Gospodari lutakaS


Arrow Up

Erdogan prijetnje SAD-a Turskoj nazvao neprihvatljivim i nekorisnim

Erdogan prijetnje SAD-a Turskoj nazvao neprihvatljivim i nekorisnim
Prijetnje Sjedinjenih Država upućene Turskoj predsjednik Erdogan nazvao je neprihvatljivim i ni za koga korisnim.

"Riječi s prijetnjama ni za koga nisu korisne. Mi smatramo neprihvatljivim korištenje jezika prijetnji", naglasio je turski predsjednik, komentirajući napetosti u odnosima između dviju država vezano uz slučaj američkog protestantskog pastora Andrewa Brunsona.

U intervjuu turskoj televiziji NTV, Erdogan je izjavio i to, da "u Turskoj ne postoje čak ni minimalni problemi vezani uz vjerske manjine". "Mi ćemo nastaviti naš put bez nanošenja bilo kakvih šteta u sferi ljudskih sloboda, a također i pravnog sustava zemlje", naglasio je turski vođa.

Podsjećamo: Andrew Brunson uhićen je u Turskoj u jesen 2016. g. pod optužbom za špijunažu i kontakte s u Turskoj proglašenim terorističkim organizacijama FETO i Radničkom strankom Kurdistana. Brunson je djelovao u gradu Izmiru, čije ga je tužiteljstvo i optužilo po navedenim točkama zbog kojih mu prijeti kazna zatvora do 35 godina. Nedavno ga je tamošnji sud, nakon vijesti o pogoršanju njegovog zdravstvenog stanja, prebacio u kućni pritvor. Slučaj je poglavito složen u smislu da Ankara FETO i njezinog vođu i disidenta Fethullaha Gulena, koji živi u egzilu u SAD-u, smatra idejnim pokretačem pokušaja državnog prevrata u Turskoj u srpnju 2016.g.

Washington oštro kritizira odluku turskog suda o svom državljaninu Brunsonu, a prošli četvrtak predsjednik Trump Ankari je čak i otvoreno zaprijetio uvođenjem sankcija. Jučer su upravo te Trumpove prijetnje bile jedna od glavnih točaka sjedinice turskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, pod predsjedanjem turskog lidera Recepa Erdogana. Njegove današnje riječi vjerojatno i ukazuju na zaključke te sjedice vezano uz pitanje Andrewa Brunsona.

Komentar: U međuvremenu su SAD uvele sankcije protiv dva turska ministra:
Ankara će odgovoriti na sankcije koje su SAD uvele turskim ministrima, izjavio je šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu.

"Odluka SAD da uvedu sankcije protiv naših ministara neće ostati bez odgovora", rekao je.

Čavušoglu je dodao i da Amerika putem sankcija neće izdejstvovati puštanje pastora Enrdua Bransona na slobodu.

Istovremeno, Ministarstvo inostranih poslova Turske saopštilo je da se kategorično protivi odlukama da se turskim zvaničnicima uvedu sankcije i pozvalo američke vlasti da povuku te mere.



Arrow Up

Službeno okončane borbene aktivnosti na jugu Sirije, oslobođena posljednja teroristička uporišta - Slijedeći Idlib?

Oslobođen jug Sirije
© Syria News
Borbe za oslobođenje sirijskog juga su gotove. Sirijska vojska, na čiju su stranu prešle brojne frakcije takozvane "Slobodne sirijske vojske", u utorak navečer su se vodili posljednje operacije čišćenja sela u dolini Yarmuk, na tromeđi Sirije, Jordana i Golanske visoravni koju pod okupacijom drži Izrael. Jučer je potvrđeno da su borbene aktivnosti gotove i da posljednje uporište terorista na jugu Sirije slobodno. Vladine snage su ušle u naselja Beit Irah, Kowaya i Qusayir i službeno je okončana vojna kampanja oslobađanja juga zemlje.

To je područje ISIL držao s oko 1500 militanata. Njih 100 se predalo vladinim snagama u sklopu dogovora o zamjeni za taoce, među kojima je gotovo polovica žena, iz pokrajine Suweida, koje su teroristi "Islamske države" oteli u nedavnom napadu na sela Druza sjeverno od glavnog grada istoimene pokrajine i odveli u malu pustinjsku enklavu na sjeveroistoku Suweide.

ISIL je u zamjenu za živote oko 40 taoca prvo tražio da se obustave vojne operacije protiv njihovih "suboraca", ali su zapovjednici terorista, nakon primitka vijesti da je njihova enklava na jugu Sirije zbrisana s lica zemlje, promijenili zahtjev i prema više izvora će taci biti zamijenjeni za 100 boraca koji su se prije dva dana predali vladinim snagama. Druga opcija je da im se u zamjenu za taoce otvori koridor do enklave u pustinji u istočnom Homsu.


Arrow Up

Koliko je opasna Putinova Rusija? - Trijezni pogled na rusku prijetnju

Ruska prijetnja
Većina zapadnih medija ističe Rusiju kao najveću opasnost po globalni poredak, ali da li je to zaista tako?

Profesor i istraživač Lajl Goldstajn sa Američkog koledža za pomorski rat, smatra da je Zapad nepotrebno opsednut Rusijom.

Prema njegovim rečima, istina je Rusija radi na razvoju novog oružja koje može da bude veoma opasno.
- Za nas koji radimo u oblasti nacionalne bezbednosti, istina je da ima nekih novih događaja, kao što je uspešno testiranje hipersonične rakete "Kindžal" koja može da pogodi NATO brodove na udaljenosti od 800 kilometara. Ali priroda tog sistema je najverovatnije odbrambena, a Rusija na odbranu troši svega oko 11 odsto onoga što izdvajaju SAD za svoju odbranu - napisao je Goldstajn u tekstu za "National Interest".
On je rekao da kada se tu uračuna i suma koju na naoružanje troše ostale članice NATO, vidi se da postoji velika asimetrija u odnosu snaga NATO i Rusije.
- Ipak, nijedno od gorenavedenih objašnjenja ne nudi verodostojno objašnjenje kako gotovo sve velike američke novine pišu obimno, bez daha, i - da budemo iskreni - gnusno i bar u poslednje dve godine, čini da tome nema kraja. Do sada je većina Amerikanaca verovatno uverena da je Rusija zemlja puna hakera, homofoba, huligana, prostitutki i špijuna. Za tri decenije putovanja u Rusiju to nije ono što sam ja tamo video - rekao je on i dodao da bi tu energiju trebalo usmeriti na pisanje o američkoj krizi u obrazovanju, zdravstvu i rasnoj nepravdi.

Komentar: Ne bi se složili s poštovanim autorom da neki novinari "ne shvataju". Neki mediji su jednostavno produžena ruka vojno-industrijskog kompleksa, i ostalih ratnih huškača. Ukratko - mir ne donosi novac.


Bad Guys

Netanyahuov zahtjev da Iran napusti Siriju "nije realan", kaže ruski zvaničnik

Golanska visoravan
© Ronen Zvulun (Reuters)UN-ove mirovne snage gledaju preko granične linije između Sirije i od Izraela okupirane Golanske visoravni
Kao što smo ranije izvijestili, 23. srpnja se u Izraelu održao sastanak između premijera izraelskog režima Benjamina Netanyahua i ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova i načelnika ruskog Glavnog stožera, generala Valerija Gerasimova.

Prema izvoru u izraelskoj vladi, Netanyahu u razgovorima rekao da je Izrael zainteresiran za potpuno povlačenje iranskih snaga iz Sirije. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je apel Izraela da Moskva ovu ponudu predstavi Siriji.

Prije toga su se pojavile informacije o dogovoru između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Netanyahua o Siriji, kojem je čelnik Bijele kuće Donald Trump navodno dao potporu na sastanku s Putinom u Helsinkiju.

Međutim, jučer se oglasio ruski veleposlanik u Izraelu Anatolij Viktorov, koji je pojasnio cijelu situaciju.

Iran igra vrlo važnu ulogu u zajedničkim naporima iskorjenjivanja terorista u Siriji

Naime, ruski veleposlanik u Izraelu je istaknuo ključnu ulogu Irana u naporima u borbi protiv terorizma u Siriji, ukazujući kako je prisutnost Teherana u ratom razorenoj zemlji legitimna i u skladu s međunarodnim pravom, stoga Rusija ne može prisiliti Iran da povuče svoje trupe sa sirijskog teritorija.

"Iran igra vrlo važnu ulogu u našim zajedničkim naporima u uklanjanju terorista u Siriji", izjavio je Anatolij Viktorov u jučerašnjem intervjuu za izraelsku televiziju Channel 10.

"Iranska prisutnost u Siriji je prema načelima UN-a i Povelji Ujedinjenih naroda i potpuno je legitimna. Dakle, mislimo da u ovoj fazi zahtjevi za uklanjanjem stranih boraca sa sirijskog područja nisu realni", kazao je Viktorov.

Pirates

Britanska Kraljevska mornarica spasila je Salmana Abedija iz Libije 3 godine prije nego je ubio 22 osobe u Manchesteru

HMS Enterprajz
Kraljevska mornarica Velike Britanije je 2014. spasila osobu iz Libije koja je 2017. godine izvršila napad u "Mančester areni" tokom koncerta pevačice Arijane Grande.

Kako prenosi britanski "Dejli mejl", brod "HMS Enterprajz" pokupio je napadača Salmana Abedija i još više od 100 britanskih građana iz Libije i prevezao ih na Maltu, odakle su odleteli za Veliku Britaniju, prenosi Tanjug.

Abedi je 22. maja 2017. godine počinio samoubilački bombaški napad u "Mančester areni" u kojem su poginule 22 osobe, podseća Rojters

Komentar: Salman Abadi je dio disidentske zajednice povezane s libijskom Al-Qaedom, skupinom LIFG, od koje je jedan dio kasnije prešao u redove "Islamske države" u zemlji. Ako Salman Abadi i jest odgovoran za materijalno počinjenje terorističkog napada, pravi krivci su američke i britanske obavještajne službe, danas ugledni političar, do jučer terorist, Abdelhaqim Belhadj, kao cijela mreža LIFG koja ima veliku bazu u Manchesteru, kojoj pripada i obitelj ubojice. Znaju li obitelji žrtava za ovu vezu između njihove vlade i ubojica, teško je reći, ali ako protiv ikoga trebaju dignuti tužbu onda su to bivši premijeri i aktualne vlasti i čelnici britanskih obavještajnih službi zajedno sa strukturama NATO pakta.


Mr. Potato

Ustupci Bruxellesa SAD-u: EU će graditi terminale i kupovati američki skupi plin, sniziti carine....

Juncker i Trump
© Reuters
Kako je nedavno izvjestio američki The Wall Street Journal pozivajući se na izvor iz EU, a njegove navode naknadno je potvrdio i sam američki predsjednik Donald Trump, "Bruxelless se usglasio razmotriti povećanje uvoza američkog ukapljenog plina, sniziti carine" i td.

Na sinoćnjoj konferenciji za novinare, koju je Donald Trump održao nakon susreta s talijanskim premijerom Giuseppeom Conte, američki je vođa kazao kako Europska unija razmatra izgradnju terminala za kupnju američkog LNG plina i da se radi o 9 do 11 luka.

"I mi (Amerikanci) već vodimo pregovore s Europskom unijom o izgradnju od 9 do 11 luka za prijam ukapljenog plina iz Sjedinjenih Država", izjavio je Trump i dodao, kako će se gradnja tih objekata financirati iz proračuna EU.

Podsjećamo: tijekom prošlotjednog sastanka Donalda Trumpa i predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera, potonji je Trumpu obećao nekoliko ustupaka od strane Bruxellessa u svrhu izbjegavanja "trgovinskog rata" između dviju strana Atlantika.

To samo potvrđuje ranije teze brojnih analitičara, o EU kao "najslabijoj karici" u lancu velikih globalnih igrača, koja, zapravo, zbog vlastitih unutarnjih dubioza nije u stanju odrediti niti voditi zajedničku i usklađenu vanjsku politiku. EU je bila i ostala samo eksponent američkih nacionalnih interesa koju će Washington koristiti kada i koliko mu to bude trebalo, pritom uvjek u mogućnosti ignoriranja institucionaliziranog europskog jedinstva vođenjem bilateralnih pregovora i sklapanjem "separatnih" sporazuma s njezinim članicama.

Violin

Trump želi pregovore "bez ikakvih preduvjeta" s Iranom - Zašto su Teheranu takvi pregovori besmisleni?

Donald Trump
© Evan Vucci/AP/REX Shutterstock
Nakon oštre retorike prošlog tjedna razmijenjene između Washingtona i Teherana, jučer je američki predsjednik Donald Trump izrazio namjeru da pregovara s vodstvom Islamske Republike da ne "dira lava dok spava", upozorivši ga da bi sukob s Iranom bio "majka svih ratova", ali je isto tako rekao "kako bi mir s Iranom bio majka sveopćeg mira".

"Više nikada nemojte prijetiti Sjedinjenim Državama, jer ćete snositi posljedice kakve je povijest malo puta vidjela", uzvratio je Trump u objavi na Twitteru namijenjenom Hassanu Rohaniju.

Nakon toga je poruku punu prezira i jasnih upozorenja Washingtonu uputio general Qassem Suleimani, zapovjednik Quds snaga Iranske revolucionarne garde, kojom poručuje vodstvu Bijele kuće "kako oni mogu pokrenuti rat protiv Irana, ali će Islamska Republika biti ta koja će ga završiti".

U jeku napetosti je čelnik Pentagona, general James Mattis, opovrgnuo nagađanja kako bi napad na Iran mogao početi početkom kolovoza, da bi sada iz Washingtona stigli, nazovimo ih tako, "pomirljivi tonovi i poziv na pregovore".

Mnogi ovaj razvoj događaja uspoređuju sa Sjevernom Korejom, kojoj su uvedene teške međunarodne sankcije, nakon čega su Donald Trump i državni tajnik Mike Pompeo organizirali povijesni susret čelnika Sjeverne Koreje Kim Jong-una s Trumpom u Singapuru, gdje je dogovorena denuklearizacija Korejskog poluotoka.

Sjeverna Koreja ima nuklearno oružje, dok je s druge strane počela uništavanje dijela svojih postrojenja, poput poligona za testiranje projektila, ali sankcije zemlji je počela ublažavati samo Kina, dok SAD i dalje provode jak ekonomski pritisak na azijsku zemlju.

Pirates

Predstavnici sirijske "umjerene oporbe" putuju u Soči na pregovore: Situacija oko Idliba i kako će se Turska postaviti?

Soči, Rusija
© Sputnik / Konstantin ChalabovSoči, Rusija

U ruskom gradu Sočiju su jučer počeli pregovori takozvanog "Formata iz Astane", visokih izaslanika Rusije, Irana i Turske, na kojem će se razgovarati o sljedećim koracima za okončanje sirijske krize.


Rusku delegaciju vodi posebni izaslanik predsjednika za Siriju, Aleksandar Lavrentijev i zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Veršinin, koji su jučer u Sočiju održali konzultacije s posebnim izaslanikom Ujedinjenih naroda za Siriju, Staffanom de Misturom.

U dva dana sastanka će pregovarati jamci prekida vatre u Siriji - Rusija, Iran i Turska. Iransku i tursku stranu zastupaju zamjenici ministara vanjskih poslova Hosein Jaberi Ansari i Sedat Onal.

Službeni red glavnih tema razgovora je formiranje Ustavnog odbora Sirije i njegovih ogranaka u zonama deeskalacije sukoba, povratak izbjeglica i ostale humanitarne pitanja, uključujući razmjenu zarobljenika i osoba koje su ostale zadržane od strana u sukobu.

Stručne konzultacije su se održale jučer, a za danas je zakazan plenarni sastanak svih predstavnika uključenih u proces i visokih dužnosnika Rusije, Irana i Turske. Uz posebnog izaslanika Ujedinjenih naroda za Siriju, Staffana de Misturu, kao promatrači su u Sočiju prisutni i delegati iz Jordana, zemlje koja mora riješiti problem povratka sirijskih civila iz šatorskih izbjegličkih kampova u njihove domove na oslobođenim područjima.

U Soči je pozvan i visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice Filippo Grandi. Američki diplomati su se radije suzdržali od sudjelovanja na forumu.

Službeni Damask zastupa veleposlanik zemlje u Ujedinjenim narodima, dr. Bashar Al-Jaafari, a "Sirijski pregovarački odbor", koji predstavlja takozvanu "naoružanu oporbu", zastupa Ahmed Toma.

Arrow Up

Peter Haisenko govori o lažima njemačkih medija o "zlim Rusima": Goebbels bi bio zadovoljan

Njemački Der Spiegel je, citirajući "svoje izvore u njemačkim obavještajnih službama", 27. srpnja objavio vijest kako je ruska hakerska skupina Sandworm napala brojne kanale javne televizije u Njemačkoj i da su napade pretrpjeli i kanali ZDF i WDR.

Peter Haisenko
Peter Haisenko
Međutim tri dana poslije, Peter Haisenko za Epoch Times kaže kako su argumenti o navodnom napadu "ruskih hakera" skupine Sandstorm na njemačke medije ništa više nego skup "tvrdnji pristranih i vrlo upitnih izvora", piše Epoch Times.

Informacija da je " ruska hakerska skupina Sandworm" navodno napala njemačke kanale ZDF i WDR primjer je "osrednje antiruske propagande", piše Epoch Times.

"Materijali o ovoj temi su skup laži, protkanih osobnim pristranim stavovima vrlo upitnih izvora", vjeruje Peter Haisenko.

Gold Bar

Zlatne rezerve Rusije približavaju se rekordu Staljinove ere smanjujući ovisnost o američkom dolaru

Rusko zlato
© Ilya Naymushin / Reuters
Sa 2.000 tona zlata u deviznim rezervama, ruske zlatne zalihe se približavaju sovjetskom rekordu od 2.800 tona, zabilježenom 1941. godine.

Finansijski analitičari kažu da Moskva teži finansijskoj nezavisnosti i da želi da se otrgne od hegemonije američkog dolara, prenosi Tanjug.

"Neke zemlje u svijetu žele da što manje zavise od politike Sjedinjenih Američkih Država i potiskuju dolar u trgovini i američke dužničke obveznice u rezervama. Ruske kupovine zlata su rasle tokom predsjedničke trke u SAD-u i nisu prestale ni poslije pobjede Donalda Trumpa, mada se on činio kao poželjniji kandidat za Kremlj", izjavio je generalni direktor investicionog fonda ICBF, Anton Makhnovski, za Russia Today.

Zlatne rezerve

On smatra da će Rusija nastaviti da povećava svoje zlatne rezerve.

Tokom posljednje decenije, udio zlata u ruskim deviznim rezervama je porastao deset puta. Rusija je također smanjila udio američkih državnih obveznica koje drži sa 96,1 milijarde dolara u martu na samo 14,9 milijardi dolara u maju, dodaje RT.

Ruske zlatne rezerve sada vrijede 460 milijardi dolara, a centralna banka ima za cilj da poveća tu cifru na 500 milijardi dolara.

Analitičar Vladimir Rojankovski iz Međunarodnog finansijskog centra u Moskvi upozorio je prošle sedmice rusku Centralnu banku da ne bi trebalo previše da zavisi od zlata.

"U slučaju globalnog pada interesiranja velikih suverenih investitora za američke državne obveznice, očekujem da će se povećati spekulativna aktivnost prema plemenitim metalima kako bi se vještački smanjila njihova tržišna vrijednost", rekao je Rojanovski za RT.