Vlada Južnoafričke Republike, nakon jučerašnjih sukoba na granici Izraela i Palestine u Gazi, u kojima su poginule najmanje 52 osobe, dok je više od 2.400 povrijeđeno, donijela je odluku da povuče ambasadora svoje zemlje iz Izraela, javlja "Sunday Times".

- Vlada Južnoafričke Republike najjače osuđuje najnoviju nasilnu agresiju koju su provele militarne snage Izraela duž granice s Gazom i koja je dovela do stradanja više od 40 civila - navedeno je u zvaničnom saopćenju Ministarstva vanjskih poslova te zemlje.

Ministarstvo navodi da su poginuli učestvovali u mirnom protestu protiv premještanja Ambasade SAD u Jerusalem.

- Uzevši u obzir neselektivni, teški način na koji je Izrael reagirao, Južnoafrička Republika donijela je odluku da hitno opozove svog ambasadora Sisu Ngombanea do daljnjeg - piše u saopćenju.

Izraelski udari na iranske vojne ciljeve u Siriji i američka vojna pomoć kurdskim jedinicama u Siriji su prijetnja miru na Bliskom istoku, rekao je jučer turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u intervjuu za arapsko izdanje BBC-a.

Izrael je prošlog tjedna proveo udare na desetke iranskih i sirijskih vojnih ciljeva u Siriji, navodno kao odgovor na raketni napad iranskih snaga. Odnosi između Turske i Sjedinjenih Država su u krizi zbog američke podrške sirijskim Kurdima i njihovim YPG milicijama. Ankara YPG snage smatra za terorističku skupinu povezanu s Kurdistanskim radničkim strankom (PKK) zabranjenom u Turskoj, dok Washington svoje postupke objašnjava borbom protiv terorista "Islamske države".

"Izrael je proveo više od 50 raketnih udara na Siriju i izaziva novi rat u regiji. Dati pozitivnu ocjenu takvim akcijama je nemoguće. Zašto su ispaljene te rakete? Koji im je bio cilj? Ne možemo potvrditi činjenicu da je Izrael prethodno napadnut sa sirijskog teritorija, što je bio povod za raketni napad Izraela na Siriju", izjavio je turski predsjednik Erdogan.

Turski predsjednik je otvoreno optužio Izrael za nepotrebnu agresiju na Siriju i okrivio Tel Aviv da cijelu regiju gura u sveopći rat.

U jučerašnjem intervjuu za BBC Arabic je Erdogan rekao "kako Izrael zbog straha cijelu regiju Bliskog istoka gura u rat".

Turski čelnik je izraelski napad na Siriju nazvao "napadom na suverenitet nacije koja je u sedmoj godini građanskog rata".

Netanyahu godinama optužuje Erdogana za "bombardiranje civilnog stanovništva".

Govoreći pred pristašama u pokrajini Adana je Erdogan izraelskom premijeru poručio kokao vodi "terorističku državu".

"Turska se bavi teroristima, ali vi zbog toga niste zabrinuti, jer ste teroristička država", izjavu Erdogana prenosi turski list Hürriyet.

Erdogan je o svemu razgovarao s iranskim predsjednikom Hassanom Rohanijem.

Tijekom prebrojavanja glasova nakon parlamentarnih izbora u Iraku je došlo do neočekivanog preokreta.

Nakon polovice prebrojanih glasova, stranka šiitskog klerika Moqtada Al-Sadra je izbila na prvo mjesto, priopćila je izborna komisija.

Iznenađujući je povratak u političku arenu moćnog nacionalističkog šiitskog klerika, kojeg nisu podržale proiranske stranke. Moqtada Al-Sadr je deklarirani protivnik Sjedinjenih Država, ali je tijekom masovnih demonstracija u Bagdadu 2016. zagovarao manji utjecaj Irana na politiku Bagdada.

Prema prebrojanih preko 95% glasova u 10 iračkih 18 pokrajina je Hadi Al-Amiri, politički vođa iračke šiitske armije Hashd Al-Shaabi koju podupire Teheran, izbio je na drugo mjesto.

Čini se da je stranka premijera Haidera Al-Abadija za sada treća.

Moqtada Al-Sadr i Hadi Al-Amiri su pobijedili u četiri od 10 pokrajina u kojima su imali svoje kandidate.

Zanimljivost ovih izvora je da je Moqtada Al-Sadr osvojio znatno više glasova u glavnom gradu Bagdadu, koji daje najveći broj zastupničkih mjesta. Izborna komisija nije objavila koliko je mjesta u svakoj četvrti dobio i navela je kako će to učiniti u ponedjeljak, nakon objavljivanja rezultata iz preostalih pokrajina.

Stranka Haidera Al-Abadija, za kojega kažu da je i Sjedinjenih Država i Irana, treća je u šest pokrajina, ali je tek peta u Bagdadu.

Moqtada Al-Sadr je vodio dvije pobune protiv američkih snaga u Iraku, ali je jedan od rijetkih šiitskih čelnika koji su se, barem deklarativno, udaljili od Irana.

Eskalirajuće napetosti između Izraela i Irana dobile su neočekivan obrat u nedjelju kad je izraelski ministar obrane objavio upozorenje sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu inspirirano Eurovizijom.

"Asade, naučite iz onoga što se danas dogodilo. Recite (Ajatolahu Aliju) Hamneiju da vi niste njegova igračka. On nema što raditi u Siriji", napisao je u tvitu Avigor Lieberman nakon izraelske pobjede s pjesmom "Toy" (Igračka) na natjecanju u izvedbi pjevačice Nette.

Izrael je opetovano upozoravao na iransku prisutnost u Siriji, kazavši da Iran pokušava uspostaviti trajnu vojnu prisutnost u Siriji kako bi, kad završi građanski rat, napao Izrael.


Nette je odlukom stručnog ocjenjivačkog suda i publike pobjedila na ovogodišnjem natjecanju za pjesmu 63. Eurovizije održanom u Portugalu u Altice Areni u Lisabonu. (Hina)

Izraelski vojnici ubili su u ponedjeljak desetke Palestinaca koji su sudjelovali u masovnim prosvjednima u Pojasu Gaze, dok je SAD u Jeruzalemu otvarao svoje veleposlanstvo u Izraelu.

Otvaranjem veleposlanstva ostvaruje se najspornije vanjskopolitičko obećanje predsjednika Donalda Trumpa, unatoč međunarodnom protivljenju i palestinskom gnjevu.

Uoči i tijekom svečanosti u Jeruzalemu, u Pojasu Gaze su u izraelskoj vatri ubijena najmanje 52 Palestinca, u najnovijem nizu prosvjeda nazvanih "Veliki marš povratka", rekli su bolnički izvori. Riječ je o najsmrtonosnijem danu u izraelsko-palestinskom sukobu od 2014.

Bolnički izvori u Gazi objavili su da je među njima šestoro djece mlađe od 18 godina i da je 2,400 prosvjednika ranjeno, od čega 450 mecima.

"Danas ispunjavamo obećanje dano američkom narodu i dajemo Izraelu isto pravo kao i svim drugim zemljama, pravo da biraju svoju prijestolnicu", rekao je veleposlanik SAD-a David Friedman na početku svečanosti.


Predsjednik Donald Trump je u videoporuci sudionicima rekao da SAD ostaje "potpuno" predan pronalaženju trajnog mirovnog dogovora između Izraelaca i Palestinaca.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i Bijela kuća u ponedjeljak su rekli da je Hamas odgovoran za uporabu sile u pojasu Gaze, gdje je u izraelskoj paljbi poginulo 55 Palestinaca.

"Svaka zemlja je obvezna braniti svoj teritorij", napisao je Netanyahu na Twitteru. "Teroristička organizacija Hamas obznanjuje da namjerava uništiti Izrael i u tu svrhu šalje tisuće ljudi da probiju granicu", rekao je i dodao kako će Izrael nastaviti odlučno djelovati da ih u tome spriječi.

Bijela kuća je u ponedjeljak Hamas proglasila odgovornim za smrt 55 Palestinaca koje je ubila izraelska vojska u pojasu Gaze tijekom prosvjeda zbog preseljenja američkog veleposlanstva u Jeruzalem.

"Odgovornost za te tragične smrti u potpunosti leži na Hamasu", upozorio je Raj Shah, zamjenik glasnogovornika američke vlade.

Bijela kuća u ponedjeljak se prvi put oglasila o tim nasiljima u kojima je stradalo "osmero djece mlađe od 16 godina", prema podacima palestinskog veleposlanika u UN-u.

"Hamas namjerno i cinično izaziva taj izraelski odgovor", objasnio je Raj Shah na konferenciji za novinare i dodao da je islamistički pokret "organizacija koja se bavi ciničnim aktivnostima koje su izazvale te smrti".

Prema izvješću kojeg je u siječnju prošle godine objavio izraelski list Haaretz, sigurnosne snage Alžira su otkrile i uhitile izraelsku špijunsku ćeliju. Uhićeno je deset ljudi pod optužbom da rade za Mossad.

Osumnjičeni su građani raznih afričkih država, uključujući Etiopiju i Nigeriju, a tijekom pretrage je u njih pronađena i zaplijenjena elektronička i komunikacijska oprema.

Alžirske snage sigurnosti su rekle da su "otkrile izraelsku špijunsku skupinu koja je djelovala na jugu zemlje i 13 siječnja uhapsile deset osoba".

Libanonski televizijski kanal Al-Mayadeen je tada priopćio kako su osumnjičenici u pritvoru u provinciji Ghardaia i da je riječ o građanima raznih afričkih država, uključujući Libiju, Mali, Etiopiju, Nigeriju, Liberiju i Keniju.

Potvrđeno je da je prilikom upada u njihov objekt pronađena elektronička i komunikacijska oprema, a Al-Mayadeen je naveo kako osumnjičenici prebačeni u prostorije alžirske sigurnosne agencije na ispitivanje i kako bi se utvrdili što uopće rade u zemlji.

Alžirski list Annahar je izvijestio kako je deset osoba uhićeno zbog optužbi za poticanje kaosa i nesigurnosti na jugu zemlje.

Za vođu ćelije Mossada smrtna presuda, ostalima po 10 godina robije

Nakon nešto više od godinu dana i prvostupanjske presude u siječnju ove godine, 26. travnja je na sudu u gradu Ghardaia održano žalbeno ročište u procesu protiv ćelije Mossada u Alžiru.

Tijekom istrage i na prvostupanjskom ročištu su trojica od 10 uhićenih pušteni na slobodu, a vođa skupine je osuđen na smrt. Ostala šestorica su dobili svaki po deset godina teškog zatvora i novčanu kaznu od 20 milijuna alžirskih dinara.

Donald Trump je svojom predvidljivom odlukom o povlačenju iz nuklearnog sporazuma s Iranom izazvao pravu paniku i razočarenje svojih europskih saveznika i europskih medija. Glavna pitanja, koja se ovih dana otvaraju, su slijedeća: hoće li doći do sveopćeg rata na Bliskom istoku pod kontrolom SAD-a, hoće li SAD napasti Iran, i hoće li se EU udaljiti od SAD-a i početi voditi samostalniju vanjsku politiku?

Odgovori slijede nešto kasnije u tekstu, a sada bih najprije podsjetio na zvučne izjave pojedinih utjecajnih europskih dužnosnika, koje mogu ukazivati na pojavu dramatike u odnosima između prekoatlantskih saveznika. Njemačka kancelarka Angela Merkel je, u četvrtak, na zajedničkoj konferenciji za medije s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, prvi put jasno i glasno kazala kako "nas Amerika više neće štititi" i da "Europa treba uzeti sudbinu u svoje ruke" po pitanju vanjske politike i sigurnosti. Gotovo identičan stav zauzeo je i predsjednik Macron ali i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker (EK ni u kom slučaju ne treba podcjenjivati bez obzira na narasla unutareuropska proturječja), dok je posebno glasno odjeknuo intervju francuskog ministra financija Bruna Le Mairea za radio Europe-1, u kojem je kazao, kako je europskim zemljama potrebno zauzeti još oštriji stav prema američkoj odluci o povlačenju iz sporazuma s Iranom, da se europljani ne smiju ponašati kao "američki vazali" i da Europa mora glasno iskazati prosvjed protiv američke uloge "svjetskog ekonomskog policajca". Europske tvrtke moraju nastaviti poslove s Iranom usprkos upozorenjima Washingtona o njihovom mogućem ulasku pod sankcije, kazao je Le Maire, pri čemu je predložio osnivanje sveeuropskog tijela koje bi imalo iste ovlasti kao i američko Ministarstvo financija po uvođenju sankcija protiv inozemnih tvrtki.

Ovdje odmah želim naglasiti kako ne vjerujem u dramatično i sveobuhvatno pogoršanje američko-europskih odnosa. Dvije su strane vojno i sigurnosno snažno povezane kroz NATO savez, a njihovi su ukupni gospodarski odnosi, bez obzira na novonastalo stanje, i dalje bez premca u svijetu. Zato bih isključio mogućnost nekog novog i snažnog zbližavanja EU, Rusije i Kine koje bi bilo usmjereno protiv SAD-a, o čemu se sada dosta govori i unutar same EU. Kriza odnosa EU s Washingtonom je situacijska, a ne strateška, i trajat će dok je na vlasti Trump i ništa duže od toga. Poslije njega će doći neki novi "Obama" i stvari vratiti na svoje mjesto, a SAD će, do tada, pod svoj puni geopolitički nadzor nastojati staviti Europu i Bliski istok s Mediteranom. Hoće li Trump u tome uspjeti drugo je pitanje, jer se geopolitička šahovska ploča koju je izradio Zbigniew Brzezinski u međuvremenu neočekivano preokrenula, a šahovske figure nekontrolirano porušile.

Izraelska vojska je objavila snimku nedavnog napada na ciljeve u Siriji na kojoj je prikazano uništenje ruskog protuzračnog sustava "Pancir S1".

Objavljena snimka je zapis s kamere kojom je bio opremljen projektil "Spike NLOS" i obišla je cijeli svijet. Naime, "Pancir-S1" je samohodni protuzračni raketni sustav i sustav koji se koristi na kopnu i moru. Dizajniran je za obranu civilnih i vojnih objekata od zračnih napada. Stručnjaci potvrđuju visoku učinkovitost sustava "Pancir S1" u svim vremenskim uvjetima.

VIDEO - Uništavanje sustava "Pancir S1" u Siriji od strane izraelskog zrakoplovstva

Vjerujući kako ne postoji suglasje u NATO paktu, Rusija bi napravila strašnu stratešku grešku ako se odluči napasti bilo koju zemlju u savezu, govoreći za poljsku televiziju TVN24 je izjavio zapovjednik američkih snaga u Europi, general Ben Hodges. Američki vojni dužnosnik je dodao kako, unatoč činjenici da je Rusija velika zemlja s velikom poviješću i divnim ljudima, ona poštuje samo silu i zbog toga NATO mora pokazati jedinstvo i odlučnost u odvraćanju Rusije od agresije.

TVN24: Rekli ste da uopće ne vjerujete Rusiji. Ali je bilo vremena kada nije bilo niti jednog američkog tenka u Europi, jer su možda, po prvi put nakon kraja Hladnog rata, SAD počele vjerovati Rusiji? Kada ste shvatili da NATO ne može vjerovati Rusiji? Je li to bilo nakon pripojenja Krima i invazije na Ukrajinu ili ranije?

General Ben Hodges: Bismarck je u 19. stoljeću rekao da nikakav ugovor s Rusijom ne vrijedi papira na kojem je potpisan. Svi mi trebamo biti oprezni kada potpisujemo ugovore s Moskvom. Rusija je velika zemlja s prekrasnom poviješću i prekrasnim ljudima, ali poštuju samo silu. Ako naš savez ne pokaže jedinstvo i odlučnost, onda ćemo je samo potaknuti na agresiju.

Imate pravo, mislili smo da bi Rusija mogla biti naš partner. Sjećam se kad su ruski vojnici služili s nama u Bosni u okviru IFOR snaga. Tamo smo implementirali rješenja iz Daytona. Tada sam mislio da ćemo uspjeti.

No, morali smo se probuditi kada su 2008. napali Gruziju. Ali budući da je bilo daleko, a invazija je bila malena, nakon nekog vremena svi su to zaboravili. I dalje 20% teritorija Gruzije drži 10 tisuća ruskih vojnika koji imaju sjedište u Južnoj Osetiji i Abhaziji. Tada je došla invazija Ukrajine i aneksija Krima i već se upalio alarm. Svi su shvatili da bismo se trebali nositi s takvim situacijama.

TVN24: Mislim da su se mnogi moji zemljaci počeli bojati kad su Rusi pokrenuli invaziju na istočnu Ukrajinu. Ranije, kao što ste se prisjetili, napali su Gruziju. Mislite li da su granice zemalja NATO pakta neka vrsta crvene linije koju Rusija nikada neće biti spremna prijeći ili ne možemo biti sigurni u to?