U najnovijem izvješću Pentagona se navodi kako Kina vjerojatno priprema napade na SAD i saveznike.

"Tijekom protekle tri godine je vojska Kine vrlo brzo proširila operativna područja pomorskih bombardera, stekla je iskustva u kritičnim pomorskim područjima i, po svemu sudeći, priprema napade na SAD i savezničke ciljeve", navodi u izvješću koje je prenio CNN.

Prema Pentagonu, Kina razvija strateški nuklearni bombarder kojeg kineska vojska može steći u manje od deset godina.

Peking tako može stvoriti "nuklearnu trijadu" i posjedovati nuklearno oružje na kopnu, na vodi i u zraku, tvrdi američko Ministarstvo obrane.

Peking: Prestanite izmišljati samo kako bi punili vojni proračun

Kinesko Ministarstvo nacionalne obrane se oštro usprotivilo godišnjem izvješću Pentagona o kineskim vojnim i sigurnosnim aktivnostima.

"Izvješće šteti međusobnom povjerenju između Kine i Sjedinjenih Država i nije u skladu s interesima dviju zemalja. Pozivamo SAD da napuste mentalitet Hladnog rata, te da obrambenu i vojnu doktrinu Kine sagledaju na objektivan i racionalan način. Također tražimo da SAD prestanu objavljivati ​​slična izvješća, te da s pravim akcijama zaštite stabilan razvoj vojski dviju zemalja", navodi se u priopćenju kineskog Ministarstva obrane.

Ovo izvješće korak bliže američke strane u percipiranoj prijetnji iz Kine, služi samo za poticanje antikineskih osjećaja, povećanju američke vojne potrošnje i suzdržavanju rastućeg utjecaja Kine širom svijeta, priopćili su kineski stručnjaci u petak.

Kineska vojska je proteklih godina proširila operacije svojih bombardera, što SAD vide kao "vjerojatnu obuku za udare na Sjedinjene Države i njihove saveznike".

Izvješće dolazi u vrijeme eskalacije trgovinskih napetosti između Kine i SAD-a i ističe napore Kine da poveća svoj globalni utjecaj. Pentagon procjenjuje da je vojna potrošnja u Kini u 2017. godini bila veća od 190 milijardi dolara.

Sjevernokorejski mediji okrivili su političke neistomišljenike američkog predsjednika Donalda Trampa za "ćorsokak" po pitanju denuklearizacije i od šefa Bijele kuće je zatraženo da djeluje hrabro kako bi bio postignut napredak.

Tramp i sjevernokorejski lider Kim DŽong UN sreli su se 12. juna u Singapuru gdje je postignut dogovor o denuklearizaciji Korejskog poluostrva, ali je od tada postignut veoma mali napredak.

Sjevernokorejski dnevnik "Rodong Šinmun" pohvalio je Trampa, jer želi da poboljša američko-sjevernokorejske veze i da ostvari mir u svijetu.

"Međutim, on se suočava sa previše neistomišljenika", piše list u komentaru.

Prema navodima lista, članovi Demokratske, ali i pojedini pripadnici Republikanske stranke otežavaju Trampove napore zbog svojih interesa, te da su mediji neprijateljski nastrojeni prema njemu i da narušavaju njegovu politiku.

List optužuje birokrate i Trampove saradnike da "govore i rade u suprotnosti sa voljom predsjednika" i da "izvrću činjenice te da mu pokrivaju oči i uši kako bi ga naveli na pogrešnu odluku".

Kina je pružila moralnu podršku Turskoj povodom problema s kojima se suočava Ankara zbog krize nacionalne valute i američkih sankcija, poručivši da vjeruje da će zemlja prevazići 'privremene' ekonomske poteškoće, što je prvi komentar Pekinga na ovu temu.

Ministarstvo spoljnih poslova Kine je navelo u kratkom saopštenju da je registrovalo "novi pravac" turske ekonomije i njenih spoljnih odnosa, prenosi agencija Rojters.

"Turska je važna država s tržištem u usponu, koja stabilna i u razvoju doprinosi regionalnom miru i stabilnosti", dodaje se u saopštenju Ministarstva.

"Kina vjeruje da je Turska sposobna da prevaziđe privremene ekonomske poteškoće i nada se da relevantne strane mogu da ublaže međusobne razlike kroz dijalog", poručilo je kinesko ministarstvo, aludirajući na aktuelne tenzije između Turske i SAD.

Državna novinska agencija Sinhua izvijestila je prošlog mjeseca da je turski ogranak kineske državne Industrijske i komercijalne banke (ICBC) potpisao sa Turskom sporazum o finansiranju vrijedan 3,8 milijardi dolara na forumu u Ankari, ali nije objavila nikakve detalje, prenosi Tanjug.

Kina i Turska su razvile bliže veze nakon što su prevazišle spor oko tretmana Ujgura, muslimanske manjine koja govori turski jezik, a koja živi u zapadnom dijelu Kine, u Sinkjangu, dodaje britanska agencija.

(Sputnik)

Bilateralni odnosi Sjedinjenih Država i Turske trenutno su na granici usijanja. Neposredni povod posljednjim nesuglasicama tursko je odbijanje da američkog evanđelističkog svećenika, pastora Andrewa Brunsona, optuženog za špijunažu i terorizam i povezanost s pokušajem vojnog puča 2016. godine, pusti na slobodu. Nakon što je uveo financijske sankcije za dvojicu turskih ministara koji drže resore pravosuđa i unutarnjih poslova (SAD obojicu smatra odgovornim za uhićenje i zatvaranje Brunsona), Trump se odlučio i na udvostručenje carina na čelik (25% na 50%) i aluminij (10% na 20%). Vrlo sofisticirani manipulativni, financijski napadi Wall Streeta kao satelita američke vanjske politike, uzrokovali su dramatičan pad turske lire i prijete kaotičnim posljedicama po tursko društvo.

Ipak, okršaj oko Brunsona u odnosima SAD-a i Turske tek je vrh ledenog brijega, posljednja u nizu manifestacija periodičnih političkih kriza koje su desetljećima prisutne u svim sferama suradnje dviju zemalja. Odnosi dviju NATO saveznica povijesno su složeni i turbulentni, a sankcije su već korišteni mehanizam "korigiranja" turskih vanjskopolitičkih ambicija. Naime, nakon turske invazije na Cipar, 1974.g., američki je Kongres uveo embargo na isporuke oružja Turskoj i zamrznuo vojno - tehnološku suradnju. Turska, kao granična zemlja Europe i Azije, i poveznica Zapada s islamskim svijetom, ključna je članica NATO-a, time i neobično važna saveznica SAD-a. Ipak, odnosi dviju zemalja posljednjih su godina na ozbiljnoj prekretnici! Kontinuirana američka potpora Kurdima (PKK/PYD//YPG) tijekom rata u Siriji, ali i nakon poraza Islamske države, nesumnjivo je zadala smrtni udarac američko - turskom savezništvu.

Nakon što je Recep Tayyip Erdogan s osvojenih 53% glasova na lipanjskim izborima konsolidirao svoj položaj na čelu osamdesetmilijunske Turske i priklonio se novim saveznicima - Rusiji i Iranu, uslijedio je niz diplomatsko-političkih poteza koji su međusobne odnose dovele na rub. Uhićenje američkog diplomata u Istanbulu još 2017. pod optužbom da je povezan s organizacijom klerika Fetullaha Gulena bio je razlog obustavljanja izdavanja američkih viza turskim građanima. Odluka Turske da kupi ruski raketni obrambeni sustav S-400, rezultirala je Zakonom o zabrani isporuke zrakoplova F-35 Turskoj koji je usvojio američki Senat, a prijetnja zatvaranjem vojne baze Incirlik i suspenzija korištenja radarskog sustava za rano upozoravanje u okviru proturaketnog štita u vojnoj bazi u Kureciku, dodatno su narušili odnose.

Međutim, u bilateralnim odnosima Sjedinjenih Država i Turske, osobito se izručenje kontraverznog imama, islamističkog propovjednika, Fetullaha Gulena nametnulo kao politički toksično i neobično sporno pitanje. Naime, turska je vlada već u srpnju 2016. godine, samo nekoliko dana nakon propalog pokušaja vojnog prevrata (15.07.2016.), zatražila izručenje Gulena kojeg je izravno optužila za organizaciju puča u kojem je poginulo nešto više od 250 ljudi, dok ih je 2200 ranjeno. Prema međunarodnom pravu, izručenje je prije svega suvereni akt svake države, međutim obveze koje proizilaze iz međunarodnih normi, kao i bilateralnih ugovora (ako takvi postoje), svakako, znatno utječu na odluku o ekstradikciji. Takav ugovor između Turske i Sjedinjenih Država postoji, potpisan je 7. srpnja 1979., ali je u konkretnom slučaju, zapravo, neprimjenjiv.

SAD pozivaju Filipine da vrlo pozorno razmotre svoj plan o kupnji vojne tehnike u Rusiji, između ostalog i ruskih dizel-podmornica, piše američki medij Business Insider.

Filipini, američki saveznik u Istočnoj Aziji, zainteresirani su za kupnju podmornica u svrhu jačanja pomorske flote svojih oružanih snaga u uvjetima napetih odnosa s Kinom u Južno-kineskom moru. Filipinski ministar obrane Delfin Lorenzana u lipnju je izjavio kako su njegovoj zemlji potrebne podmornice da ne bi zaostala za susjednim državama.

"Mi smo jedini koji nemamo (podvodnih mogućnosti)", citirao je Lorenzanu medij Manila Times. "Razmatramo (Južnu) Koreju i Rusiju, i druge zemlje (kao moguće isporučitelje podmornica)", izjavio je filipinski ministar obrane.

Priopćeno je kako je Rusija spremna Manili prodati dizel-električne podmornice i dostaviti povoljan kredit za njihovu kupnju.

"Ja mislim kako oni to moraju vrlo pažljivo razmotriti", kazao je u četvrtak u Manili pomoćnik američkog ministra obrane za Istočnu Aziju Randall Schriver. "Ukoliko oni nabave krupnu rusku tehniku, ne mislim kako će to biti korisno za (naš) savez, i mislim kako u konačnici mi možemo biti bolji partner nego Rusi", kazao je američki službenik. Pri tom je pozvao Filipine na razmatranje nabavke američkih sustava, jer je usklađenost važan čimbenik za suradnju između američkih i filipinskih oružanih snaga.

Nakon susreta s Schriverom, filipinski ministar obrane odletio je u Moskvu, na susret s ruskim službenicima, objavio je Philippine Star.

SAD poručuju kako će Saudijska Arabija uložiti 100 milijuna USD za stabilizaciju dijelova Sirije koji se više ne nalaze pod kontrolom SAD-a.

U izjavi američkog State Departmenta navodi se: "Ovo je značajan doprinos u kritičnom trenutku stabilizacije".

Potez dolazi također i u trenutku kada Trumpova administracija nastoji smanjiti izdvajanja za Siriju, Zapadnu obalu i Pojas Gaze.

Dakako, mnogi će ustvrditi kako je ovdje riječ o krajnje licemjernom potezu jer Saudijska Arabija je vjerojatno uložila znatno više kada je riječ o davanju potpore za radikalne militante u Siriji. Gdje bi točno ovih 100 milijuna USD trebalo biti uloženo, nije poznato, no sigurno neće završiti u rukama sirijskih vlasti. To također otkriva kako SAD, Saudijska Arabija i drugi sirijski neprijatelji i dalje vjeruju kako će dijelovi Sirije ostati izvan kontrole centralnih vlasti.

Samo dan nakon što je Pentagon odlučio Ukrajini dodijeliti 200 milijuna dolara pomoći za oružje, američki tisak je iznenada napao Kijev i optužio ga za izdaju. Kijev uzima novac iz Sjedinjenih Država, a na drugoj strani, kako se ispostavilo, pomaže da se naoruža prvi kineski nosač zrakoplova, čime jača moć potencijalnog američkog neprijatelja Amerike. Hoće li Washington kazniti svog novog partnera zato što mu je zabio "nož u leđa"?

The Washington Times je jučer objavio članak pun uvreda na račun ukrajinskih vlasti, koje je optužio za dvoličnost i pohlepu. Prema mišljenju američkog lista, Kijev uzima novac iz Pentagona i istovremeno prodaje zrakoplovnu tehnologiju u Pekingu, čime jača moć potencijalnog neprijatelja Amerike. Članak pun kritika i samokritike na račun Bijele kuće su prenijeli i ukrajinski mediji.

Naime, saznalo se da će prvi kineski nosač zrakoplova "Liaoning", bivši sovjetski "Varjag", za borbenu obuku koristiti letjelice JL-10, koje će kineski piloti koristiti za obuku na palubi. Prema izvješću lista China Daily, prvih 12 takvih zrakoplova je opremljeno ukrajinskim motorima.

Kina je i dalje jedan od glavnih kupaca ukrajinskog oružja. Nezadovoljni time, američki stručnjaci su već pozvali da se izvrši veći pritisak na Kijev, tako da konačno raskine sve ugovore o opskrbi oružja u Kini. Na primjer, bivši savjetnik Odboru za vanjske odnose američkog Senata William Triplett je ogorčeno izjavio: "Ne želimo pomoći kineskim pilotima da tako brzo nauče letjeti s nosača zrakoplova".

"U principu, Ukrajinci s jedne strane uzimaju novac američkih poreznih obveznika, a na drugoj američkim pomorskim snagama zabijaju nož u leđa", rekao je Triplett.

Što se tiče već spomenutih zrakoplovnih motora, tada su, kako piše The Washington Times, oni bili slaba točka kineskog borbenog zrakoplova i Peking je kupio motore iz Rusije i Ukrajine. List podsjeća da je 2016. Kina sklopila dogovor za kupnju motora s poznatom ukrajinskom tvrtkom "MotorSič", te da je iste godine kineskoj strano poslano prvih 20 motora, ali je onda je isporuka obustavljena.

Američki Senat jednoglasno je usvojio rezoluciju kojom se potvrđuje da "mediji nisu neprijatelji naroda".

Rezolucija koju je predložio demokratski senator Brian Schatz poziva se na reči Thomasa Jeffersona, Jamesa Madisona i Ronalda Regana, pored ostalih, da su slobodni mediji "sastavni deo demokratskih temelja Sjedinjenih Američkih Država".

U rezoluciji se osuđuju napadi na medije "kao napadi na demokratske institucije" SAD-a, prenela je agencija AP.

Dodaje se da Prvi amandman Ustava SAD-a štiti medije od vladine kontrole i pritisaka.


Predsednik SAD-a Donald Trump ponovo je u četvrtak kritikovao medije, pošto su američki listovi koordinisano osudili njegove napade na novinare, koje optužuje da šire "lažne vesti".

Član američkog Kongresa Tomas Masi pozvao je na okončanje histerije oko Rusije i prekidanje vojne retorike.

U svojoj kolumni za "Ril klir politiks" Masi je napisao da opsednutost Rusijom podriva američke vrednosti i sprečava stvaranje produktivnih odnosa između zemalja.

Prema njegovim rečima, mediji, političari i birokrate, "koji su izgubili dodir sa stvarnošću", ubeđuju Amerikance u nastavak hladnog rata i uveravaju ih da je dijalog sa Rusima zločin. Osim toga, Masi je dodao da su njegovi sunarodnici "prisiljeni" da se plaše svakog Rusa u Sjedinjenim Američkim Državama.

"Navodna 'ogromna ruska zavera' koju nameću demokrate i mediji, nakon što je za predsednika izabran Tramp, jednostavno ne uznemirava normalne Amerikance", naglasio je Masi.

Prema rečima kongresmena, vredni građani Sjedinjenih Američkih Država su zabrinuti zbog radnih mesta, plaćanja računa i budućnosti svoje dece.

U zaključku je Masi naveo stvarne pretnje za SAD, među kojima je državni dug, nebezbednost na granicama i radikalni islamski terorizam.

U sredu je na sajtu američkog Kongresa objavljen nacrt zakona o novim antiruskim sankcijama. Dokumentom se posebno propisuju ograničenja za političare, zvaničnike, biznismene i kompanije povezane sa ruskim energetskim projektima.

Osim toga, nacrt zakona uključuje sankcije protiv ruskog državnog duga. Autori takođe predlažu zabranu izdavanja dozvola za Amerikance za učestvovanje u naftnim projektima u Rusiji.

Nova vlada Malezije ukinula je danas naširoko kritiziran zakon koji zabranjuje takozvane "lažne vijesti", a grupa poslanika iz više zemalja Jugoistočne Azije pohvalila je taj potez kao veliki trenutak za ljudska prava.

Parlament je na brzinu usvojio sporan zakon u aprilu, za vrijeme bivšeg premijera Nadžiba Razaka (Najib), uprkos kritikama da će biti korišten kao sredstvo ućutkivanja neistomišljenika pred izbore 9.maja.

Zakon je predviđao zatvorsku kaznu do šest godina i novčanu od 500.000 ringita (oko 107.000 eura).

Razakova koalicija je poražena na majskim izborima, što je dovelo do prve promjene vlasti u Maleziji od sticanja nezavisnosti od Velike Britanije 1957. godine.

Poslije šestosatne debate u parlamentu i protivljenja poslanika Razakove stranke, zakon je danas ukinut prostom većinom glasova.

Grupa pod nazivom Poslanici Asocijacije država jugoistočne Azije (ASEAN) za ljudska prava pohvalila je današnju odluku, navodeći da zakon nije trebalo ni da bude usvojen jer je očigledno sačinjen da ućutka kritičare vlade i uguši javnu debatu.