Sankcije Iran
"SAD će biti te koje će na kraju platiti cijenu zbog povlačenja iz iranskog nuklearnog sporazuma", komentirajući novi kurs Trumpove uprave je u intervjuu za RIA Novosti rekao Robert Malley, predsjednik Međunarodne krizne skupine (ICG) i bivši pomoćnik bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame za Bliski istok.

Malley, koji je sudjelovao u pregovorima o nuklearnom sporazumu s Teheranom, odluku sadašnje uprave je nazvao "velikom pogreškom" i rekao da "bez obzira na njezin cilj, to nije način da se on postigne".

Bivši visoki američki dužnosnik je objasnio da su mnoge uprave koje su dolazile na vlast u Sjedinjenim Državama, ali i drugim zemljama, gotovo uvijek poštivale međunarodne ugovore potpisane od strane svojih prethodnika, čak i ako se nisu slagale s njima, jer su razumjeli da ako se povuku iz tih sporazuma daju i drugima izgovor da učine isto.

"Ako Trump sutra potpiše ugovor s nekom zemljom, to se sada može tumačiti kao jedna od njegovih epizoda i drugi će taj ugovor brzo moći raskinuti. SAD će biti te koje će platiti cijenu zbog izlaska iz ovog sporazuma", predviđa Malley,

"Iran i ostatak svijeta su protiv Sjedinjenih Država"

Osim toga, stručnjak je naglasio "kako su sada Iran i ostatak svijeta protiv Sjedinjenih Država, a prije nuklearnog sporazuma su Washington i ostatak svijeta bili protiv Irana".

U tom smislu Malley je pozvao sve zemlje koje su potpisale nuklearni sporazum ili vjeruju kako je to bilo dobro da učine sve što je moguće kako bi se osiguralo da sporazum preživi, usprkos američkom izlasku iz njega.

U skladu sa svojim predizbornim obećanjem biračima i izraelskom režimu, Trump je u svibnju ove godine najavio povlačenje iz nuklearnog sporazuma iz 2015. i nametanje novih sankcija, iako su ostale svjetske sile bile protiv toga. Na temelju izvješća 12 inspekcija stručnog tima međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ostali sudionici ugovora, Kina, Francuska, Velika Britanija, Rusija i Njemačka, kao i EU, tvrde da Iran poštuje sve zahtjeve koji ograničavaju njegov nuklearni program.

Međutim , od danas Trumpova uprava vraća na snagu sve ekonomske sankcije protiv Teherana koji su ukinute temeljem sporazuma. Osim toga, američke vlasti namjeravaju ograničiti pristup Irana međunarodnom sustavu naplate SWIFT, globalnoj mreži koja olakšava prijenos gotovine i osigurava komunikaciju između banaka.

SAD tjeraju svoje "saveznike"

Od danas na snagu stupaju američke sankcije protiv Irana koje su postojale prije potpisivanja nuklearnog sporazuma 2015. Pod sankcijama su, prije svega, naftna industrija, ali i bankarska struktura, brodogradnja i pomorski prijevoz, te brojni drugi sektori iranskog gospodarstva.

Sankcije su usmjerene ne samo protiv Teherana, nego i protiv zemalja i stranih tvrtki koje održavaju poslovne veze s iranskim partnerima. Američki državni tajnik Mike Pompeo je izjavio kako američke sankcije protiv Irana uključuju više od 600 pojedinaca i tvrtki, dok je ministar financija Stevene Mnuchin naveo brojku od 700 osoba i tvrtki iz Islamske Republike.

Američki državni tajnik Mike Pompeo je izjavio kako, nakon uvođenja novih američkih sankcija protiv Teherana, tvrtke iz EU neće moći istovremeno raditi na iranskom i američkom tržištu.

"Nećemo dopustiti da europske tvrtke rade sa Sjedinjenim Državama i Iranom", rekao je u izjavi za televiziju CBS.

No, čelnik State Departmenta je naglasio kako Sjedinjene Države neće kažnjavati i same države zbog toga što neke njihove tvrtke posluju s Iranom. Prema riječima Mikea Pompea, posljednjih mjeseci se stotine europskih tvrtki povuklo iz Irana zbog straha od američkih sankcija.

Pompeo vjeruje kako Iran, kao odgovor na sankcije, neće nastaviti raditi na svom nuklearnom programu.

"Siguran sam da Iranci neće donijeti tu odluku", rekao je američki državni tajnik.

Čini se da Mike Pompeo nije čuo izjave visokih dužnosnika iz Teherana, prije svega vrhovnog vođe zemlje, ajatolaha Sayyeda Alija Hamneija, koji je poručio da Iran, kao svaka suverena zemlja u svijetu, ima pravo razvijati civilni nuklearni program i to će nastaviti činiti u skladu sa sporazumom.

Kao odgovor na američke sankcije, Rusija i Kina mogu stvoriti prekogranični sustav naplate uz aktivno korištenje nacionalnih valuta, izjavio je prvi zamjenik ruskog premijera Sergej Prikhodko. Prema njegovim riječima, plan je razmatran na nedavnom sastanku pododbora za financijsku suradnju koji je održan krajem rujna u Shenzhenu. Ranije je Središnja banka Rusije podržala međunarodni sustav naplate kojeg bi u početku činile zemlje skupine BRICS, ali je malo vjerojatno da će novi predsjednik Brazila podržati ovaj prijedlog, a postoji visoka vjerojatnost izlaska latinoameričke zemlje iz ove skupine.

Osim toga, ruski ministar financija Anton Siluanov je izjavio je kako će se Rusija rado priključiti europskom sustavu međunarodne naplate (SVP), koji neće biti povezan sa sustavom SWIFT kojim se praktično upravlja iz Sjedinjenih Država.

Uz sve prijetnje Donalda Trumpa, sama činjenica da je ranije donio odluku da osam zemalja, među kojima su Južna Koreja, Japan, Turska, Indija i druge, "smiju još šest mjeseci uvoziti iransku naftu".

Naravno, retorika Washingtona je vrlo oštra. Jučer je Trump zaprijetio uništenjem Irana.

"Ako režim u Iranu ne promijeni politiku, uništit ćemo ih ovim sankcijama", rekao je Trump.

Osim toga, ponovio je uvjete koje je ranije postavio da ne izađe iz nuklearnog sporazuma, koji su za Iran ne samo neprihvatljivi, nego apsolutno besmisleni.

Podsjetimo, uvjeti koje je Iran morao ispuniti su bili i ostali sljedeći:
  • Obavijestiti Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) o svim aktualnim aspektima svog nuklearnog programa i zaustaviti ove aktivnosti u budućnosti.
  • Zaustaviti obogaćivanje urana
  • Nikada ne reciklirati plutonij.
  • Bezuvjetno pružiti pristup dužnosnicima i stručnjacima Međunarodne agencije za atomsku energiju svim nuklearnim postrojenjima Irana.
  • Prekinuti razvoj i proizvodnju balističkih projektila.
  • Zaustaviti razvoj projektila koji mogu nositi nuklearno oružje.
  • Osloboditi sve građane Sjedinjenih Država i građane savezničkih američkih država.
  • Prestati pružati vojnu podršku Huti borcima u Jemenu.
  • Prestati podržavati "terorističke organizacije", što su za SAD Hezbollah, Huti milicije i neki od palestinskih organizacija otpora, te uhititi bivše vođe Al Qaede.
  • Poštivati suverenitet iračke vlade i jamčiti razoružanje šiitskih vojnih organizacija.
  • Povući sve iranske vojnike iz Sirije.
  • Ne prijetiti Izraelu i zaustaviti "lansiranje projektile na Saudijsku Arabiju i UAE".
U obraćanju na državnoj televiziji je iranski predsjednik Hassan Rohani rekao kako će njegova zemlja nastaviti prodavati naftu i kršit će američke sankcije.

Iransko vodstvo je dodalo kako ne strahuje od utjecaja ovih sankcija na državnu ekonomiju i da vlasti Islamske Republike imaju višedesetljetno iskustvo upravljanja zemljom pod različitim oblicima pritiska. Za Irance ovo jeste problem, ali ništa novo ili što već nisu proživjeli.