Jučer su u Bruxellesu slavodobitno izjavili kako Grčka, nakon osam dugih godina i tri "bailouta" uvjetovanih mjerama štednje, službeno izlazi iz sustava mjera za "financijsko spašavanje" koji su joj nametnuli kreditori iz Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Europski i lokalni političari su grčki povratak na financijsko tržište prozvali "povijesno dobrim vijestima".

Vijest je komentirao bivši grčki ministar financija, koji smatra da je stanje u Grčkoj tmurno i oštro se protivi politici njemačke kancelarke Angele Merkel.

Stručnjak je također upozorio na kolaps zemlje i da su europski političari sa svojim "planovima spašavanja" potpuno zastranili i Grčku gurnuli u propast.

Svakoj osobi s imalo zdravog razuma je od samog početka bilo jasno da je takozvani "grčki bailout" bio dizajniran isključivo za spašavanje banaka, osiguravajućih društava i "lešinarskih fondova" na štetu Grka i europskih poreznih obveznika. Ovu su politiku dogovorili bivši njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, Angela Merkel i čelnik Europske središnje banke Mario Draghi. Godinama su varali grčki narod, ali i sve narode eurozone i EU, samo kako bi ispunili dodijeljenu im zadaću i spasili svoje fotelje.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost je u okupiranom Jeruzalemu u društvu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua iznio plan Washingtona za borbu protiv Irana.

John Bolton, koji je u okupiranu Palestinu došao u nedjelju navečer, u ponedjeljak ujutro je održao konferenciju za novinare s Netanyahuom, nakon koje će viši američki i izraelski dužnosnici tri dana "koordinirati stavove o Siriji i Iranu".

Među izjavama, Bolton se osvrnuo na "posao" u tijeku s europskim "prijateljima" Sjedinjenih Država, koje pokušava uvjeriti da napuste nuklearni sporazum s Iranom iz 2015. godine, kao što su to Sjedinjene Države učinile u svibnju.

John Bolton, poznat po svom aktivnom zagovaranju ratne opcije protiv Irana i sudjelovanjem u odluci Washingtona o pokretanju agresije na Irak 2003. godine, ali i svojim velikim vezama s izraelskim okupacijskim režimom, rekao je "kako odnosi Sjedinjenih Država i Izraela nikada nisu bili tako jaki".

Aktualni američki predsjednik Donald Trump je napravio pakt s Izraelom, što je obećavao u predizbornoj kampanji, kada je rekao da je to "jedan od temelja njegove vanjske politike". Ove je riječi ponovio John Bolton u društvu Netanyahua, te izrazio potporu svim optužbama protiv Irana, implicitno optužujući Teheran da pokušava steći nuklearno oružje.

"Takav razvoj događaja je spriječen samo zato što se Trump povukao iz nesretnog nuklearnog sporazuma", rekao je Bolton, usprkos tvrdnjama Međunarodne agencije za atomsku energiju da Teheranu poštuje sve obveze iz sporazuma sa svjetskim silama.

Britanske vlasti poručile su tijekom današnjeg dana kako prekidaju dio potpore za područja Sirije pod kontrolom militanata. "Pošto je situacija na terenu u pojedinim regijama postala iznimno teška, smanjili smo potporu našeg ne-humanitarnog programa, no i dalje ćemo dostavljati ključnu potporu onima kojima najviše treba pomoć po pitanju jačanja sigurnosti i stabilnosti", istaknula je glasnogovornica britanske Vlade.

Britanski list The Times pak navodi kako Britanija odustaje od ideje stvaranja policijske snage iz redova militanata, a odustaje se i od projekta financiranja lokalnih vijeća.

Britanija je jedna od nekoliko Zapadnih zemalja koje su aktivno podupirale islamističke militante u Siriji, no čini se kako se i oni polako povlače pošto postaje očito da militanti gube rat.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je kralju Jordana da će Izrael imati premijera koji će se zvati Muhamed, ukoliko ne bude rješenja palestinsko-izraelskog sukoba.

Izraelska televizija Kanal 10 objavila je da je to Tramp rekao krajem juna u Bijeloj kući, nakon posjete jordanskog kralja, u polu-šaljivom tonu, a nakon što je kralj Abdulah izjavio da mnogi mladi Palestinci žele "jednu državu sa jednakim pravima", prenosi Tajms of Izrael.

Kako se navodi, on je kralju Abdulahu rekao da će ukoliko ne dođe do sporazuma Palestine i Izraela, Izrael za par godina imati premijera koji će se zvati Muhamed.

Kanal 10 je naveo da su to potvrdili i izraelski i bivši američki zvaničnici koji su prisustvovali tom sastanku, kao i ambasada Jordana u SAD.

Tajništvo UN-a tajno je zabranilo svojim podorganizacijma sudjelovati u obnovi sirijskog gospodarstva, izjavio je u ponedjeljak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Lavrov je izjavo kako je još u listopadu prošle godine politički odjel tajništva UN-a izdao i i po svim odjelima unutar sustava UN-a razdjelio "tajnu direktivu, koja zabranjuje organizacijama tog sustava sudjelovanje u bilo kakvim projektima oko obnove sirijskog gospodarstva. Samo humanitarna pomoć. I više ništa". Kao uvijet za obnovu Sirije naznačen je "napredak u tzv. političkom prijelazu", kazao je šef ruske diplomacije.

On je, također, nedopustivim proglasio nastojanja određenih zemalja za manipuliranjem tajništvom UN-a i pozvao je zapadne zemlje na odustajanje od želja za iskorištavanjem međunarodnih organizacija "na crno". Pri tom je kazao kako je osobno pitao glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa, zašto se takva pitanja svode na nekakve predmete tajnih, unutarnjih direktiva, zašto o njima nije izvješćeno Vijeće sigurnosti koje se neposredno bavi sirijskom problematikom, i zašto se takve odluke donose bez otvorene i objektivne analize stanja na terenu. Glavni tajnik Lavrovu je obećao rasvijetliti tu situaciju.

Sergey Lavrov kritizirao je i riječi glavnog predstavnika UN-a za izbjeglice, Filippa Grandija, koji je kazao kako se u sadašnjim opasnim uvjetima izbjeglice ne smiju vraćati u Siriju. Pri tom je Lavrov naglasio kako UN-ov odjel za izbjeglice ne smije postati "filijala zapada" i da, osim zapadnih, za obnovu Sirije postoje i "drugi donatori".

Podsjećamo: sirijski Centar za prihvat izbjeglica izjavio je kako se više od 1,7 milijun izbjegliaca želi vratiti u Siriju, na svoja ognjišta, a najviše interesa za to imaju oni smješteni u Libanonu, Turskoj i Njemačkoj. Zbog toga je sirijska vlada osnovala koordinacijski stožer za povratak izbjeglica, na čijem je čelu ministar lokalne samouprave.

Na kraju je i CNN morao priznati da je bomba koalicije saudijskog režima, koja je u zračnom udaru uništila školski autobus u Jemenu i ubila 41 dijete, bila američke proizvodnje i prodana je u sklopu sporazuma o vojnoj nabavi kojeg su SAD sklopile sa Saudijskom Arabijom.

U suradnji s lokalnim jemenskim novinarima i stručnjacima za streljivo, CNN je utvrdio da je oružje koje je 9. kolovoza masakriralo desetke djece bila bomba MK82 koju je proizveo Lockheed Martin, jedna od glavnih američkih vojnih korporacija.

Bomba je vrlo slična onoj koja je korištena u ubojitom napadu na pogrebnu dvoranu u Jemenu u listopadu 2016. godine, kada je ubijeno 155 ljudi, a ranjeno više stotina. Saudijska koalicija je za taj udar krivnju prebacila na "netočne informacije", priznala je da je to bila pogreška i preuzela odgovornost.

Ali kakvu odgovornost? Nikakvu. Nisu čak ni rekli da im je žao ili se ispričali nevinim žrtvama. Sve je ostalo na "pogrešnim obavještajnim informacijama".

U ožujku iste godine su Saudijci zračnim udarom na jemensku tržnicu, ovaj put navodnom uporabom američke precizne navođene bombe MK82, ubili 97 ljudi.

Nakon napada na pogrebnu dvoranu, gdje se komemorirala smrt jednog od lokalnih jemenskih vođa, bivši američki predsjednik Obama je zabranio prodaju precizno navođene vojne tehnologije Saudijskoj Arabiji zbog "zabrinutosti za kršenje ljudskih prava".

Zabranu je u ožujku 2017. ukinuo bivši državni tajnik Trumpove administracije Rex Tillerson.

Neovisno o jasnoj krivnji Sjedinjenih Država, pod čijim pokroviteljstvom koalicija saudijskog režima provodi agresiju na Jemen, Washington tvrdi kako nije on taj koji donosi odluke o metama koalicije saudijskog režima.

Iranski ministar vanjskih poslova Javad Zarif dao je intervju za američki CNN te se pritom osvrnuo na sve veće napetosti između Teherana i Washingtona. Istaknuo je kako je možda potpisivanje nuklearnog sporazuma 2015. bila pogreška jer se sada stvar pretvorila u agoniju zbog, kako navodi, "američke ovisnosti o sankcijama".

Podsjetimo, pojedine američke sankcije prema Iranu, koje su ukinute 2015. nakon potpisivanja nuklearnog sporazuma, sada su ponovno vraćene na snagu, a iz SAD-a poručuju kako će uskoro još znatno i postrožiti sankcije i to poprilično - iz Washingtona najavljuju kako traže da svi prestanu s kupnjom iranske nafte do studenog ove godine. Dakako, primarni cilj ovih prijetnji je zastrašiti Europu i natjerati europske kompanije da prestanu surađivati s Iranom iako su druge velike sile ostale u nuklearnom sporazumu nakon američkog izlaska.

"Čak i za vrijeme Obamine administracije SAD je veći naglasak stavljao na zadržavanje sankcija nego na ukidanje istih sukladno obvezama sporazuma", istaknuo je Zarif. Poručio je kako je potpisivanje sporazuma možda bila pogreška jer je Iran u tom trenutku vjerovao kako bi se SAD mogao držati riječi. "Mislili smo kako je SAD naučio da sankcije proizvode ekonomske teškoće, ali ne dovode do političkih rezultata koje su željeli. Mislio sam da su Amerikanci naučili lekciju, nažalost bio sam u krivu", istaknuo je iranski MVP.

Nakon što se oko Kristine Kiršner, bivše predsednice Argentine razbuktao politički skandal, spisak latinoameričkih lidera koji su se našli pod istragom ili čak uhapšeni, sve je duži. Sputnjik je uporedio slučajeve u kojima figuriraju bivši južnoamerički lideri.

Dok se u Brazilu zakuvava politička kriza, a društvo deli u dva nepomirljiva tabora protivnika i pristalica odluke da bivši brazilski predsednik Inasio Silva da Lula bude pritvoren, u još nekim državama Latinske Amerike korupcionaški skandali izazivaju polemike u stručnoj javnosti. Eksperti lome glavu pred dilemom da li je u regionu zaista na delu borba protiv korupcije ili je to po običaju borba protiv političkih protivnika?

Argentinski "kejs" liči na brazilski?

Ove nedelje je bivša liderka Argentine Kristina Kiršner svedočila u slučaju u kojem joj se na teret stavljaju pranje novca i prisvajanje sredstava koja su bila namenjena državnim infrastrukturnim projektima, a sve u vreme dok je ona bila na vlasti.

Kiršnerova je požurila da optuži sadašnju vladu Maurisija Makrija da vrši politički motivisan progon, koji postaje deo "nove regionalne strategije protiv političara koji su uspeli da izbave milione ljudi iz siromaštva", otvoreno aludirajući na bivšeg predsednika Brazila.

Nakon nedavno održanih izbora u Pakistanu, zakonodavci zemlje su podržali Imrana Khana za svog novog premijera. Na jučerašnjoj svečanosti je Imran Khan položio zakletvu i preuzeo vodstvo nacije.

Khan je tri tjedna nakon izbora odugovlačio glasovanje o povjerenju u Donjem domu parlamenta, jer su se zemljom širile optužbe o uplitanju vojske i nepravilnostima prilikom glasanja.

"Imran Khan je osigurao 176 glasova", izjavio je nakon glasovanja predsjednik Nacionalne skupštine Pakistana Asad Qaiser.

Za većinu je trebao 172 glasa. Njegov jedini suparnik, Shahbaz Sharif, iz Pakistanske muslimanske lige-Nawaz, dobio je 96 glasova, kazao je Asad Qaiser. Neke oporbene stranke, uključujući i treću po snazi stranku Pakistanskog naroda, suzdržale su se od glasanja. Na kraju je rezultat da se završilo desetogodišnje rotiranje na vlasti dvije najveće stranke u Pakistanu, zemlje koju su obilježila razdoblja vojne vladavine.

Jučer je bivša zvijezda kriketa Imran Khan, odjeven u prsluk i tradicionalnu crnu nošnju šervan po uzoru na svog heroja, osnivača Pakistana Muhammada Ali Jinnaha, položio zakletvu i prisegnuo da će poštovati ustav zemlje. Vatreni pakistanski nacionalist Khan je prošli mjesec pobijedio na izborima, obećavajući borbu protiv korupcije i da će drastično iskorijeniti siromaštvo među 208 milijuna većinskih muslimanskih Pakistanaca. Novi premijer, koji se školovao na Oxfordu, je tijekom kampanje obećao da će stvoriti milijune novih radnih mjesta i izgraditi bolnice i škole svjetske klase u državi u kojoj je 40 posto stanovništva nepismeno.

Već nakon pobjede na izborima se nagađalo hoće li Imran Khan tražiti pomoć MMF-a ili Kine. Međutim, svi kineski državni mediji su pozdravili njegovu pobjedu na izborima i naglasili "kako je ovo početak još jače suradnje između dvije zemlje". U kontekstu pogoršanja odnosa Pakistana sa Sjedinjenim Državama, koje vode svoj trgovinski rat protiv Kine, odluke novog pakistanskog vodstva su posebno važne ne samo za zemlju, nego za cijelu azijsko-pacifičku regiju.

'Trenutno, Iran razgovara sa cijelim svijetom, što ukazuje na stvarnu samoizolaciju Vašingtona u međunarodnoj areni', kazao je Rohani.

Iranski predsjednik Hasan Rohani je ponovo odbio mogućnost ulaska u bilo kakve pregovore sa Sjedinjenim Državama, optužujući američku stranu da je "spalila sve mostove" u odnosima sa Teheranom, prenosi Press TV.

"Trenutno, Iran razgovara sa cijelim svijetom, što ukazuje na stvarnu samoizolaciju Vašingtona u međunarodnoj areni", kazao je Rohani na sastanku vlade, u srijedu.

"SAD sam uništava uvjete potrebne za pregovore, spalio je mostove, a zatim govori o spremnosti za dijalog. Da su američke vlasti iskrene, trebale bi ponovno izgraditi taj most", rekao je iranski predsjednik.

Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp je u maju objavio povlačenje Vašingtona iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu i odlučio da nametne jednostrane sankcije Iranu. Bijela kuća je navela da će uvesti "najstrožije sankcije u historiji" protiv Irana sve dok ta zemlja ne ispuni listu američkih zahtjeva.