Američki ministar financija Steven Mnuchin prošli je tjedan Turskoj zaprijetio novim sankcijama "ako oni brzo ne oslobode" zatočenog američkog pastora osumnjičenog za špijunažu i suradnju s organizacijom FETO. Samo dan ranije, tajnik za odnose s javnošću turskog predsjednika Ibrahim Kalin, izjavio je kako su "SAD spremne uništiti odnose s Turskom zbog pastora", i da američka administracija ne pomaže Turskoj u borbi s terorizmom, ignorirajući njezine nacionalne interese.

Kalin je kazao: "Oni (SAD) spremni su pokidati odnose s Turskom zbog pastora. Washington je na korak od gubitka potpore Turske. Ni pri Obami ni pri Trumpu nisu bile usvojene jasne mjere za potporu Turskoj po pitanju likvidacije dviju glavnih ugroza nacionalne sigurnosti - terorističkog pokreta "Paralelna država" (FETO) i Radnička stranka Kurdistana. Turska je duboko razočarana u svezi stanja u okviru zaštite njezinih nacionalnih interesa. Nama već puno godina govore o potpori u borbi s teroristima, između ostalog i u sferi razmjene obavještajnih informacija. Ali u stvarnosti, na žalost, ta je suradnja daleko od željene razine."


Te riječi dvojice političara zapravo su i sukus današnjih ukupnih američko-turskih odnosa. Ovdje ćemo se pozabaviti njihovom najvažnijom dimenzijom - obrambenom i sigurnosnom, kroz analizu utjecaja ove krize na članstvo dviju država u NATO savezu. A ta vojno-politička organizacija ne može biti i nije imuna na sve što se događa na relaciji Ankara-Washington i gdje je "problem pastor" samo vrh sante leda njihovih problema, koji prijete potpunom paralizom odnosa i konačnim odmakom Turske prema Istočnom geopolitičkom centru (Moskva i Peking). Sve je ovo NATO savez dovelo u krizu (iako se to službeno nigdje ne spominje), vjerojatno najveću do sada, čak i u odnosu na "krizu identiteta" kroz koju je ta organizacija prolazila nakon raspada SSSR-a i Varšavskog ugovora, kao i u odnosu na nedavne prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju iz NATO-a zbog neispunjavanja financijskih obveza od strane europskih članica. Ovo drugo zapravo je prava "kamilica" u odnosu na turski problem. Jer NATO po statutu nema pravo Tursku izbaciti iz svog članstva, a Turska to jedino može učiniti sama, što njoj, za sada, ne pada na pamet jer time vrlo dobro manipulira u provedbi svoje vanjske politike (barem je to činila do sada).

Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je snimak privremenih rezultata vojne operacije u Siriji, saopštila je pres-služba Ministarstva.


Na snimku, objavljenom na zvaničnom kanalu Ministarstva na Jutjubu, pokazuju se rezultati koje su ruski vojnici postigli tokom operacija protiv terorističkih grupa u Siriji.

U napadima ruske vojske u Siriji uništeno je više od 86 hiljada terorista i 830 vođa bandi.

Talibani planiraju da učestvuju na avganistanskim mirovnim pregovorima u Moskvi 4. septembra, rekao je u utorak ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da je Rusija pozvala 12 zemalja, uključujući Ameriku, na mirovne pregovore koji se održavaju u trenutku kada Moskva preuzima istaknutiju ulogu u Avganistanu.

Moskva je podržala odluku avganistanske vlade da proglasi tromesečni prekid vatre i izrazila žaljenje što su talibani ponudu u ponedeljak odbacili.

Moskva je pozvala talibane na pregovore iako su u Rusiji zabranjeni i smatraju ih teroristima, rekao je službenik ministarstva spoljnih poslova Zamir Kabulov.

Avganistanski ambasador u Moskvi Abdul Kajum Kučai pozdravio je njihovo učestvovanje u pregovorima,.

Rusija je organizovala međunarodne pregovore o Avganistanu u aprilu prošle godine, ali Amerika nije učestvovala, navodi rusko ministarstvo sponjnih poslova.

Kremlj pozdravlja prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem ukidanju antiruskih sankcija u zamjenu za suradnju u Ukrajini i Siriji, ali u Moskvi do sada ne znaju ništa o specifičnim uvjetima američke strane, rekao je tajnik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

"Mi svakako pozdravljamo izjave koje potvrđuju spremnost za suradnju, ali još više bi pozdravili bilo kakvu konkretnu akciju. Ovdje, naravno, trebate razumjeti o kojim uvjetima za suradnju raspravljamo", izjavio je Peskov za Vedomosti.

Komentirajući Trumpove riječi o suradnji u Ukrajini i Siriji, Peskov je kazao kako se Rusija već trudila normalizirati situaciju u tim zemljama.

"Nijedna zemlja u svijetu, kao što je to učinila Rusija, ne pridonosi političkom i diplomatskom rješenju situacije u Siriji i normalizaciji života i stvaranje uvjeta za aktivnu povratak izbjeglica. Što se tiče Ukrajine, situacija zapravo sliči zamrznutoj krizi. Vidimo apsolutnu nespremnost Kijeva da učini sve što je u skladu s dogovorom o rješavanju krize, tako da je potrebno navesti što se točno očekuje od Rusije u pogledu ukrajinskog pitanja i što očekuju od vlasti u Kijevu", zaključio je predstavnik Kremlja.

Kao što smo ranije izvijestili, Trump je za Reuters rekao da su SAD spremne razmotriti ukidanje sankcija Rusiji, ali ako nastavi suradnju s Washingtonom u Siriji i Ukrajini.

Prema Trumpovim riječima, Vladimir Putin pitanje sankcija nije postavio tijekom susreta u Helsinkiju, ali je čelnik Bijele kuće spreman razmotriti takvu priliku ako Rusija bude "spremna učiniti nešto za SAD".

"Bez toga neću razmišljati o tom pitanju", objasnio je Trump.

Hakeri povezani s ruskom Vladom ponovno su pokušali napasti internet stranice političkih organizacija u SAD-u uoči izbora u studenome, tvrdi kompanija Microsoft.

Američka softverska tvrtka je u priopćenju navela da je prošlog tjedna osujetila napade tako što je preuzela kontrolu nad šest internetskih stranica koje su hakeri kreirali kako bi imitirali stranice dvije desno orijentirane neprofitne organizacije, Međunarodnog republikanskog instituta i Hudson Instituta, kao i stranice Senata SAD-a.

Microsoft, kako prenosi agencija Reuters, izražava zabrinutost da ovakvi i slični napadi predstavljaju prijetnju po niz organizacija povezanih s obje američke političke stranke pred izbore u studenome 2018.

Takav napad poznat je kao "udica", a karakterističan je po tome što hakeri prevare žrtvu da ukuca svoje korisničko ime i šifru kako bi im ukrali podatke, prenosi Tanjug.

"Da budemo jasni, za sada nemamo nikakve dokaze da su ove domene korištene za bilo koji uspješan napad prije nego što ih je Microsoft preuzeo, niti imamo dokaz koji bi nagovijestio konačne mete planiranog napada", navela je tvrtka.

Kremlj je priopćio da ne razumije optužbe Microsoft, navodeći da ta kompanija nije ponudila dokaze za svoje tvrdnje.

"O kome točno govore? Ne razumijemo na osnovu kojih dokaza donose takve zaključke. Nedostaju takve informacije i dokazi", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi Reuters.

Sjedinjene Američke Države, Francuska i Velika Britanija upozorile su sirijskog predsjednika Bašara el Asada da upotreba hemijskog oružja neće proći nekažnjeno.

U zajedničkom saopštenju, tri stalne članice Saveta bezbjednosti UN izrazile su "duboku zabrinutost" zbog vojne ofanzive sirijskih snaga u Idlebu i njenih humanitarnih posljedica.

"Posebno izražavamo zabrinutost zbog moguće i ilegalne ponovne upotrebe hemijskog oružja", kaže se u saopštenju.

Kako se navodi, SAD, Francuska i Britanije su odlučne da reaguju u slučaju da Asadov režim ponovo upotrebi hemijsko oružje u Siriji.

Saopštenje je izdato na petu godišnjicu hemijskog napada na Gutu, nedaleko od Damaska, kada je poginulo najmanje 1.429 osoba. Napad se pripisuje režimu Bašar el Asada, što je on negirao.


U aprilu 2018, Francuska, Velika Britanija i SAD pokrenule su akciju protiv režima u Damasku, optužujući ga i za hemijski napad na Dumu.

U Venezueli stupa na snagu program gospodarskog oporavka, koji uključuje povećanje PDV-a, cijena goriva i minimalnih plaća, kao i devalvaciju nacionalne valute, piše La Vanguardia. Međutim, stručnjaci strahuju od mogućih posljedica usvajanja tih mjera, hiperinflacije i očekuju da u roku od tri mjeseca središnja država s novom valutom neće biti u stanju pokriti troškove roba i usluga.

U sklopu programa restauracije gospodarstva u Venezueli je u ponedjeljak valuta zemlje - bolivar - izgubila pet nula odjednom, prenosi La Vanguardia.

Autor napominje da su ove mjere, iako neophodne u svjetlu ozbiljne ekonomske krize u zemlji, posijale strah među građanima i stručnjaci strahuju o mogućim posljedicama za zemlju u uvjetima hiperinflacije.

Prijavljeno je da je nova valuta, pod nazivom "suvereni bolivar", prilagođena trenutačnoj inflaciji u zemlji, za koju se očekuje da će do kraja godine dosegnuti 1 000 000 posto. Međutim, strahuje se da za tri mjeseca nova valuta neće moći pokriti troškove robe i usluga, čija se cijena udvostručuje svakih 26 dana.

Publikacija podsjeća da je predsjednik Venezuele Nicolas Maduro tri puta odgađao uvođenje ovih mjera. Međutim, ovaj put Maduro mjesecima je stanovnike zemlje upoznavao s uvjetima, a na kraju je poručio da se u tjedan dana riješe malih denominacija bolivara koje će biti povučene iz optjecaja.

Osim toga, Madurov plan uključuje povećanje cijene PDV-a i benzina, kao i podizanje minimalne plaće u zemlji za nekoliko desetaka puta.

Istovremeno je devalvacija nacionalne valute određena po stopi od 96%. Naime, stopa će se smanjiti za 24 puta u odnosu na američki dolar. Dakle, službena stopa nacionalne valute bit će 6 milijuna bolivara za jedan dolar. S druge strane, nova valuta - "suvereni bolivar" - bit će vezan za nacionalnu kriptovalutu Petro. Tečaj jednoj Petra je postavljen na 60 dolara, što znači da Petro vrijedi 3600 "suverenih bolivara" po jedinici, prenosi La Vanguardia.

Nedavni susret njemačke kancelarke Angele Merkel i ruskog predsjednika Vladimira Putina, u kontekstu napetih europsko-američkih odnosa, protekao je u znaku strateškog usklađivanja stavova čelnika dviju država. Pored niza otvorenih vanjskopolitičkih pitanja, realizacija plinovoda Sjeverni tok 2 koji bi trebao modernizirati europski plinovodni sustav, diverzificirati trase isporuka i minimizirati tranzitne rizike, bila je top tema proteklog sastanka.

Naime, projekt plinovoda Sjeverni tok 2, ključan za rastuću potražnju europskog gospodarstva za energentima, za obje zemlje nesumnjivo je komercijalno vrlo isplativ, stoga je njemačka kancelarka prilično lako dogovorila s Putinom da Sjeverni tok 2 ne isključuje mogućnost tranzita plina preko Ukrajine, naravno, ukoliko zadovoljava sve ekonomske zahtjeve. U tom će kontekstu Njemačka i Rusija nastaviti raditi na rješenju sukoba u Ukrajini, dok sporazumi iz Minska ostaju temelj za riješenje krize. Iako dvoje državnika ni jednom rječju nisu spomenuli američku politiku i predsjednika Trumpa, Merkel i Putin suglasni su kako je Sjeverni tok 2 nužno zaštititi od ilegalnih napada "trećih osoba".

Podsjetimo se, samo nekoliko dana prije sastanka, američki je senator John Barroso inicirao uvođenje novih, sveobuhvatnih sankcija ciljano primjenjivih na North Stream 2, bez ostavljanja prostora za diskrecijske ovlasti samog predsjednika. Istovremeno je The Wall Streeet Journal objavio da Washington može kroz svega nekoliko tjedana, unatoč dogovoru s predsjednikom EK, Junkerom, Europskoj uniji uvesti sankcije već "kroz svega nekoliko tjedana".

Europska unija i Sjedinjene Države čiji su interesi oblikovani Trumpovom politikom, nesumnjivo su, u sve čvršćem borbenom zagrljaju. Pravo sučeljavanje tek slijedi i odnosi se na uistinu široki raspon pitanja - od međusobnih trgovinskih odnosa, uključujući i plinski biznis, financiranja i uopće funkcioniranja NATO-a, režima sankcija prema Iranu, a sve u kontekstu posljedičnih gospodarskih dobitaka za jednu ili drugu stranu. Riječ je o zagrljaju divova, budući da razmjena roba i usluga između Europske unije i SAD-a predstavlja najveći bilateralni trgovinski i investicijski odnos na planetu. Prema izvješćima Europske komisije, SAD ulaže tri puta više u Europskoj uniji nego u Aziji, a investicije EU-a preko Atlantika osam su puta veće od ulaganja u Indiji i Kini zajedno. Ipak, američki predsjednik Trump vremenom je postao ozbiljan izazov za svoje još uvijek "prirodne" saveznike. Problem je što Trump nije tek "prolazni" američki predsjednik kojeg bi globalistički nastrojeni europski lideri nakon sljedećih američkih izbora mogli zaboraviti.

Svega dva dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin boravio u službenom posjetu Njemačkoj, gdje je bio gost savezne kancelarke Angele Merkel i gdje su mnogi zapadni mediji bili začuđeni razinom radne atmosfere usprkos svim poznatim problemima i postojećim nesuglasicama, novi pritisak na Rusiju zatražio je službeni London.

Tako je britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt izjavio, kako je ruska vanjska politika koja se provodi pod predsjedništvom Vladimira Putina svijet učinila opasnijim i da EU mora pojačati sankcije protiv Moskve, između ostalog i zbog trovanja "Novićokom" svog bivšeg agenta Sergeya Skripalja i njegove kćeri Julije.


London pri tom ne odustaje od dijaloga s Rusijom, ali moli svoje saveznike da "krenu još dalje, pozivajući Europsku uniju da osigura kako bi njezine sankcije bile sveobuhvatne i kako bi mi stvarno stali bok uz bok sa SAD-om", kazao je Hunt.

U utorak, 21. kolovoza, Jeremy Hunt će održati govor u washingtonskom Institutu za mir, gdje će, kako se očekuje, govoriti o sankcijama protiv Rusije.

U ekskluzivnom intervjuu za Reuters, američki predsjednik Donald Trump osvrnuo se i na odnose s Rusijom i kazao kako je on spreman ukinuti sankcije protiv Moskve ukoliko Rusija bude surađivala sa Sjedinjenim Državama.

Konkretno, kazao je kako Moskva mora poduzeti korake prema zajedničkom radu s Washingtonom po pitanju Sirije i Ukrajine.

Trump kao uvijete za ukidanje sankcija ne spominje niti "aferu Skripalj", niti rusko "miješanje" u američke izbore, ali i ti - reducirani uvjeti koje bi Moskva, prema njemu, sada trebala ispuniti, vrlo su čudni: naime, nije nikakva tajna kako je ruski čelnik Vladimir Putin, još uoči ruske intervencije u Siriji, u svom govoru u Glavnoj skupštini UN-a (ali i kroz bilateralne kontakte na razinama ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja), pozivao SAD na zajedničku akciju i borbu protiv "Islamske države" u Siriji i šire ali je taj prijedlog tadašnji američki predsjednik Obama s prezirom odbacio, nazivajući ga ruskom slabošću i strahom, a Rusiji je predvidio upadanje u novi "afganistanski" glib.

Slično je bilo i po pitanju Ukrajine, gdje je Putin ne jednom tražio da se oko njegovog rješavanja na službenoj razini uključe i SAD. Međutim Washington je uvijek formalno naglašavao kako se radi o europskom problemu i da ga ona treba i riješavati zbog čega nije želio ući u sastav tzv. normandijske četvorke (Rusija, Njemačka, Francuska i Ukrajina), formirane u svrhu iznalaženja riješenja ukrajinskog sukoba. S druge strane Rusija je često naglašavala kako se problem Ukrajine ne može riješti bez sudjelovanja SAD-a koji ima veliki i presudni utjecaj na tamošnju vodeću političku i državnu elitu.

Dakle, s obzirom na ovako postavljene, gore navedeneTrumpove uvijete, većeg problema za suradnju dviju vojnih supersila ne bi trebalo biti. Međutim, drugo je pitanje, s obzirom na u međuvremenu drastično promijenjene okolnosti i u Siriji i Ukrajini u odnosu na one iz doba Obamine administracije, na što bi se sada svela ta suradnja i čime bi se u ovim uvjetima "trgovalo", jer je sasvim jasno kako su te dvije riječi ("suradnja" i "trgovina") u ovom slučaju sinonimi.

Osim toga, važno je naglasiti kako Trump samostalno može ukinuti samo dio proturuskih sankcija koje su u nadležnosti predsjednika. Ostale je izglasao Kongres u sklopu zakona "O suprostavljanju protivnicima Amerike kroz sankcije" i njih predsjednik nema pravo ukinuti bez suglasnosti s američkim zakonodavcem. A s obzirom na sadašnji omjer snaga u Kongresu i ukupnu atmosferu u tom tijelu američke vlasti u odnosu prema Rusiji, to je vrlo teško za očekivati. O tome bi se jedino moglo govoriti u slučaju da pro-Trumpova struja odnese pobjedu na izborima za Kongres u studenom ove godine.