Zapadne tajne službe usavršavaju tajne alate koji su osmišljeni da oslabe zemlje poput virusa koji oslabljuju tijela, izjavio je šef ruske vanjske obavještajne službe. Ova vrsta ratovanja trenutno se koristi u Venezueli.

Kritika je došla od Sergeja Naryshkina, koji se nalazi na čelu ruske obavještajne agencije SVR. Istaknuo je kako špijuni stalno poboljšavaju alat koji se koristi za uništavanje vlada koje Zapad ne voli.

"Govorimo o stvaranju univerzalnog algoritma za vođenje tajnih operacija utjecaja na kontinuiran način i na globalnoj razini", kazao je. Prema riječima dužnosnika, tajni rad "nikada ne prestaje i ne cilja samo neprijatelje, nego i prijatelje i neutralne sile u vrijeme mira, krize i rata".


Može se usporediti s djelovanjem virusa. Virus može desetljećima uništavati ljudski organizam bez ikakvih simptoma, a kada je jednom dijagnosticiran, često je prekasno za liječenje.

Metode kojima se utječu i destabiliziraju druge nacije uključuju stvaranje mrežnih struktura koje mogu djelovati na pretpostavci javnog aktivizma, umjetnosti, znanosti, religije ili ekstremizma, rekao je ruski dužnosnik. Nakon prikupljanja podataka o nepoželjnoj liniji u ciljanom društvu, te se strukture koriste za napadanje tih slabih točaka u sinkroniziranom napadu, nadvladavajući sposobnost države da odgovori na krize.

Predsjednik Donald Trump obećao je biračima da će izliječiti ne samo rak, nego i AIDS te kako će otići i na Mars i to sve ako pobijedi u još jednom mandatu. Time je podigao uloge što se tiče obećanja Joea Bidena, koji je obećao lijek protiv raka tijekom njegove predizborne kampanje.

"Doći ćemo do lijeka za mnoge bolesti, uključujući rak i druge, i sve smo bliži tome", hvalio se Trump, dovršivši dugi govor tijekom lansiranja skupa za svoju kampanju za 2020. godinu. "Uklonit ćemo AIDS u Americi jednom zauvijek, i vrlo smo blizu do tog cilja. Postavit ćemo temelj za iskrcavanje američkih astronauta na površinu Marsa."

Referenca o raku vjerojatno je bila inspirirana suparnikovim, Bidenovim, obećanjem kako će izliječiti rak. Biden je to izjavio svojim pristašama u Iowi prošlog utorka, ali se u velikoj mjeri susreo sa zabrinutošću birača. Donald Trump (mlađi), koji je govorio pred ocem na skupu predsjednika, komentirao ga je, pitajući: "Zašto to, dovraga, nisi učinio u zadnjih 50 godina, Joe?"

Poput Bidena, Trump je ispitivan zbog datog obećanja kako će izliječiti lijek protiv rak. Na Twitteru su počeli komentari, koji između ostalog govore kako postoji više od 100 vrsta raka, od kojih su neki već izlječivi, dok neki tretmani, poput imunoterapije, rade za neke ljude, a ne za druge. Manje nijansirani tweeteraši sugerirali su da je Trump zapravo dotični rak.

Komentar Marsa dobio je vlastiti dio kritike, a neki su istaknuli da, s obzirom na sve probleme koji se događaju kod kuće, SAD ne mogu priuštiti putovanje svemirom. Drugi su predložili da Trump ode na Mars - i ostane tamo.

Trumpovi branitelji su istaknuli da čak i ako predsjednik ispuni sve tri točke, demokrati će i dalje naći razlog da ga kritiziraju.

Trump je govorio gotovo 90 minuta, pogodivši poznate teme, uključujući imigraciju (zid je redizajniran da bude "jači, bolji i jeftiniji"), zdravstvo (demokrati mrze naše ljubljeno privatno zdravstveno osiguranje), metke koje je zemlja izbjegla pod njegovim vodstvom ( Transpacifičko partnerstvo, pariški sporazum o klimi i iranski sporazum o nuklearnoj energiji) i socijalizam (još uvijek loš).

"Mogu vam obećati da vas nikada neću iznevjeriti", rekao je tijekom govora, koji je završio obećanjem da će Ameriku učiniti ne samo velikom, već i bogatom, snažnom i ponovno sigurnom.

Američki list "Njujork tajms", pozivajući se na svoje izvore u američkoj vladi, obelodanio je da su specijalne službe SAD pojačale pokušaje ubacivanja štetnog programskog softvera u energetski sistem Rusije. Donald Tramp je demantovao te navode i optužio list za izdaju, nazivajući medije "korumpiranim", a autore teksta "neprijateljima naroda".

"Njujork tajms" je ubrzo upozorio američkog predsednika da je "optuživanje medija za izdaju - opasno".

Ruski politikolozi smatraju da je polemika predsednika Amerike i lista "Njujork tajms" o mogućim sajber-napadima na energetski sistem Rusije deo američke predizborne kampanje i ne isključuju mogućnost da Tramp i nije bio upoznat sa takvim planovima.

"Nije ovde reč o 'izdaji', nego se radi o tome da deo američkih medija želi da nanese štetu Trampovom imidžu, posebno pred predstojeće predsedničke izbore koji će se održati iduće godine i pokušava da smanji njegov politički rejting. Kao drugo, informacija o tome da se Amerikanci mešaju u ruske energetske sisteme, imaju za cilj i da pokvari atmosferu uoči mogućeg susreta Putina i Trampa, koji bi trebalo da se dogodi na marginama predstojećeg samita G-20 u Japanu. Naravno, takvi napisi ne stvaraju atmosferu poverenja", ističe ruski politikolog Konstantin Blohin.

Dok Washington posljednjih dana "pokapa" i one minimalne mogućnosti za barem početno približavanje svojih stavova s Teheranom, i dok Europska unija svojom jalovom vanjskom politikom, paraliziranom strahom od američkih sankcija ni sama ne zna što činiti po pitanju Irana s kojim bi i dalje voljela održavati gospodarske odnose, čini se kako takvo stanje, u kojem je Iran sve više suočen s praktičnom izolacijom sa strane kolektivnog zapada, vrlo uspješno koristi Moskva. O tome najbolje svjedoči i slijedeća vijest:

Rusija i Iran su u ponedjeljak, 17. lipnja, održali zasjedanje zajedničke radne grupe za suradnju u energetskoj sferi, tijekom kojeg je potpisan protokol o postignutim dogovorima, priopćilo je rusko Ministarstvo energetike. Dokument su potpisali supredsjedatelji grupa - zamjenici ministara ministartstava energetike dviju zemalja, Anatoly Yanovsky i Amir Hussein Zamaninia.

Ovo je zasjedanje održano uoči novog, 15. po redu sastanka rusko-iranske međuvladine komisije o trgovinsko-gospodarskoj suradnji, koja se održava u iranskom Isfahanu, danas, 18. lipnja. Iranska agencija Shana objavila je kako se potpisani dokument odnosi na naftnu i plinsku sferu, sferu atomske energetike i sferu električne energije. Istodobno je u Teheranu pregovore s iranskim ministrom za naftu Bizhanom Zanganeom održao ruski ministar energetike Aleksandar Novak, a razgovarali su o međusobnoj suradnji u energetskim projektima i u okviru OPEC+.

Susreti visokih državnih dužnosnika Rusije i Irana, između ostalih i oni na vrhu, proteklih su mjeseci vrlo učestali i postaju sve konkretniji i produktivniji, obrnuto proporcionalno s pogoršavanjem američko-iranskih odnosa. Predsjednici dviju država Vladimir Putin i Hassan Rouhani prije dva dana razgovarali su na summitu Šangajske organizacije (ŠO) u Biškeku, a Teheran je tom prigodom od Putina dobio punu potporu za svoju vanjsku politiku. Štoviše, Putin je Iran označio kao najvažnijeg ruskog regionalnog saveznika u borbi protiv terorizma, a također je Iran i Tursku pohvalio za suradnju po pitanju Sirije.

A sve se to događa u vrijeme kada se dramatično zaoštravaju američko-iranski odnosi, čija je kulminacija bila krajem prošloga tjedna, kada su u Omanskom zaljevu napadnuta dva tankera za što je već istu večer Washington i službeno optužio Teheran koji to, naravno, oštro oprovrgava. Iran je za svoju politiku na spomenutom summitu dobio i široku potporu Kine i njezinog čelnika Xi Jinpinga.

Pentagon će dodatno izdvojiti Ukrajini još 250 miliona dolara za pripremu, obuku i snabdevanje njenih vojnika, saopšteno je iz američkog odbrambenog resora.

Kako se navodi, reč je o snajperskim puškama, minobacačima i protivraketnim radarima, zatim o opremi za radio-lokacionu borbu i osiguranje bezbednosti komunikacija.

Pored toga, vojna pomoć će uključiti i vojnu tehniku neophodnu za transport vojnika, zatim opremu za noćno posmatranje, kao i lekove.

Prema podacima iz Pentagona, od 2014. godine Ukrajini je dodeljeno, zajedno sa ovom sumom, skoro 1,5 milijardi dolara vojne pomoći.

Ukupne zalihe nuklearnih bojnih glava u svijetu iznosile su 13.865 na početku godine što predstavlja smanjenje od 600 u odnosu na početak 2018., ističe Štokholmski međunarodni istraživački mirovni institut (SIPRI).

Ta procjena obuhvaća nuklearne bojne glave koje su aktivne, u skladištima ili spremne za rashodovanje.

Naš izvještaj pokazuje da se ukupni broj nuklearnog oružja smanjuje, no sve države koje posjeduju takvo oružje ili ga moderniziraju ili su najavile takve planove - ističe stručnjak SIPRI-ija Shannon Kile za njemačku novinsku agenciju Dpa.

Za devet država zna se ili se vjeruje da posjeduju nuklearno oružje, a to su: SAD, Rusija, Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja.

- Jasno je da nuklearno oružje ostaje središnji dio njihovih vojnih strategija i doktrina o nacionalnoj sigurnosti - dodaje ističući kako se nuklearno oružje "i dalje smatra važnim za nacionalnu sigurnost".

Institut SIPRI navodi da se oko 2000 nuklearnih bojnih glava drži u stanju visoke pripravnosti.

SAD i Rusija, najveće svjetske nuklearne sile, posjeduju više od 90 posto svjetskih zaliha nuklearnog oružja.

Institut procjenjuje da SAD, prema podacima prikupljenim do siječnja ove godine, posjeduje 6185 nuklearnih bojnih glava, a Rusija 6500.

Obje države smanjile su zalihe u skladu s bilateralnim sporazumom iz 2010. o ograničavanju nuklearnog oružja poznatim kao Novi START, no smanjivanje broja rezultat je uklanjanja zastarjelih bojnih glava iz vremena Hladnog rata.

Tempo smanjivanja broja usporava se u odnosu na stanje prije deset godina, napominje institut.

U dodatku na to ne vode se "pregovori čak ni o najjednostavnijem produžetku" važenja Novog START-a čija primjena prestaje 2021., napominje Kile.

Sve nuklearne sile i dalje razvijaju nuklearno oružje

Trend koji je institut uočio je da SAD i Rusija, kao i druge nuklearne države, unapređuju svoje nuklearne arsenale.

Velika Britanija, usprkos snažnom savezništvu sa SAD-om, prije svega onom vojno-sigurnosne prirode, i dalje ima svoje vlastite nacionalne interese, prije svega na prostoru Dalekog istoka, poglavito po pitanju gospodarske suradnje s Kinom - zemljom nad kojom je Britansko carstvo, povijesno gledano, uvijek imalo više-manje snažan utjecaj. Sada, kada je Kina veliki i samostalni globalni geopolitički i geoekonomski subjekt, a Velika Britanija na putu izlaska iz EU tj. u procesu Brexita, London želi očuvati mogućnost za promicanje svojih interesa kroz suradnju, a ne zavadu s Pekingom, sviđalo se to Washingtonu ili ne.

London podupire i kinesku inicijativu "Put svile" (BRI), kojoj se SAD snažno protive. Uostalom, SAD u tome smislu ništa niti ne mogu promijeniti - njima je Velika Britanija najveći i ključni saveznik, a da bi bilo kakve, prema drugim zemljama već ranije prokušane metode sankcijske prirode one mogle primijeniti i protiv uvijek ponosnih Britanaca i njihovih nacionalnih interesa. O svemu ovome najbolje svjedoči i slijedeća vijest:

Na upravo održanom 10. Britansko-kineskom ekonomskom i financijskom dijalogu (Economic and Financial Dialogue (EFD) u Londonu, dvije su zemlje potpisale sporazume o zajedničkim poslovima na iznos od 503 milijuna funti.

Britanski ministar za međunarodnu trgovinu Liam Fox izjavio je kako sporazumi s Kinom omogućuju otvaranje novih radnih mjesta u Ujedinjenom Kraljevstvu u različitim sferama. Dvije su strane potpisale sporazume o investicijama kineskih fondova u britanski mali i srednji biznis, širenju plasmana kineskih platnih kartica UnionPay i povećanju suradnje u sferi upravljanja financijskim aktivima. Niz kineskih banaka, udruženja i Šangajska burza izrazile su svoje planove za otvaranje novih ili poboljšanje usluga već postojećih ureda u Londonu.

Kineska državna energetska tvrtka China National Petroleum Cooperation (CNPC) zajedno s tvrtkom INEOS investirat će u novi projekt o pokretanju proizvodnje električne energije u britanskoj tvornici, koja bi trebala biti izgrađena do 2022. godine.

Također je sklopljen čitav niz sporazuma u sferi obrazovanja, visoke tehnologije i prehrambene industrije. London i Peking dogovorili su se i o izvozu britanske govedine u Kinu za iznos od 230 milijuna funti tijekom idućih pet godina.

Direktor ruske Vanjske obavještajne službe Sergey Narishkin izjavio je u utorak, 18. lipnja, kako Sjedinjene Države pripremaju veliki cyber-napad na kritički važne ruske sustave.

"Da, naše službe primjećuju povremene napade na različlite sustave, između ostalog i prije svega na informacijske sustave tijela državne vlasti. Mi o tome izvješćujemo naše instance", izjavio je prvi ruski obavještajac.

Američki medij The New York Times priopćio je kako američke specijalne službe učestalije nastoje ubaciti štetne programe u energetske sustave Rusije.

Američki predsjednik Donald Trump opovrgnuo je spomenute navode NYT, a autore novinskog uratka nazvao "neprijateljima naroda", kazavši, kako objava te "netočne" informacije predstavlja "stvarnu državnu izdaju nekada velike novine". The New York Times je kao odgovor na Trumpove izjave objavio kako su takve riječi, adresirane na medije, opasne, i da je vlada s navedenim tekstom bila upoznata prije njegove objave.

Postoje dva tipa zapadne propagande: 1) napadamo ih za našu korist (realizam) 2) spašavamo ih za njihovu dobrobit (liberalizam). Kada je u pitanju Hong Kong i ljevica i desnica Anglo-svijeta teži prema ovom drugom, misleći da politički nemiri nastaju zbog pokušaja Kine da nametne zakone Hong Kongu kako bi ograničlila ljudska prava i demokratiju.

Zeleni su rekli da su "duboko zabrinuti" jer će "novi sporazum o izručenju izložiti ljude nepravednom sistemu Kine" gdje ne postoji "pravedno suđenje". Jedini razlog zbog kojeg mnogi misle da se radi o "aktivistima" je zbog dvoje ljudi (Ray Wong i Alan LI) koji trenutno žive u azilu u Njemačkoj. Wong je rekao kako se boji da bi ovaj zakon mogao biti korišten u suzbijanju prodemokratskog pokreta. Nikada nije objašnjeno na osnovu čega bi neko ko prekrši zakon u Hong Kongu bio izručen Kini, budući da se dvojica aktivista suočavaju sa optužbama za nerede koje su počinili u Hong Kongu.

Što znači da zakon o ekstradiciji nije ni potreban da bi se oni procesuirali.

Parlament Hong Konga želi da uvede amandman na Pravilnik o bjeguncima koji bi omogućio prebacivanje ljudi u zemlje bez sporazuma o ekstadiciji, kao što su Kina, Tajvan i Makao. Ovaj prijedlog je nastao da bi se popravila "rupa u zakonu" za koju tvrde da je omogućila da Hong Kong postane raj za kriminalce iz Kine. Kada je 2018. Chan Tong stanovnik Hong Konga ubio svoju ženu Poon Hiu-wing policija nije mogla da ga izruči Taiwanu budući da ne postoji ugovor o ekstradiciji između Hong Konga i Taiwana.

Prava pozadina ove priče jeste da su od 1980. do 2016. zemlje tećeg svijeta izgubile skoro 16,3 triliona dolara u kapitalu, od čega kineski udio čini oko 28% od čega se veliki dio kapitala odlio preko Hong Konga.

Do 2016. godine bilo je objavljeno da je kineska Centralna banka "spalila" preko 800 milijardi dolara deviznih rezervi od sredine 2014. godine, kada je dostigla 4 triliona dolara" zbog "bijega" kapitala.

Međutim, ako zakon postane zakon i sudovi u Kini će moći da traže od sudova u Hong Kongu da zamrznu i konfiskuju imovinu u vezi sa kriminalom počinjenim na kopnu.

Iz ovoga razloga je poslovna zajednica Hong Konga izrazila zabrinutost zbog uključivanja ekonomskih i finansijskih zločina u zakon. Pojedini bogataši iz Hong Konga su počeli prebacivati svoje lično bogatstvo na offshore kompanije.

Još od Opijumskih ratova kada je dinastija Qing bila prisiljena da prepusti kontrolu nad Hong Kongom britancima, Hong Kong je predstavljao kanal za odliv kineskog kapitala, dobara a posebno srebra u zamjeni za opijum. HSBC osnovan od strane Britanaca u Hong Kongu i dalje pomaže meksičkim narko kartelima da peru svoj "prljav" novac na ovoj destinaciji.

Čini se kako američki predsjednik Donald Trump ne kontrolira politiku svoje vlastite administracije u Iranu i trebao bi otpustiti savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona, izjavila je specijalna savjetnica šefice EU za vanjsku politiku Federice Mogherini.

U intervjuu za RT Sophie Shevarnadze, Nathalie Tocci izjavila je da je Trump "doveden u sasvim drugačiji smjer" od onog na kojem bi mogao biti da nema Boltonove "pomoći".

Na pitanje zašto ne vjeruje Trumpovim tvrdnjama da ne želi promjenu režima u Iranu, Tocci je kazala kako Bolton očito ima drugačiji stav, te kako se čini da je upravo on taj koji piše politiku uprave o Teheranu.

"Nažalost, u ovom trenutku mi se čini da američka politika u Iranu ima vrlo jasnog autora i da autor nije predsjednik Sjedinjenih Država."

Tocci je napomenula da Boltonov entuzijazam za promjenom režima u Iranu datira "daleko dalje" od Trumpovog, te da seže do "Bushove administracije, pa čak i ranije".

"Možda bi Trump trebao pokušati promijeniti svog savjetnika za nacionalnu sigurnost koji vrlo jasno ima drugačiji stav o ovome", rekla je.

Tocci je također kazala kako razumije prijetnje Irana da će prekršiti nuklearni sporazum iz 2015. godine u svjetlu povećanja napetosti s SAD-om. Amerikanci su prošlog tjedna optužili Teheran da je napao dva naftna tankera u Omanskom zaljevu, ali nisu pružili čvrste dokaze koji bi poduprli te optužbe.

"Da sam Iran, vjerojatno se ne bih držala Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana i mjera ograničavanja (JCPOA), jer, kao što sam rekao, socijalni ugovor može se održati samo ako obje strane ispune pogodbu", rekla je.