog režima su ovih dana provele više napada na iranske saveznike u Siriji i Iraku, a zabilježen je i pokušaj kršenja zračnog prostora Libanona i neuspjeli napad dronovima na područje južnog Bejruta u kojem su uredi i sjedišta političkog i vojnog krila Hezbollaha. Sirijska vojska je uspješno odbila napad na položaje šitskog pokreta otpora na u širem području južno od Damaska, ali mediji Hezbollaha priznaju da su im u napadu poginula dva borca.

Libanonsko Vijeće obrane je priopćilo da zemlja ima pravo koristiti sva raspoloživa sredstva za obranu suvereniteta, a zamjenik glavnog tajnika Hezbollaha, šeik Naim Qassem, je "obećao iznenađujući odgovor na izraelske napade na Libanon.

Hezbollah je upozorio cionistički entitet na "iznenadni udarac" u znak odmazde zbog nedavnog upada bespilotnih letjelica izraelskog režima na Libanon.

U intervjuu za rusku televizijsku mrežu RT u utorak je šeik Naim Qassem rekao da se nedavni izraelski napadi bespilotnih letjelica na libanonsko tlo ne mogu smatrati "prolaznim pitanjem".

"Isključujem da je atmosfera ratna, to je jedan od reakcija na napad. Sve će biti odlučeno u svoje vrijeme", rekao je šeik Qassem. Šeik Naim Qassem nadalje je opisao stav libanonske vlade o izraelskim napadima kao ispravan, naglasivši da zemlja neće čekati reakciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Libanonsko Vijeće obrane u utorak je također branilo pravo Libanonaca da se brane svim potrebnim načinima kako bi odvratili daljnje izraelske napade.

Dvije izraelske bespilotne letjelice, za koje je Hezbollah rekao da su sudjelovali u bombardiranju, srušene su u nedjelju u uporištu Hezbollaha na jugu glavnog grada Libanona, Bejruta. Jedan se bespilotni zrakoplov raznio blizu zemlje, uzrokujući određenu štetu Hezbollahovom medijskom uredu u kvartu Moawwad u predgrađu Dahieh u Bejrutu.

Hezbollah je rekao da je bespilotna letjelica opremljena eksplozivom, a glavni tajnik pokreta Sayed Hassan Nasrallah naglasio je da su dronovi bili u "samoubilačkoj misiji."

Također je opisao nedjeljne pokušaje napada kao prvi izraelski neprijateljski čin protiv Libanona od rata 2006. godine. "Od sada ćemo rušiti sve izraelske bespilotne letjelice na nebu. Kažem izraelskoj vojsci na granici da od večeras budu budnu i na straži. Čekajte nas za jedan, dva, tri, četiri dana", rekao je Sayed Hassan Nasrallah.

Turski predsednik Recep Tayyip Erdogan postavio je ambiciozan zadatak da poveća trgovinski promet između Turske i Rusije na 100 milijardi dolara. To je skoro četiri puta više od trenutnog obima trgovine između dve zemlje.

Dvostrana trgovina već premašuje 25 milijardi dolara, ali to ne odražava potencijal saradnje, prema Erdoganu.

Dvije države trenutno pripremaju međuvladin sporazum o proširenju trgovine u nacionalnim valutama. "To će obezbediti neprekidne transakcije", rekao je ruski predsednik Vladimir Putin nakon razgovora sa svojim turskim kolegom na Međunarodnom vazduhoplovnom i svemirskom salonu, MAKS 2019.

Turski vođa je ranije objavio da se Ankara priprema da sprovodi trgovinu preko nacionalnih valuta sa Kinom, Rusijom, i Ukrajinom. Takođe je razgovarano o mogućoj zamjeni američkog dolara sa nacionalnim valutama u trgovinskim transakcijama sa Iranom.

Moskva i Ankara blisko sarađuju u energetskom sektoru, uključujući vodeće projekte kao što su izgradnja prve nuklearne elektrane u Turskoj, Akkuyu, kao i gasovoda Turski tok. U martu su kopneni i morski delovi gasovoda spojeni i on bi trebalo da bude operativan do kraja ove godine.

Dve zemlje su najavile da su stvorile zajednički investicioni fond vredan 900 miliona evra koji će "biti izuzetno važan za revitalizaciju rusko-turskih investicija", izjavio je izvršni direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF) Kirill Dmitriev.

Američka administracija radit će na povratku Rusije u platformu G8, izjavio je sinoć državni tajnik SAD-a Mike Pompeo u intervjuu američkim medijima. "Predsjednik to želi. Ja radim za predsjednika. I naravno, radit ću u tome smijeru", kazao je Pompeo u svom intervjuu.

I dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron na konferenciji za medije nakon summita G7 izjavio kako se vođe toga formata nisu dogovorile oko toga, treba li pozvati Moskvu ili ne, Trump je jučer bio puno konkretniji: obećao je pozvati ruskog čelnika Vladimira Putina na sastanak G7 slijedeće godine u SAD-u.

Trump je izjavio slijedeće: "Hoću li ga (Vladimira Putina, op.a.) pozvati? Naravno, pozvat ću ga. ... Ja se ne brinem za političku stranu (posljedice toga svog poteza, op. a.), mene se to ne tiče... Je li to dobro? Možda nije, a možda i je."

Prethodno je Trump na medijskoj konferenciji nakon sastanka s indijskim premijerom Narendrom Modijem izjavio kako će se Rusija vratiti u "veliku sedmoricu" ako bude pozvana, ali da to sama neće moliti. "Ja ne bih očekivao da će oni moliti. On (Putin, op. a.) je ponosan čovjek, zašto bi molio?... Ali ako se nešto dogodi i njega pozovu, uvjeren sam da će on reći "da", izjavio je Trump i dodao, kako će priključak "sedmorici" biti dobar potez "za Rusiju, i to će biti dobro za sve".

Sinoć je na sve učestalije izjave zapadnih političara o nužnosti povratka Rusije u G7 (G8) reagirala i Moskva kroz riječi glasnogovornika ruskog predsjednika Dmitrya Peskova. On je izjavio kako o tome nema još nikakvoga govora.

"Za bilo kakvo putovanje prethodi dostatno duga priprema. A posjet radi posjeta, kontakt radi kontakta, summit radi summita - to nije ono čime se obično zanima Putin", kazao je Peskov u intervjuu ruskom "Prvom kanalu". Naglasio je kako sudjelovanje u G7 nije cilj Rusije i da Moskva, kao bolji format, preferira G20.

Premijer Libana Sad Hariri zamolio je Rusiju u telefonskom razgovoru sa šefom diplomatije Rusije Sergejom Lavrovom da ne dopusti eskalaciju napetosti između Izraela i Libana, saopštio je ruski spoljnopolitički resor.

"Zbog incidenta sa izraelskim dronovima na nebu iznad Bejruta 25. avgusta Sad Hariri se obratio s molbom Rusiji da iskoristi svoj autoritet i uticaj kako se ne bi dozvolila eskalacija napetosti između Izraela i Libana, koja preti regionalnoj bezbednosti", navodi se u saopštenju ruskog MIP-a.

Prema ranijim informacijama, u južnom predgrađu Bejruta srušila su se dva izviđačka drona Izraela — jedan je udario u zgradu pres-službe pokreta Hezbolah, a drugi je pao na zemlju i ostao čitav.

Kako je saopštio zvanični predstavnik za štampu Hezbolaha Muhamed Afif, taj pokret nije obarao nikakve letelice: jedna je pala bez oštećenja, a druga je nosila eksploziv koji je naneo materijalnu štetu zgradi pres-službe partije u južnom predgrađu.

Pored toga, postoje izveštaji da je u noći između nedelje i ponedeljka 26. avgusta cilj izraelskog napada bio još jedan objekat na teritoriji Libana — Generalna komanda palestinske organizacije Narodni front oslobođenja Palestine.

Geopolitičke promjene svjedoče o tome da epohi dominiranja Zapada dolazi kraj. To je u utorak, 27. kolovoza, izjavio francuski predsjednik Emmanuel Macron, u svom govoru na sastanku s francuskim veleposlanicima.

"Mi vidimo kraj zapadne hegemonije u svijetu. Uvijeti se mijenjaju", kazao je francuski vođa. Od čimbenika koji su doveli do takvoga stanja, Macron je izdvojio "jačanje novih država", sve primjetnije vodstvo Kine i "velike uspjehe Rusije u svojoj strategiji".

Ova je izjava, iako naizgled dramatičnoga karaktera, samo javni prikaz onoga što već ionako svi jako dobro znaju na tom istom Zapadu ali se do sada nisu usuđivali o tome javno govoriti. Zanimljivo je kako je ona uslijedila odmah po završetku summita država članica kluba G7 najrazvijenijih zemalja svijeta (već istrošenog formata u kojemu, primjerice, nema jedne Kine, kao uz SAD najjače ekonomije svijeta, dok su njegove članice jedna Kanada ili Italija čiji je udio u globalnoj trgovini u usporedbi s Kinom posve minoran!).

Summita, u kojemu su se po prvi put njegove članice u zajedničkoj izjavi uspjele složiti oko svega 5 točaka, što je stalo na jedan list papira. Zato se može pretpostaviti kako je navedena Macronova izjava plod ne samo razmišljanja francuskog državnog vrha, već i najbitnijih članica G7, prije svega SAD-a i njegovog čelnika Donalda Trumpa. Jer ne treba zaboraviti kako je upravo Trump tjedan dana uoči summita G7 pozvao njegove članice da u svoje okrilje iduće godine ponovo prime Rusiju tj. da se obnovi format G8.

Trumpovu ideju podržala je Italija, dok je Japan bio suzdržan. Ali je zanimljivo da su upravo oni, koji i najviše stradavaju zbog sankcija i ukupne sigurnosne destabilizacije stanja na europskom tlu zbog sukoba Zapada s Rusijom - članice G7 iz EU (osim spomenute Italije) - Trumpov prijedlog proglasile preuranjenim. Međutim, očito je kako to nije spriječilo Macrona da danas javno, pred svojim diplomatskim zborom prizna novu geopolitičku realnost i da im ukaže na nužnost uvažavanja novih činjenica u njihovom budućem radu.

U tom smislu zanimljiva je i opservacija francuskog medija "Liberation", koji navodi, kako se nad summitom G7 u francuskom gradu Biarritzu "nadvila sjena Vladimira Putina". Pa iako je u skorije vrijeme teško očekivati povratak Rusije u klub, navodi dalje taj francuski medij, vođe "sedmorice" postigli su službeni sporazum o jačanju dijaloga i koordinacije aktivnosti s Rusijom oko postojećih kriza. "Liberation" navodi da su Trump i Macron uoči summita razmijenili svoje stavove po tom pitanju i da je Trump bio za povratak Rusije bez postavljanja bilo kakvih prethodnih uvjeta, i kazao da u klub treba pozvati vrh tog "ključnog igrača", kako bi se raspravljalo o iranskom i sirijskom problemu.

Libanon, Irak i Iran proglasili su nedavnu izraelsku agresiju ratnim činom nakon napada na Libanon, Siriju i Irak tijekom vikenda, obećavajući razornu odmazdu ako se nasilje nastavi.

Par napada bespilotnih letelica kamikaza na južno predgrađe Bejruta u nedjelju i napad drona na palestinsku miliciju u dolini Bekaa rano u ponedjeljak ujutro bili su srodni "objavi rata", rekao je u ponedjeljak libanonski predsjednik Michel Aoun posebnom koordinatoru Ujedinjenih naroda, dodajući da agresija "omogućava pribjegavanju našem pravu na obranu našeg suvereniteta."

Međunarodna zajednica mora odbiti izraelsko kršenje Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1701, kojom je okončan rat 2006. godine između Libana i Izraela, premijer Saad al-Hariri molio je je veleposlanike stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.

"Svaka eskalacija mogla bi prerasti u regionalni krug nasilja kojem nitko ne može predvidjeti opseg."

I sve izraelske bespilotne letjelice koje nadlijeću Libanon bit će oborene s neba, upozorio je Tel Aviv glavni tajnik Hezbollaha, Seyyed Hassan Nasrallah.

"Hezbollah više neće tolerirati izraelske bespilotne letjelice koje prodiru u libanski zračni prostor" - izjavio je u nedjelju nakon što je bespilotni zrakoplov napunjen eksplozivom napao Hezbollahov medijski centar u Bejrutu.

Ni Libanon nije bio jedina država koja je povukla crtu nakon erupcije izraelske agresije tijekom vikenda.

Snažni blok u iračkom parlamentu zahtijevao je od američkih trupa da napuste zemlju nakon niza izraelskih zračnih napada koji su bombardirali iransku šiitsku miliciju koje su poznate kao Narodna mobilizacijska jedinica tijekom proteklog tjedna.

Koalicija Fatah drži SAD "potpuno odgovornima" za izraelske napade, "koje smatramo objavom rata Iraku i njegovom narodu", navodi se u izjavi u ponedjeljak, nakon što je još jedan napa bespilotnih letelica ubio zapovjednika PMU-a u zapadni grad al-Qaim. Američke trupe, tvrdi koalicija, u Iraku više nisu potrebne.

A u Siriji su izraelske rakete tijekom vikenda pogodile nekoliko meta izvan Damaska, usmrtivši najmanje dvoje ljudi u onome što je IDF tvrdio da je prevladavajući napad protiv "velikog napada višestrukih ubojitih bespilotnih letelica na Izrael" od strane Irana - no ironično gledano, Izrael je izveo veću verziju onoga što su i sami htjeli spriječiti.

Izraelski premijer Benjamin Netanijahu pozvao je danas međunarodnu zajednicu da preduzme globalnu akciju kako bi se Iran sprečio da izvodi napade na Izrael.


Netanijahu je na društvenim mrežama objavio kratak video u kome navodi da će se Izrael braniti "koliko god to bude potrebno", prenosi AP.