Sjeverna Koreja nije zaustavila svoj nuklearni i raketni program kršeći sankcije Ujedinjenih naroda, navodi se u povjerljivom izvješću UN-a koje je bilo dostupno u petak.

Izvješće za šestomjesečno razdoblje, koje su sačinili stručnjaci koji nadgledaju primjenu sankcija Ujedinjenih naroda, bilo je kasnije u petak podneseno odboru Vijeća sigurnosti zaduženom za sankcije Sjevernoj Koreji.

"Sjeverna Koreja nije zaustavila svoje nuklearne i raketne programe i nastavlja izazivati rezolucije Vijeća sigurnosti masivnim povećanjem neovlaštenih isporuka naftnih derivata, kao i transfera ugljena na moru 2018.", napisali su stručnjaci na izvješću od 149 stranica.

Misija Sjeverne Koreje pri UN-u nije odgovorila na upit da komentira izvješće, navodi Reuters.

U izvješću se također navodi kako Sjeverna Koreja pokušava prodati oružje "zemljama na Bliskom istoku, afričkim zemljama, uključujući Hutije u Jemenu".

Dodaje se i da ta zemlja krši zabranu izvoza tekstila izvezavši više od 100 milijuna dolara robe između listopada 2017. i ožujka 2018. i to u Kinu, Ganu, Indiju, Meksiko, Šri Lanku, Tajland, Tursku i Urugvaj.

U izvješću također stoji kako se zabranjena vojna suradnja između Sjeverne Koreje i Sirije "neometano nastavila".

Do izvješća dolazi nakon što su Rusija i Kina predložile Vijeću sigurnosti da raspravi o mogućnostima ublažavanja sankcije nakon što su se sastali američki predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski čelnik Kim Jon-un i složili se o potrebi denuklearizacije.

Američke optužbe o ruskoj umiješanosti u američki predizborni proces Rusija je u petak nazvala "histerijom koja ismijava" Sjedinjene Države, nakon što su američke tajne službe optužile Moskvu da se i dalje upleće u američki politički proces.

"Ne samo da ta histerija, koja traje već više od dvije godine, a radi se o navodnoj umiješanosti Rusije u američki predizborni proces, potkopava bilateralne odnose, nego istodobno ismijava cijeli američki politički sustav", rekla je portparolka ruske diplomacije Marija Zaharova na koferenciji za novinare.

Njena izjava uslijedila je pošto je više američkih visokih funkcionera, poput šefa FBI-a optužilo u četvrtak Rusiju da i dalje pokušava "oslabjeti i podijeliti" Sjedinjene Države.

Prijetnja "jest stvarna i nastavlja se. A mi činimo sve što možemo da bismo održali izbore u koje bi Amerikanci imali povjerenja", kazao je Dan Coats, direktor obavještajne zajednice SAD-a.

Ilegalne aktivnosti uključuju nastojanja da se omete glasanje i osigura nezakonito finansiranja kampanja, sajber-napade na infrastrukturu za glasanje uz računarske upade usmjerene na izabrane funkcionere i druge, rekli su funkcioneri SAD-a.

"Glede ruskog miješanja u izbore na sredini mandata, i dalje vidimo opsežnu rusku kampanju širenja poruka u nastojanju da se Sjedinjene Države oslabe i podijele", dodao je Coats. "Nastavićemo pratiti i upozoravati na sve takve pokušaje".

Direktor FBI-ja Kristofer Vrej je rekao da je FBI otvorio istragu o miješanju u izbore.

"Takođe znamo da su Rusi pokušali 'hakovati' i ukrasti informacije od kandidata i funkcionera vlade", rekao je Coats.

On je takođe rekao da Rusija nije jedina zemlja koja pokušava omesti američke izbore.

Filipinska vlada je u jučer istaknula kako, unatoč mogućim američkim sankcijama, Manila neće prestati kupovati oružje iz Rusije.

"Nedavno je bilo mnogo kritika u medijima zbog mogućih američkih sankcijama i očekivalo se da ćemo popustiti, ali mi ne odustajemo", naglasio je ministar vanjskih poslova Filipina, Alan Peter Cayetano, tijekom sastanka s njegovim ruskim kolegom Sergejom Lavrovom u Singapuru.

Cayetano je dodao "kako će odluka njegove zemlje o kupnji oružja iz Rusije zapravo biti test za Filipine u ostvarivanju nezavisne vanjske politike zemlje".

Filipinski državni vrh kaže kako treba kupiti novo oružje iz Rusije za borbu protiv terorističkih skupina koje su aktivne u nekoliko područja ove azijske države. Prema dogovorenim sporazumima, osim oružja, Rusija će Filipinima isporučiti poslati prijenosne protutenkovske sustave, raketne bacače i vojna vozila. Vlada u Manili također razmatra mogućnost kupnje ruskih oklopnih vozila, vojnih patrolnih automobila, podmornica i helikoptera.

Sjedinjene Države su brojnim zemljama zaprijetile sankcijama, ako ne prestanu kupovati rusko oružje.

Američki političari su pokušavali izvršiti pritisak na svog NATO saveznika Tursku i tražili da odustanu od planove nabave ruskih sustava protuzračne obrane S-400. No, ove prijetnje nisu urodile plodom i Turska je rekla kako je odluka o kupnji ruskih sustava konačna, bez obzira na američke prijetnje.

Washington je također upozorio i Indiju da ne kupuje ruske sustave S-400, jer bi ovaj posao u budućnosti SAD učinio manje atraktivnim partnerom New Delhija u opskrbi oružja i vojne tehnologije.

Nakon jučerašnjeg priopćenja Ministarstva vanjskih poslova Armenije kako će zemlja ostati predana suradnji s Rusijom u okviru Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) i Euroazijske ekonomske unije, danas je i armenski ministar vanjskih poslova Zohrab Mnacakanijan na sastanku sa zamjenikom ruskog ministra obrane, generalom Aleksandrom Fominom, izrazio stav Erevana o strateški važnoj ruskoj vojnoj bazi u blizini armenskog grada Gjumri.

Mnacakanijan bazu nazvao "jednim od pozitivnih i važnih primjera suradnje dvije zemlje u vojnoj sferi", izvještava Tass .

Ruski i armenski dužnosnici su razgovarali o međunarodnoj i regionalnoj sigurnosti. Armenski ministar Mnacakanijan je istaknuo važnost jačanja Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) i kako će njegova zemlja "nastaviti sve svoje aktivnost u organizaciji".

Podsjetimo, nakon uhićenja u Armeniji glavnog tajnika ove sigurnosne organizacije je nastao veliki problem oko provedba paketa vojnih ugovora s Rusijom, prema kojima Erevan od Rusije treba dobiti kredite u iznosu od 100 milijuna dolara.

Izjava armenskog ministra dolazi nakon upozorenja Moskve, koja je, iritirana odlukama armenske vlade, poručila kako može ići na praktičnu razinu, prijeteći raskidom prethodno dogovorenih isporuka oružja i vojne opreme. To je sovjetsko i rusko oružje, koje je okosnica oružanih snaga Armenije, a Erevan ga od Rusije dobiva po povlaštenim uvjetima. Zašto je Moskva razmišljala o takvim teškim mjerama i kako bi Erevan mogao preživjeti bez ruskog oružja?

Predsjednik uprave austrijske energetske tvrtke OMV Rainer Seele, izjavio je kako Europskoj uniji nisu nužni novi terminali za ukapljeni plin iz SAD-a.

O tome je šef OMV-a izjavio tijekom konferencije za medije na kojoj se govorilo o poslovnim rezultatima tvrtke u II. kvartalu i prvom polugodištu 2018. godine. Seele je naglasio, kako se izbor kupovnog plina do sada određivao temeljem tržišnih čimbenika, a ne politike, ukazavši pri tom na nepopunjenost i već postojećih LNG terminala u Europi.

"Ako pogledamo na razinu popunjenosti u Europi postojećih terminala za prijam ukapljenog prirodnog plina, možemo se uvjeriti kako je taj pokazatelj sada toliko nizak, da Europi uopće ne treba graditi nove terminale kako bi imala mogućnost kupnje američkog LNG plina. Za to nema potrebe i to je važno. Tržište u Europi temelji se na konkurenciji, mi smo se desetljećima borili da ono bude takvo.

Američki je plin jednostavno preskup. Ja se mogu pozvati na informaciju različitih materijala (dokumentacije) velikih proizvođača. Razlika između američkog LNG-a i plina iz ruskih plinovoda iznosi oko 50%. Potrošači ne žele plaćati višu cijenu samo zato što će taj plin biti dostavljen preko Atlantskog oceana. Izbor kupovnog plina određuje tržište, a ne politika. Ako cijena LNG-a iz SAD-a bude konkurentna, tada će sudionici na tržištu kupovati njega", izjavio je čelnik austrijskog OMV-a.

Podsjećamo: posljednjih dana američki predsjednik Donald Trump u više je navrata izjavio kako su članice EU spremne graditi nove LNG terminale za povećanje uvoza američkog ukapljenog plina. Poglavito je to govorio nakon susreta s predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom i talijanskim premijerom Giuseppe Conteom.

Rusko ministarstvo obrane potvrdilo je tijekom jučerašnjeg dana kako će ruska vojna policija biti poslana na prostor Golanske visoravni, odnosno na granicu izmešu Sirije i Izraela.

Do odluke dolazi u trenutku povećanih napetosti između Izraela i Sirije, a ruska prisutnost trebala bi, odnosno to je očito plan, smiriti izraelsku nervozu zbog aktualnog razvoja situacije na terenu.

Visoki ruski dužnosnik iz ministarstva obrane, Sergej Rudskoj, potvrdio je kako je ruska vojna policija već stigla te kako planiraju uspostaviti ukupno 8 promatračkih postaja na prostoru Golana.

Podsjetimo, sirijska vojska oslobodila je gotovo cijelo područje jugozapadne Sirije, a Izrael je zabrinut kako će to dovesti iranske snage na njihovu granicu iako Rusija tvdi da to neće biti slučaj.

Euroazijski ekonomski savez (EAEU ili EEU), pod neformalnim vodstvom Rusije, i Singapur planiraju potpisivanje sporazuma o uspostavi zone slobodne trgovine na Istočnoazijskom samitu u studenom ove godine, izjavio je u četvrtak singapurski ministar vanjskih poslova Vivian Balakrishnan.

"Nadamo se pripremi svih nužnih dokumenata do studenog ove godine, kada će nam u državni posjet stići predsjednik Vladimir Putin", izjavio je singapurski ministar vanjskih poslova, čije riječi prenose ruski mediji.

Prema njegovim riječima, sporazum se trenutačno nalazi "u visokom stupnju gotovosti, ali još su svejedno ostala važna prvna pitanja". Vremena je ostalo malo "ali ih se nadamo riješiti do (Putinovog) posjeta", kazao je singapurski šef diplomacije.

Podsjećamo: pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini između EEU i Singapura počeli su 2016.g. EEU za sada sporazum o slobodnoj trgovini ima potpisan samo s Vijetnamom.

EEU čini pet zemalja bivšeg Sovjetskog saveza: Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Armenija i Kirgistan.

Granica između Albanije i Kosova bit će ukinuta od 1. siječnja 2019. godine, izjavio je u četvrtak, 2. kolovoza, albanski ministar za dijasporu Pandeli Majko.

Na skupu, posvećenom problemima albanske dijaspore, Majko je izjavio slijedeće: "Mi moramo otvoriti granicu između Albanije i Kosova, premijer (Albanije) Edi Rama rekao nam je kako je donio odluku. S 1. siječnja počinje slobodno kretanje između Albanije i Kosova." (info: Lajmi.net)

Tom je skupu nazočio i kosovski predsjednik Hashim Thaçi i premijer te zemlje Ramush Haradinai, koji nisu komentirali te riječi.

Podsjećamo: kosovski parlament već je izglasao ukidanje carina na granici s Albanijom i suglasio se s ukidanjem nadzora na graničnim prijelazima s tom zemljom. Prije toga zastupnici su donijeli odluku o ukidanju roaminga za mobilne veze između kosovskih i albanskih operatera.

U veljači ove godine, albanski čelnik Edi Rama, tijekom posjeta Prištini i obilježavanja 10. godišnjice nezavisnosti Kosova, iznio je ideju o zajedničkoj vanjskoj politici Albanije i Kosova, a nije isključio niti mogućnost biranja zajedničkog predsjednika.

Krajem prošlog tjedna su dva jastreba američke politike, senatori Lindsey Graham i John McCain, dali izjave za medije u kojima sugeriraju kako na Rusiju treba vršiti pritisak sve dok se ne slomi. Lindsey Graham je rekao kako predsjednik Trump, unatoč raširenom miljenju u suprotno, vodi puno oštriju politiku prema Moskvi od njegovog prethodnika Obame.

Rusija je postala opravdanje za političke elite zapadnih zemalja i za uvođenje mjera koje nemaju nikakve veze s Moskvom, kao na primjer cenzura medija u Velikoj Britaniji, ali je najnoviji nacrt zakona američkih senatora dokument koji je u mnogih izazvao nevjericu. Naime, SAD su Rusiju, Kinu, Iran, Venezuelu i druge zemlje svrstali na popis prijetnji američkoj nacionalnoj sigurnosti i neprijateljskih zemalja, što predsjedniku Trumpu i Kongresu omogućava nametanje sankcija i vršenje raznih oblika pritisaka protiv Rusije.

Međutim, kako piše The Hill, američki Senat sada želi označiti Rusiju kao "sponzora terorizma".

Upravo tako. Američka politika, koja desetljećima financira, naoružava, oprema i obučava terorističke skupine, Rusiju sada na službenoj razini želi označiti kao "sponzora terorizma" i kazniti je najoštrijima sankcijama koje je ikada vidjela. Jesu li Amerikanci posve poludjeli?

Naime, američki političari svim silama žele osigurati da se Rusija više nikada ne upliće u američke izbore. Recimo da se i uplitala, koliko su rezultata navodno slobodnih izbora režirali američki dužnosnici i obavještajci i koliko su vlada svrgnuli? Moskva, kako se čini, nije htjela utjecati na izborni proces u Armeniji, a da je bila u stanju hipnotizirati milijune Amerikanaca da ne glasaju za Hillary Clinton, nego za Trumpa, ili da mahom na referendumu u Velikoj Britaniji glasaju za Brexit?! Ovdje nešto nije u radu, iako to nikoga i ne zanima. Naravno, Rusija podržava teroriste u jugoistočnoj Ukrajini, gdje većinu lokalnih snaga čine ljudi koji žive u Donbasu, dok su 2014. godine EU i SAD otvoreno podržali državni udar i na vlast doveli neonacističku huntu koja pokrenula ofenzivu protiv vlastitog stanovništva i uništila ukrajinsku ekonomiju da se neće moći oporaviti sljedećih nekoliko desetljeća. Tu je i Sirija, gdje SAD planiraju svrgnuti Bashara Al-Assada još od vremena Georga Busha mlađeg, a Rusi bi trebali biti kažnjeni zato što su pomogli sirijskoj vojsci da uništi teroriste sirijske Al-Qaede, ISIL i brojne druge islamističke terorističke skupine na platnom spisku Washingtona.

Američki protuobavještajni istražitelji otkrili su da je osumnjičena ruska špijunka više od deset godina neotkrivena radila u moskovskom veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država, piše Rusku državljanku zaposlila je američka Tajna služba i razumije se da je imala pristup agencijskoj internoj mreži i email sustavima, što joj je potencijalno omogućilo da pregledava osjetljive materijale kao što su dnevni rasporedi predsjednika i potpredsjednika SAD-a. Također, žena je navodno imala uvid u sustav Tajne službe za praćenje lažnog novca.

Žena je godinama radila za Tajnu službu prije nego što je 2016. godine tijekom rutinske sigurnosne provjere koju su provela dva istražitelja Regionalnog ureda za sigurnost američkog Ministarstva vanjskih poslova postala sumnjiva. Naime, ustanovili su da se učestalo i neovlašteno sastajala s članovima ruske sigurnosne agencije FSB. Ti su je kontakti navodno skupo koštali.

The Guardian je doznao da je Regionalni ured za sigurnost u siječnju 2017. godine pozvonio zvono za uzbunu, ali da Tajna služba na to nije reagirala vlastitom istragom. Umjesto toga, odlučili su je pustiti da nekoliko mjeseci ode u tišini, možda kako bi izbjegli potencijalnu sramotu.

Izvor iz obavještajne zajednice rekao je The Guardianu da je žena otpuštena prošlog ljeta nakon što joj je Ministarstvo vanjskih poslova ukinulo sigurnosno odobrenje. Žena je otkaz dobila netom prije Kremljovog zahtjeva za istjerivanjem 750 članova američke diplomatske misije koji je došao nakon što je Washington Rusiji nametnuo sankcije.

"Tajna služba je pokušala prikriti sigurnosni propust time što su je otpustili, međutim šteta je već učinjena. Više vodstvo Tajne službe nije provelo internu istragu kako bi se procijenilo kolika je šteta učinjena i je li možda imala pomoć. Samo intenzivna neovisna istraga može utvrditi koliko je štete napravila", rekao je izvor.

Tajna je služba u izjavi o incidentu pokušala smanjiti važnost ženine uloge, ali nije porekla da su je identificirali kao potencijalnu krticu. "Svim lokalno zaposlenim osobama se upravlja tako da su interesi Sjedinjenih Američkih Država u svakom trenutku zaštićeni. Zbog toga, oni obavljaju dužnost prevođenja, interpretacije, kulturalnog usmjerenja, vezivanja i administracije. Osoba u pitanju pomagala je našim atašeima i agenciji u komunikaciji s ruskom Vladom, FSB-om, Ministarstvom unutarnjih poslova i ruskom Federalnom službom za zaštitu. Takve se osobe nikada ne nađu u situaciji da barataju s informacijama o nacionalnoj sigurnosti."

Američko ministarstvo vanjskih poslova incident nije komentiralo, ali su rekli da poduzimaju primjerene poteze kada god osjete da neki zaposlenik predstavlja sigurnosnu prijetnju. The Guardianu je rečeno ime osobe, međutim osoba nije odgovorila na upite iz britanskog medija.