Zaokret Rusije ka Istoku nije prinuđen, već je u pitanju dobro osmišljen korak. Ta ideja se pojavila i mnogo pre bilo kakvih sankcija. Moguće je da se jedan od centara, ili možda glavni centar svetskog razvoja preselio u Evroaziju.

Uzdizanje Kine i Indije menja celokupnu geopolitičku sliku sveta. Ako su ranije te države bile zemlje koje preuzimaju tuđe ideje i tehnologije, sada su se one pretvorile u izvor ideja, investicija i političkog uticaja. Kako to menja budućnost savremenog sveta? Šta takve tektonske promene donose Rusiji i kako Rusija to može da iskoristi? Kako će sankcije i trgovinski ratovi uticati na dugoročne strategije Kine i Indije? Šta Rusija može da ponudi novoj svetskoj geopolitici i kakve su njene mogućnosti?

To su bila samo neka od pitanja na koja su odgovore dali vodeći ruski i svetski eksperti na tematskoj sesiji: "Nova geopolitika i politička ekonomija Azije: mogućnosti za Rusiju", održanoj u okviru Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku.

"Zaokret Rusije ka Istoku nije prinuđen, već je u pitanju dobro osmišljen korak. Ta ideja se pojavila i mnogo pre bilo kakvih sankcija. Moguće je da se jedan od centara, ili možda glavni centar svetskog razvoja preselio u Evroaziju. U tom smislu, razumemo i posmatramo ove procese kao globalne", ocenio je Andrej Bistricki, predsednik saveta Fonda za razvoj i podršku Međunarodnog diskusionog kluba "Valdaj" i profesor Više škole ekonomije.

Matteo Salvini, ministar unutarnjih poslova Italije, odgovorio je na par kratkih pitanja za televiziju Russia Today. Svojim odgovorima je potvrdio da će voditi računa o predizbornim obećanjima. Odgovori Mattea Salvinija jasno govore da osim ekonomije, nova vlada priprema adekvatne korake vezane za rad banaka i migracijsku krizu, te da će se snažno oduprijeti destruktivnoj politici Europske unije.

1. O kontroli granice Europske unije?

Određene internacionalne organizacija su transportirale na desetine tisuća migranata u Italiju. Smatram da mi građani plaćaju plaću da kontroliram tko ulazi u zemlju. Druge zemlje, kao što je Francuska, zatvaraju svoje granice i 50.000 migranata šalju u Italiju, a nakon toga nam daju lekcije.

2. O neprijateljima u Europi?

Nemam neprijatelja. Različite su teme kojima se bavim: migraciona kriza, budućnost Europe, islam i terorizmom. Pogledi su mi različiti o Makrona i Merkel. Ima puno toga za napraviti u Europi. Uskoro ćemo dobiti povijesnu priliku za stvaranje nove ravnoteže unutar Europe. Stvoriti bolje i čvršće veze sa zemljama izvan Europske unije. Mislim na Rusiju, a o čemu govorim već godinama. Sada kada sam član vlade, mogu slobodno reći da sankcije protiv Rusije nemaju nikakav smisao - ni politički, ni ekonomski, kao ni društveni i kulturni.

3. Za ili protiv Europe?

Nisam protiv Europe. Za Europu sam koja čini malo, ali dobro. Ova vlada je potpisala ugovore sa Sjedinjenim državama, Kinom i Rusijom. Ekonomska snaga Europe sve više i više slabi.

4. Koje vrijednosti za Europu?

Nažalost, briselski funkcioneri ne razumiju ništa osim novca. To je razlog što ne govore o principima, vrijednostima i solidarnosti. Pričaju samo o ekonomiji. Europska unije želi razgovarati samo o proračunu. Mi smo jasno rekli da nećemo podržati proračun ako se ne otvore i druge teme vezane za rad banaka, poljoprivrednu politiku i problem migranata.

Na glasanju u Europskom parlamentu usvojeno je izvješće protiv Mađarske koje je pripremila nizozemska stranka Zelenih, a predstavila ga eurozastupnica Judith Sargentini.

Od ukupno 751 zastupnika Europskog parlamenta za usvajanje izvješća je bila potrebna dvotrećinska većina. Za izvješće je glasalo 448 zastupnika, 197 je bilo protiv, a 48 zastupnika je bilo suzdržano.

Usvajanje izvješća Judith Sargentini je dio postupka protiv Mađarske koja, navodno, krši temeljne vrijednosti EU i aktiviranjem članka 7 se Mađarskoj može oduzeti pravo glasa u Vijeću EU.

Iako na stranicama Europskog parlamenta možete naći detaljno izvješće protiv Mađarske, ključne optužbe su da susjedna zemlja krši temeljna načela funkcioniranja ustavnog i izbornog sustava. Zadire u neovisnost pravosuđa i drugih institucija, prava sudaca, ne vodi dovoljno brige o korupciji i nepotizmu.

Potom, loša zaštita privatnosti i podataka, manjak slobode izražavanja, ograničenje rada sveučilišta, loše stanje u slobodi vjeroispovijesti, slobodama udruživanja, pravu na jednako postupanje, prava pripadnika manjina i suzbijanje mržnje, a ključna točka oko koje se vodila bitka su temeljna prava migranata, tražitelja azila i izbjeglica, te ekonomska i socijalna prava.

Sljedeći korak u procesu je da će Europsko vijeće saslušati mađarsku vladu i dati joj preporuke, a potom odlučiti postoji li rizik da Mađarska krši temeljne vrijednosti Europske unije. Do suspenzije prava glasa je dalek put, ali je Viktor Orbán shvatio da ne može imati povjerenja u Europsku pučku stranku, koje je dio i mađarski Fidesz, a ogroman broj zastupnika ovog najvećeg paneuropskog bloka je u Europskom parlamentu glasao je protiv Mađarske.

"Danas, prvi put u europskoj povijesti, zajednica osuđuje vlastite graničare ", rekao je nakon glasanja mađarski premijer Orbán, koji je dodao kako odluku o migracijama nije donijela vlada, već mađarski narod.

Američki State Department poručio je tijekom jučerašnjeg dana kako su "sve više zabrinuti zbog pogoršanja progona muslimanske manjine u kineskoj regiji Xinjiang" te se navodi kako Trumpova administracija razmatra i mogućnost uvođenja sankcija protiv kineskih dužnosnika i kompanija koje se smatra direktno povezanima s kršenjima ljudskih prava.

No, u zadnje vrijeme spominju se i moguće ekonomske sankcije protiv Kine zbog, kako se tvrdi, masovnog zatvaranja Ujgura, odnosno muslimanske manjine u Kini. Iz Pekinga te optužbe oštro odbacuju.


Dakako, ako se u konačnici Kini uvedu sankcije od strane SAD-a, veliko je pitanje je li to zbog navodnih kršenja ljudskih prava ili pak Trumpova administracija traži načine kako da dodatno izvrše pritisak na Kinu s kojom se već nalaze u trgovinskom ratu.

Da, točno je da postoje problemi kada je riječ o tretiranju muslimanske manjine na prostoru strateški vrlo važne zapadne kineske regije Xinjiang, no isto tako u zadnje vrijeme šire se brojne dezinformacije po tom pitanju - jedna je i ta da je UN navodno potvrdio kako Kina vodi velike koncentracijske kampove za muslimane.

Mađarskoj bi zbog njene antimigracione politike moglo da se uskrati pravo glasa u Evropskom parlamentu. Taj organ EU doneo je odluku o pokretanju člana 7, ali ako je suditi po prvim reakcijama, ta mera Brisela će biti pucanj iz prazne puške, jer se sve vrti oko novca, a njega Mađarskoj EU ne uskraćuje.

Dušan Dostanić iz Instituta za političke studije kaže da aktivacija člana 7 nije najsrećnije rešenje i da je opomena Mađarskoj, ali i drugim neposlušnim državama članicama EU.

"Mislim da bi to mogla biti samo opomena ili pokušaj da se Mađarska kazni za dosta čvrstu imigrantsku politiku. To bi mogao da bude signal drugim državama, pre svega Istočne Evrope, na primer Poljskoj, zbog takođe njihove tvrde politike prema migrantima. Pokretanje člana 7 eventualno bi moglo da implicira i jedno tutorisanje od strane Evropske unije i zadiranje u stvari suverenih država."

Prema rečima Dimitrija Milića, programskog direktora Novog trećeg puta, Višegradska grupa, a posebno Viktor Orban, pitanja migrantske politike najviše koriste za unutrašnje prilike i zbog toga kontriraju Briselu.

Njega ne čudi što će doći do aktivacije člana 7, jer Orban stvara problem celoj zajednici, a s druge strane, dobija najviše sredstava EU.

"Mađarska dobija oko tri milijarde evra godišnje. Orban napada Brisel, ali mu ne pada na pamet da pokrene neki referendum o izlasku, jer zna da bi u toj situaciji bio politički mrtav. U ovom kontekstu mi imamo jedan sukob između briselske administracije i neposlušnih članova, kao što imamo i sukob između država koje su davaoci i koje su primaoci sredstava, jer ne postoji politička usklađenost njihovih stavova."

Američki ministar obrane Jim Mattis potvrdio je tijekom jučerašnjeg dana kako će posjetiti Makedoniju ovog vikenda. Posjet dolazi prije 30. rujna za kada je najavljen referendum na kojem će se stanovnici Makedonije moći izjasniti prihvaćaju li promjenu imena zemlje u "Republika Sjeverna Makedonija" (kako bi se na taj način eventualno riješio spor s Grčkom), ali i pristaju li time da Makedonija postane članica Europske unije i NATO pakta.

Iako ankete sugeriraju da će većina na referendumu prihvatiti ponuđene opcije, Mattis očito stiže kako bi dao formalnu američku potporu za proces. No, najavivši svoj posjet Skoplju također je rekao kako je SAD zabrinut zbog, kako tvrdi, mogućnosti ruskog uplitanja u referendum.

"Zabrinut sam zbog toga... Rusija je pokazala kako se uvijek zna prilagoditi po pitanju uplitanja, od Estonije do SAD-a, od Ukrajine do Makedonije", istaknuo je Mattis te je naglasio kako želi jasno poručiti da SAD podupire makedonski narod.

Predsednik Vladimir Putin izjavio je da su osumnjičeni u slučaju trovanja bivšeg pukovnika Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije u Solsberiju poznati ruskim vlastima.

"Mi smo, naravno, pogledali ko su ti ljudi. Mi znamo ko su, našli smo ih. Nadam se da će se oni sami pojaviti, to će biti bolje za sve. Tu nema ničeg posebnog i kriminalnog", rekao je Putin na plenarnoj sednici Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku.

Prema njegovim rečima, to su civili. Ruski predsednik pozvao ih je da se pojave i razgovaraju sa medijima.

"Želim da im se obratim kako bi nas danas čuli. Neka dođu do medija", dodao je Putin.

Bivši pukovnik Glavne obaveštajne uprave Rusije (GRU) Sergej Skripalj i njegova ćerka Julija otrovani su 4. marta u Solsberiju u južnoj Engleskoj, što je uzrokovalo veliki međunarodni skandal. London je saopštio da je u trovanje umešana Rusija, što Moskva kategorički negira.

Ron Paul, američki političar, dugogodišnji republikanski kongresmen iz Teksasa i kandidat za američkog predsjednika na izborima 2012. godine, pita se zašto su SAD na strani Al-Qaede?

"Prošli tjedan sam pitao ministra vanjskih poslova i savjetnika za nacionalnu sigurnost zašto štitimo Al-Qaedu u Siriji i zahtijevamo od sirijske vlade da ne uspostavi kontrolu nad pokrajinom Idlib? Čak i ako vam se čini teško vjerovati da američka vlada pomaže Al-Qaedi u Siriji, to nije čudno kako se čini, jer je naša intervencionistička vanjska politika sve zahtjevnija i Washington se koristi s "lošim momcima" u ostvarenjima opasnih agresivnih ciljeva vanjske politike", piše bivši američki kongresmen.

"Da li Trumpova administracija zaista podržava Al-Qaedu i ISIL? Naravno da ne. Ali "stručnjaci" koji su zaduženi za Trumpovu vanjsku politiku izjavili su da je de facto savez s tim dvjema ekstremističkim skupinama nužan za ostvarenje dugoročnih ciljeva na Bliskom istoku. A koji su ti ciljevi? Promjena režima u Iranu", piše Ron Paul.

"Pogledajmo područja na kojima SAD zatvaraju oči pred Al-Qaedom i Islamskom državom. Prvo, Idlib. Kao što sam spomenuo prošli tjedan, tada je posebni izaslanik za borbu protiv ISIL-a predsjednika Trumpa izjavio: "Pokrajina Idlib je najveće utočište Al-Qaede od 9/11." Pa zašto toliki američki dužnosnici, uključujući samog predsjednika Trump, opetovano upozoravaju sirijsku vladu da ne vrate kontrolu nad vlastitim teritorijem kojeg nadzire Al-Qaeda? Ne bi li nam Sirija učinila uslugu oslobađajući to područje? Sada, kada Assad preuzima Idlib, neokonzervativni, saudijski i izraelski san o "smjeni režima" u Siriji i zatvaraju oči pred terorističkom prijetnjom jer je saveznik Sirije Iran", pojašnjava američki političar ono što je našim čitateljima odavno jasno, ali očito nije američkoj javnosti.

"Drugo, jedna od posljednjih skupina boraca ISIL-a u Siriji se nalazi u području oko američke vojne baze Al-Tanf, koja je dvije godine operativno djelovala u istočnoj Siriji. Prošlog tjedna, prema izvješćima u medijima, Rusija je upozorila američku vojsku u regiji da će uskoro pokrenuti napad na borce ISIL-a u širem području američke baze. Sjedinjene Države su odgovorile slanjem još 100 američkih marinaca kako bi proveli vojne vježbe kao upozorenje Rusiji. Predsjednik Trump se nedavno "re-predomislio" i najavio da će SAD u Al-Tanfu ostati na "neodređeno" vrijeme. Zašto? To područje se smatra strateškom točkom iz koje treba napasti Iran i SAD žele ostati tamo", nastavlja Ron Paul.

Njemačka ljevičarska stranka Die Linke oštro je odbacila bilo kakvu ideju njemačkog sudjelovanja u vojnoj intervenciji u Siriji, dan nakon što su se pojavile informacije kako Berlin već pregovara sa SAD-om o priključenju potencijalnom napadu na Siriju.

Liderica stranke, Sahra Wagenknecht, poručila je u razgovoru za televiziju N-TV kako su već i sami pregovori po tom pitanju "apsurdni i potpuno neodgovorni".

Nekoliko sati ranije na svom Facebooku uputila je zahtjev njemačkoj kancelarki Angeli Merkel da ne slijedi slijepo zahtjeve koji stižu od strane američke administracije. "Washingtonu bi trebalo poručiti kako neće biti nikakvog automatizma po pitanju njemačkog sudjelovanja u zračnim napadima koji su također i kršenje međunarodnog prava", poručila je Wagenknecht.

"Ovo je skandal, da ministarstvo obrane uopće razmatra takvu mogućnost", poručila je njemačka ljevičarska liderica.

Podsjetimo, bilo kakva uporaba vojske prema njemačkom zakonu mora prvo biti odobrena od strane zastupnika u parlamentu, no pojavile su se informacije kako Merkel razmatra sudjelovanje u vojnoj akciji bez tog odobrenja te kako bi se zastupnike obavijestilo "tek kasnije".

Kineski predsjednik Xi Jinping kazao je danas kako Rusija i Kina trebaju djelovati zajednički protiv trgovinskog protekcionizma i onog što je nazvao unilateralnim pristupima međunarodnim problemima, aludirajući pritom na američku vanjsku politiku.

Xi je to izjavio na konferenciji za novinare u Vladivostoku na ruskom Dalekom istoku, nakon što je održao razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na marginama ekonomskog foruma.

Xi: Zajednički ćemo se suprotstaviti unilateralizmu i trgovinskom protekcionizmu

Xi, čija se država nalazi u eskalirajućem trgovinskom sukobu sa Sjedinjenim Državama, nije izrijekom spominjao Washington, ali je iz njegovih komentara jasno da se referirao na SAD i što Moskva i Peking smatraju neprihvatljivim unilateralizmom.

"U međunarodnoj situaciji koja se brzo mijenja, s rastućom nestabilnošću i nepredvidljivošću, suradnja između Rusije i Kine zauzima još veći značaj", kazao je Xi, prema službenim stranicama Kremlja.

"Zajedno s međunarodnom zajednicom mi ćemo unaprijediti politička rješenja za trenutne probleme, konflikte, nepokolebljivo braniti ciljeve i principe Povelje UN-a, zajednički se suprotstaviti unilateralizmu i trgovinskom protekcionizmu te unaprijediti novi tip međunarodnih odnosa", kazao je.