Britanska oporbena Laburistička stranka glasat će protiv bilo kakvog konačnog dogovora o brexitu koji postigne premijerka Theresa May i ona će zbog toga morati otići s dužnosti prije Božića, rekla je jedna visoka laburistička zastupnica za Financial Times. Emily Thornberry, laburistička ministrica vanjskih poslova u sjeni, kazala je za FT da se provediv dogovor o brexitu "jednostavno neće dogoditi" pod Mayinim vodstvom.

"May će vjerojatno biti poražena u ključnom glasanju"

Laburisti imaju šest zahtjeva za potporu konačnom dogovoru o brexitu, no ona smatra kako ima malo izgleda da May ispuni ijedan od njih.

"Ne vidim da bi se mogli vratiti s dogovorom koji će ispuniti naših šest testova i ne vidim da bi se mogli vratiti s dogovorom koji će ujediniti Torijevce, za Boga miloga", kazala je.

Thornberry je kazala da će biti potrebni novi izbori u roku od nekoliko mjeseci s obzirom na to da je vjerojatno da će premijerka biti poražena u ključnom glasanju o konačnom dogovoru o razdruživanju s EU-om.

Još nema konačnog dogovora o razdruživanju

"Oni nisu sposobni vladati... Ili ćemo imati opće izbore na jesen ili ćemo ih imati na proljeće", kazala je. Dodala je da ona želi nacionalne izbore radije nego novi referendum.

Ujedinjeno Kraljevstvo treba izići iz EU-a 29. ožujka, no još puno toga je nejasno. Još nije postignut konačan dogovor o razdruživanju, a neki pobunjenici u Mayinoj Konzervativnoj stranci prijete da će glasati protiv dogovora, ako ga ona postigne.


Ako to učine, sudbina Mayine vlade i cijelog brexita ovisit će o laburistima jer May neće imati dovoljno glasova u parlamentu.

Ubistvo lidera Donjecke Narodne Republike Aleksandra Zaharčenka je izvedeno uz pomoć zapadnih specijalnih službi, saopštio je novinarima vršilac dužnosti šefa DNR Denis Pušilin.

"U terorističkom napadu je učestvovalo peto odeljenje Službe bezbednosti Ukrajine. Prilikom analize ostataka eksplozivne naprave, specijalna služba DNR je otkrila visoke tehnologije koje SBU ranije nije koristila. To pokazuje da je ovaj teroristički napad izveden uz pomoć zapadnih specijalnih službi", rekao je Pušilin.

On je naveo da je jedna osoba uhapšena zbog sumnje da je umešana u ubistvo Zaharčenka.

Političar je dodao da Rusija pomaže u istrazi terorističkog napada.

Zaharčenko je poginuo 31. avgusta, u eksploziji u restoranu "Separ" u centru Donjecka, a ministar za prihode i poreze samoproglašene republike Aleksandar Timofejev teško je ranjen. U eksploziji je poginuo i Zaharčenkov telohranitelj.

"Rusija i europske populističke stranke su formirale opasni savez", piše u članku za Handelsblatt bivši premijer Belgije Guy Verhofstadt. Štoviše, Moskva navodno provodi "opsežni hibridni rat" protiv Zapada, jer "za Putina nema ničega boljeg od mogućnosti da od EU napravi pakao na zemlji", kaže Verhofstadt.

"Rusija i veliki broj desnih populističkih stranaka u Europi imaju iste interese i formiraju opasan savez", piše u članku za njemački list Handelsblatt vođa Liberalnih demokrata u Europskom parlamentu, bivši premijer Belgije Guy Verhofstadt.

Konkretno, složenost sadašnje situacije u Europi, gdje su desničarski populisti došli na vlast u važnim zemljama EU kao što su Austrija, Italija, Mađarska i Poljska, počeli su "potkopavati rad sigurnosnih snaga potrebnih u borbi protiv ruske agresije", napominje Verhofstadt.

Argumenata i bilo kakvih dokaza za ovu tvrdnju, naravno, nema. Naime, Austrija se u tom smislu drži načela neutralnosti, Italija se, koliko god je moguće, drži podalje od sukoba i napetosti na istočnim granicama NATO pakta, Mađarska također, dok Poljska čini sve, čak i više nego je potrebno, da suzdrži "rusku prijetnju". Zaista nije jasno što je htio reći Guy Verhofstadt, ali se mora priznati da vrlo elokventno širi atmosferu straha i panike u EU, vjerojatno uz obećanje da će liberalni demokrati i njima srodne stranke biti jamac mira i stabilnosti u Europskoj uniji.

"U svim tim zemljama populisti ne samo da su pridonijeli porastu napetosti između službi nacionalne sigurnosti, nego uspješno vrše politički utjecaj na institucije i pravne instrumente o kojima ovisi europska sigurnost", kaže vođa Liberalnih demokrata u Europskom parlamentu.

"S druge strane, od ožujka 2014. ruski predsjednik Vladimir Putin provodi sveobuhvatni hibridni rat protiv Zapada i pomoću specijalnih operacija aktivno sabotira rad europskih institucija", nastavlja bivši premijer Belgije.

"Da bi to mogao činiti, Kremlj aktivno podupire europske populističke stranke i pokrete, te koristiti povijesne razlike u svrhe i jačanja razdora unutar Europske unije", naglašava Guy Verhofstadt.

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, poručio je kako će Rusija napraviti humanitarne koridore prema sirijskoj regiji Idlib kako bi se izbjegle civilne žrtve. Pritom je istaknuo kako će se zračni napadi na položaje terorista svakako nastaviti. "Napravit ćemo sve kako ne bi došlo do stradavanja civilne populacije", poručio je Lavrov.

Osvrnuo se i na način na koji je američka koalicija pristupila oslobađanju pojedinih gradova od ISIL-a, ističući primjere Mosula i Raqqe - "Ovi gradovi sravnjeni su do temelja, a leševi su ležali pod ruševinama mjesecima", poručio je Lavrov ističući kako u tim slučajevima nije bilo nikakvih humanitarnih koridora za evakuaciju civila.

Irak mogao bi postati prizor vojnog sukoba između američkih vojnika i proiranskih snaga u zemlji. Trenutna situacija u Iraku prijeti eskalacijom nasilja, a ono bi moglo biti povod za napad američkih snaga na Iran i Hashd Al-Shaabi armiju iračkih šiita, koja je trn oku američke administracije još od prvih dana kada je na poziv velikog ajatolaha Alija Al-Sistanija osnovana za borbu protiv "Islamske države". Prvi put nakon nekoliko desetljeća bi Irak ponovno mogao postati područje američko-iranskog sukoba, na što upozorava priopćenje objavljeno u utorak navečer u Bijeloj kući.

"Tijekom proteklih nekoliko dana smo uočili prijetnje opasne po život u Iraku, uključujući i konzularni ured Sjedinjenih Država u Basri i protiv američkog veleposlanstva u Bagdadu. Iran nije djelovao kako bi zaustavio napade svojih podružnica u Iraku, koje je podržao novcem, obukom i oružjem.

Sjedinjene Države će režim u Teheranu smatrati odgovornim za bilo kakav napad koji bi rezultirao ozljedom našeg osoblja ili oštećenjem državnih institucija Sjedinjenih Država. Amerika će brzo i odlučno odgovoriti u obrani američkih života", stoji u kratkom priopćenju Bijele kuće.

Izjava je posebno opasna jer optužuje Iran za "bilo kakve napade koje bi protiv američkog osoblja i objekata u Iraku mogli počiniti pripadnici proiranskih snaga".

Međutim, te milicije, koje su od 2014. do danas prerasle u heterogenu armiju iračkih šiita, podupiru iračku vojsku, a irački čelnici su ih službeno proglasili sigurnosnim snagama zemlje. Ove su milicije sudjelovale u iskorjenjivanju ISIL-a i protjerivanju Kurda iz Kirkuka i područja koja su okupirali tijekom sukoba s teroristima "Islamske države".

Teza Najdžela Faraža da je "nuklearna opcija", koju je Evropski parlament pokrenuo protiv Mađarske, u principu, osveta Džordža Soroša Viktoru Orbanu, itekako ima osnova, smatra istoričar Saša Adamović.

Naš sagovornik dodaje da je Orban čovek koji je prvi ukazao da iza masovnog priliva migranata u EU stoji, između ostalih, i Džordž Soroš i da je plan dovođenja ogromnog broja izbeglica u EU zapravo globalistički projekat čiji je cilj da promeni identitet EU.


"Viktor Orban se deklarisao kao čovek koji svojom antimigrantskom politikom brani hrišćanski identitet Evrope. Po njemu, Džordž Soroš, stojeći iza tog masivnog i planskog priliva migranata u EU, želi da taj hrišćanski identitet dovede u pitanje. Naravno, nije prvi put da se Soroš imenuje kao neko ko stoji iza velikih globalističkih projekata i, u tom smislu, treba podsetiti da je on bio žestok protivnik Donalda Trampa u predizbornoj kampanji u Americi i da je Tramp ušao u sukob sa Sorošom koji je tada postao neka vrsta simbola globalističkih projekata koje on bogato finansira i iza kojih stoji", ističe Adamović.

On dodaje da je jasno u ovom momentu u EU, što smo videli na primeru dešavanja u Evropskom parlamentu u slučaju Mađarske, da se zaoštrava sukob globalista, oličenih u brisleskoj birokratiji i suverenista, koji su već u nekoliko država na vlasti. Taj sukob će u budućnosti biti još oštriji.

"U ovom momentu videli smo da se on vodi u Evropskom parlamentu, ali, u slučaju Nemačke i žestokih antimigrantskih protesta koji se tamo dešavaju, moguće je da se taj sukob u međuvremenu prenese i na ulice evropskih gradova. Nešto slično imali smo i kad su u pitanju nedavni protesti u Rumuniji, gde je rumunska vlada takođe ukazala da iza tih masovnih protesta stoji Džordž Soroš i nevladine organizacije bliske njegovoj ideologiji", kaže Adamović.

Učvršćenje suradnje između Rusije i Kine pod vodstvom Vladimira Putina i Xi Jinpinga izazvalo je zabrinutost zapadnih stručnjaka, koji ukazuju na osnivanje "novog trgovinskog poretka" u svijetu i potencijalne negativne posljedice po SAD.

Teško je ne primijetiti poklapanje datuma početka izvođenja velikih ruskih vojnih vježbi "Vostok-2018" i početka održavanja 4. međunarodnog Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku (oba su startala 11. rujna). Oba događaja tempirana su za istovremeno odašiljanje jasnih političkih, vojnih i gospodarskih poruka Moskve, prije svega SAD-u, a jedan od najvažnijih ciljeva svakako je i demonstracija saznanja da Rusija niti u jednom od tri spomenuta segmenta nije usamljena i izolirana. Štoviše! Ona je na svoju stranu aktivno privukla i drugo najmoćnije svjetsko gospodarstvu i vojnu i nuklearnu velesilu Kinu (trenutačno obje zemlje objedinjuje njihov zajednički i najopasniji suparnik, SAD), a u aktivni rad foruma u Vladivostoku privukla je i krupni biznis iz Japana i Južne Koreje.

Koliko je ovo drugo važno svjedoči i činjenica, da su radu Istočnog ekonomskog foruma nazočili, osim, očekivano, ruskog predsjednika Putina, i kineski čelnik Xi Jinping i japanski premijer Shinzo Abe, a Južna Koreja na njemu inicira i izgradnju velikog magistralnog plinovoda koji bi iz Rusije, preko Sjeverne Koreje završavao kod njezinog južnog susjeda.

Plinovod kroz korejski poluotok

Taj plinovod samoj Rusiji, osim eventualnog prestiža ne znači previše, jer je Južna Koreja već ionako veliki uvoznik američkog ukapljenog plina kojim se podmiruje i najveći dio njezinih potreba za tim energentom. Osim toga Rusija se i sama sve više prebacuje na proizvodnju vlastitog LNG plina i otvaranje novih terminala umjesto izgradnje novih plinovoda (plinovodi "Sila Sibira" za Kinu, "Turski tok" za Tursku i, eventualno, ukoliko se bude gradio, "Sjeverni tok 2" za EU, vjerojatno su i posljednji veliki ruski izvozni plinovodi. Gradnja plinovoda isplativa je do 4000 kilometara njihove dužine, a sve iznad toga prednost daje LNG-iju. A azijska prostranstva i udaljene točke toga kontinenta upravo su zato i najbitniji za prodaju ukapljenog plina).

Jer nakon što se projekt Yamal-LNG u izvoznom smislu pokazao vrlo uspješan, ne samo prema kineskom, već i prema europskom tržištu, Rusija je formirala i flotu tankera-ledolomaca za izvoz LNG plina Sjevernim morskim putom, a planira i nove LNG terminale na Sahalinu i Kamčatki. Treba naglasiti kako Rusija iz Sahalinskih LNG projekata također izvozi plin u Južnu Koreju gdje za njim raste potražnja. Taj je izvoz povećan za 20%, u odnosu na prošlu godini kada je iznosio 1,9 milijardi m3. Neovisno o tome, Seul i južnokorejski energetski div KOGAS i sami su spremni financirati spomenuti ruski plinovod kroz Korejski poluotok pa se slobodno može reći kako Južna Koreja, poput Europske unije, želi diversificirati svoju opskrbu plinom, samo, u ovom slučaju obrnuto - smanjenjem ovisnosti od SAD-a u korist povećanja uvoza ruskog plina. Pri svemu ovom, naravno, nije niti potrebno spominjati kako su i Japan i Južna Koreja najveći američki azijski saveznici, na čijem su tlu koncentrirane velike snage američke vojske i pripadajuće im vojne baze. Zato će i u ovom slučaju, nedvojbeno, energetski projekti itekako ovisiti o utjecaju visoke politike i njoj svojstvenih pritisaka.

Američki Kongres je jučer odobrio zakon kojim se jamči pružanje obrambene pomoći Izraelu u iznosu od 38 milijardi dolara tijekom 10 godina. Senat je sličan zakon odobrio početkom kolovoza, a sada ga mora potpisati američki predsjednik Donald Trump, što se može smatrati pukom formalnošću, obzirom na stav ove i prethodnih uprava prema izraelskom režimu.

Tekst ponavlja sadržaj desetogodišnjeg ugovora o pružanju obrambene pomoći Izraelu potpisanog 2016. godine pod Barackom Obamom. Cilj inicijatora zakona je bio u budućnosti zaštititi ugovor od sukoba oko proračuna i bez obzira na sastav Kongresa ili tko bi bio izabran za predsjednika.

U tom smislu, "Zakon Ileana Ros-Lehtinen - Ted Deutch" odvaja mehanizam američke pomoći Izraelu od iznosa godišnjega državnog proračuna.

Poseban "poklon paket" za borbu protiv Hezbollaha

Osim toga, predsjednik dobiva ovlasti za stvaranje rezervi za isporuke oružja u vrijednosti od milijarde dolara. Te pošiljke uključuju isporuke "pametne municije" za borbu protiv libanonskog Hezbollaha i stvaranje zajedničkog programa s Izraelom za borbu protiv bespilotnih letjelica.

Prema sporazumu o vojnoj pomoći potpisanom 14. rujna 2016. Sjedinjene Države će u 10 godina, od 2019. do 2028. godine, pružiti Izraelu 38 milijardi dolara.

Istodobno, Izrael se obvezao da od američkog Kongresa neće tražiti dodatnu pomoć, te da će smanjiti udio pomoći pretvoren u šekele. Ova klauzula ugovora izazvala je ozbiljne nesuglasice, a prema analitičarima je upravo zbog nje potpisivanje sporazuma odgođeno nekoliko puta.

Israel National News naglašava kako je ovo najizdašnija pomoć koju je Izrael ikada dobio od Sjedinjenih Država.

Kako prenosi Jerusalem Post, Saudijska Arabija je kupila proturaketne obrambene sustave Iron Dome od Izraela. Na ovaj se korak Rijad odlučio kako bi odbio napade odmazde Huti boraca i raketnih snaga jemenske vojske zbog agresije koju je pokrenuo protiv siromašnog Jemena. Tijekom dana je Saudijska Arabija priznala da je kupila sustave, dok službeni Tel Aviv informaciju opovrgava.

U izvješću kojeg je jučer objavio Jerusalem Post se detaljno opisuje kako su u spomenutoj transakciji posredovale Sjedinjene Države i da dogovor uključuje dodatne planove za postizanje dogovora o većoj vojnoj suradnji između Saudijske Arabije i izraelskog režima.

Izvor navodi izvješće internetske stranice Khaleej Times u kojem Saudijci sami tvrde da su stekli sustave Iron Dome kako bi zaštitili svoje vojne baze od balističkih projektila lansiranih iz Jemena.

Operacija je bila moguća uz američko posredovanje jer, kako navodi izraelski list, Izrael u početku nije bio voljan prodati svoj napredni proturaketni sustav arapskoj zemlji.

Inzistiranje Bijele kuće i dodatna jamstva da ova prodaja neće predstavljati opasnost za sigurnost izraelskog režima su olakšali trgovinski sporazum Rijada sa svojim novim regionalnim saveznikom.

Međutim, izraelsko Ministarstvo obrane odbacuje tvrdnje o poslovima sa Saudijskom Arabijom, izvijestio je Ynet.

Saudijski krunski princ Mohammed bin Salman je izazvao ogorčenje u muslimanskom svijetu ranije ove godine, kada je priznao pravo Izraela na postojanje, ostavivši mogućnost otvorene suradnje s izraelskim režimom.

Kraljevina je navodno htjela kupiti obrambeni sustav još u siječnju, prenosi švicarski list Basler Zeitung.

"Obje zemlje žele spriječiti regionalne ambicije Irana", napisao je za časopis Pierre Heumann, koji je za list iz Tel Aviva napisao članak o saudijsko-izraelskim vojnim vezama.

Sve se događa u vrijeme dok Rijad pojačava zračne udare na Jemen, posebno na stambena područja i kada je pokrenuta još jedna velika kampanja za zauzimanje Al-Hudayde, grada i strateške jemenske luke na Crvenom moru.

Nakon glasovanja o pokretanju postupka za oduzimanje prava glasa Mađarskoj u Vijeću Europske unije Višegrad Post analizirao je dan u kojem su sestrinske stranke vladajućeg Mađarskog Fidesza glasale protiv politike Budimpešte.

Od 751 zastupnika Europskog parlamenta na glasanju je bilo prisutno njih 693.

448 glasova je bilo "za" kažnjavanje Mađarske, 197 glasova "protiv" i 48 "suzdržanih". Osam zastupnika nije bilo na glasovanju i njihovi glasovi su pribrojani većini i tako se stvorila dvotrećinska većina od 501. glasa. No, statut Europskog parlamenta propisuje takvo glasovanje i za Bruxelles je sve po zakonu i propisu.


Intervencija Viktora Orbana u obranu Mađarske nije okrenula plimu, uključujući i Europsku pučku stranku, blok desnog centra u EP kojeg je dio i Fidesz. Dokument od 109 stranica je napisan na engleskom i poslan svakom zastupniku EP.

Glasanje protiv Mađarske je naredio Berlin

Sam Orban nije bio optimist dan prije glasovanja, jasno navodeći na konferenciji za novinare da je nakon njegova govora došla naredba iz Berlina.

Valja napomenuti da je istog jutra, na plenarnoj sjednici 11. rujna, pozvan još jedan šef države da govori ispred europskih parlamentaraca. To je bio grčki premijer Alexis Tsipras, koji je govorio gotovo sat vremena na raspravi za koju je određeno da traje 2 sata i 30 minuta. Mađarski premijer Viktor Orban je dobio ukupno 11 minuta u raspravi koja je trajala 2 sata i 35 minuta.