Samo dan nakon što je američki predsednik objavio odluku da se SAD povlače iz nuklearnog sporazuma s Teheranom, Bela kuća je saopštila da se Donald Tramp priprema se za uvođenje "ogromnih sankcija" Iranu i to možda već sledeće nedelje, kako bi osigurao da ta zemlja ne razvije nuklearno oružje.

Kako se navodi, biće vraćene sve sankcije koje su bile na snazi pre postizanja sporazuma, a Vašington sprema i dodatne sankcije.

Postavlja se pitanje - da li će te mere zaista sprečiti Iran da razvija nuklearno oružje, ili su američki potezi kontraproduktivni?

Spoljnopolitički komentator "Politike" Miroslav Lazanski za Sputnjik kaže da je najveća opasnost od povlačenja SAD iz sporazuma sa Iranom u tome što se pokazalo da se nijednom potpisu i nijednom ugovoru koji Amerikanci sklope sa nekom zemljom ne može do kraja verovati.

"Ovo što su napravili sa Iranom je direktna poruka Kim Džong Unu i Severnoj Koreji da šta god da potpišete sa Amerikancima nije garancija da će oni taj dogovor poštovati, jer jednostavno mogu da napuste sporazum onda kada ocene da im to više ne odgovara. Sa druge strane, Teheran jeste rekao da će se i dalje pridržavati sporazuma kao da je i dalje punovažan, a konačno taj sporazum nisu sa Iranom potpisali samo Amerikanci, već i zemlje EU i Rusija. Dakle, videćemo da li će Teheran zaista ostati privržen tom sporazumu, kao i kakve to nove sankcije Amerikanci žele da nametnu Iranu. Međutim, ako to budu neke jako rigorozne sankcije, siguran sam da će Iran tiho, u tajnosti, nastaviti svoj vojni nuklearni program", ocenjuje Lazanski.

To će, dodaje naš sagovornik, predstavljati početak nove eskalacije na Bliskom istoku.

Kao što su mnogi primijetili, jučer je kao gost na vojnoj paradi povodom Dana pobjede u Moskvi bio i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

Uz sudjelovanje na svečanosti, Putin je pozvao Netanyahua da rasprave o trenutno vrlo složenoj situaciji na Bliskom istoku i da razmotre bilateralne odnose između dvije zemlje. S druge strane, izraelski premijer je susret s ruskim predsjednikom iskoristio da se požali na situaciju u Siriji i prisutnost iranskih snaga koje se u toj zemlji bore protiv islamističkih terorističkih skupina.

"Naravno, iskoristit ćemo današnji posjet kako bismo razgovarali o bilateralnim odnosima i problemima u regiji. Situacija je, na žalost, složena", rekao je Vladimir Putin novinarima.

Ipak, ruski predsjednik je izrazio nadu "kako će se pronaći način za ublažavanje situacije i rješavanje akutnih sukoba".

Netanyahu je u određenom smislu podržavao Putinovu namjeru, iako je njegov govor, kao i svi raniji, pio pun optužbi na račun Irana.

"Ja stvarno poštujem priliku da mogu razgovarati s vama i mislim kako zajedno možemo pravilno raditi u regiji i ukloniti tamošnje prijetnje na odgovoran i razuman način", rekao je izraelski premijer.

Prije toga je Netanyahu izrazio potrebu za nastavkom vojne koordinacije s Rusijom u Siriji,potom se posvetio uobičajenoj retorici protiv Irana.

"Teško je vjerovati da 73 godine nakon holokausta u svijetu imamo zemlju - Iran, koja otvoreno poziva na uništenje Izraela", na sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom je izjavio premijer izraelskog režima Benjamin Netanyahu.

Istovremeno je naglasio "kako postoji razlika između ove dvije situacije, jer Izrael danas ima svoju vlastitu državu".

Zahvalio je Vladimiru Putinu na pozivu da posjetiti Moskvu 9. svibnja i što je spomenuo holokaust u svom govoru na Crvenom trgu.

Član iranskog Vijeća stručnjaka, ajatolah Ahmad Khatami, izjavio je u petak, 11. svibnja, kako će, ukoliko Izrael bude djelovao "nerazumno", Tel Aviv i Haifa biti uništeni, priopćio je iranski medij IRIB.

"Mi nemamo posla s atomskom bombom, naprotiv, naša politika je politika obuzdavanja i u tom smjeru sa svakim danom raketna moć Irana raste za to da Izrael od te snage ne bi mogao spavati. Ako on postupi nerazumno, mi ćemo sravniti sa zemljom Tel Aviv i Haifu", izjavio je Hatami.

Podsjećamo: izraelska vojska je u četvrtak objavila kako je u Siriji napala desetke vojnih ciljeva kojima se služi iranska specijalna postrojba "Al-Quds" (elitna postrojba koja djeluje unutar iranskog Korpusa straže islamske revolucije i kojom zapovjeda general Qassem Soleimani). Glasnogovornik izraelske vojske izjavio je kako je Izrael prethodno s napadom upoznao rusku vojsku.

Boraveći u petak, 11. svibnja, u inspekciji izraelske vojske u gradu Katzrinu na Golanskoj visoravni, izraelski ministar obrane Avigdor Lieberman sastao se s lokalnim vijećnicima i s njima razgovarao o novonastalom stanju na sjeveru zemlje.

Govoreći pred auditorijem, šef izraelskog Ministarstva obrane javno se obratio sirijskom predsjedniku Basharu Assadu, pozvavši ga na završetak iranske nazočnosti u Siriji.

"Želim priopćiti Assadu: protjeraj iz svoje zemlje Qassema Soleimanija i snage "Quds". Oni tebi neće pomoći, njihova nazočnost u Siriji predstavljat će ti samo probleme i nanositi štetu. Prognaj Irance i tada će, vjerojatno, početi sasvim drugi život", kazao je Avigdor Lieberman.

Međutim, treba biti realan i reći kako će Assad Liebermana teško poslušati s obzirom da je Izrael, za razliku od Irana, ranije više-manje otvoreno pomagao protu-Assadove oporbene snage, između ostalih i one s jasno izraženom radikalnom islamističkom ideologijom. Osim toga, iranske se snage u Siriji nalaze na legalnoj osnovi tj. došle su na poziv službene vlade u Damasku za zajedničku borbu protiv terorizma.

U Venezueli će se 20. svibnja održati predsjednički izbori. Podsjetimo, Venezuela je predsjednička republika i pobjednik na izborima sastavlja vladu koja će uz Nacionalnu ustavotvornu skupštinu, nedavno utemeljenu na izborima i koja ima puno veće ovlasti od parlamenta kojeg nadzire oporba, voditi zemlju u sljedećem predsjedničkom mandatu.
Nakon prošlogodišnjeg velikog poraza na administrativnim izborima, na kojima je desničarska oporba od vladajućih socijalista poražena u 18 od 23 savezne države u zemlji, čak i Mirandi, utvrdi oporbenog lidera Henriquea Caprilesa, koalicija koja okuplja proameričku oporbu u zemlji je odlučila bojkotirati predsjedničke izbore koji će se u Venezueli održati za deset dana.

Na izborima će se predstaviti tri kandidata. Aktualni predsjednik Nicolas Maduro, oporbeni kandidat Henri Falcón iz stranke Progresivni napredak i neovisni kandidat Javier Bertucci.

Jučer je njemačka kancelarka Angela Merkel dala važnu izjavu, koja sugerira da se u odnosima između Njemačke i Sjedinjenih Država i općenito između Europe i Washingtona nešto mijenja.

"Europa mora preuzeti sudbinu u svoje ruke i ne može se više oslanjati na Sjedinjene Države za njezinu zaštitu. To nam je zadaća u budućnosti. Veliki globalni sukobi se događaju na vratima Europe i premda smo puno napravili po pitanju zajedničke obrane, još je puno toga ispred nas", rekla je Merkel u Aachenu, gdje je na dodjeli nagrada u njemačkom turističkom naselju blizu granice s Belgijom, gdje je francuski predsjednik Emmanuel Macron dobio prestižnu nagradu Karla Velikog za svoje napore u promicanju integracije i kohezije unutar EU.

"Više nije slučaj da nas Sjedinjene Države jednostavno štite, ali Europa mora preuzeti svoju sudbinu u svoje ruke, to je zadatak budućnosti", ponovila je Merkel

Izjava njemačke kancelarke dolazi dva dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump jednostrano raskinuo nuklearni sporazum s Iranom, poznat pod imenom Zajednički akcijski plan djelovanja (JCPOA), te dodao kako Washington ne samo da će vratiti sankcije protiv Irana, nego će ekonomske zabrane protiv Islamske Republike podići na "najvišu razinu".

JCPOA je u srpnju 2015. nastao nakon višegodišnjih pregovora između Irana i "Grupe 5+1", koju čine SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina, plus Njemačka.

Američki predsjednik je najavio svoju kontroverznu odluku nakon što ga njegovi europski saveznici, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku, Francusku i niz drugih zemalja, nisu uspjeli uvjeriti da se zbog mirnog suživota ne povuče iz temeljnog sporazuma.

Trump je također svim zemljama zaprijetio sankcijama, uključujući i američke saveznike, ako prekrše američki embargo protiv Irana, što je vidno zabrinulo tradicionalne saveznike Washingtona u Europi.

Trumpova odluka je potpuno usklađena sa željama izraelskog režima, dok je s druge strane izazvala val kritika među ostalim saveznicima, jer potvrđuje nepouzdanost Washingtona u pridržavanju bilo kojem multilateralnom sporazumu kada ne odgovara njegovim interesima.

U srijedu je sirijski predsjednik Bashar Al-Assad dao intervju za grčki dnevni list Kathimerini. Rekao je kako se Sirija bori protiv terorista koji su de facto vojska turskog, američkog i saudijskog režima.

Sirijski vođa je rekao da su Francuska, Velika Britanija i SAD, zajedno sa Saudijskom Arabijom, Katarom i Turskom, zbog njihove podrške terorizmu, odgovorne za rat u Siriji. Zapadne navode o uporabi kemijskog oružja od strane sirijske vojske je nazvao farsom i vrlo primitivnom igrom kojoj je jedini cilj, nakon poraza terorista, napasti sirijsku vojsku.

Assad je rekao da se Sirija bori protiv terorista, koji su vojska turskog, američkog i saudijskog režima, ističući da bilo koji agresor i svaka vojska, bilo turska, francuski ili koja druga, sve su neprijatelji jer su ilegalno došle u Siriju. Transkript intervjua sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada za grčki dnevni list Kathimerini u cijelosti možete pročitati u nastavku.

Intervju Bashara Al-Assada za grčki list Kathimerini

Gospodine predsjedniče, puno vam hvala što ste pristali na ovaj intervju. Zadovoljstvo je biti ovdje u Damasku.

Bashar Al-Assad: Dobrodošli u Siriju.

Dopustite mi da vas najprije pitam, znate da vas SAD i Europljani optužuju za uporabu kemijskog oružja, a nakon toga je došlo do napada. Kakav je vaš odgovor na to? Je li bilo kemijskog napada? Jeste li vi bili odgovorni za to?

Francuski ministar ekonomije Bruno Le Mer izjavio je danas da evropske zemlje ne treba da budu "vazali SAD" poslije odluke američkog predsjednika Donalda Trampa da izađe iz nuklearnog sporazuma s Iranom i ponovo uvede sankcije toj zemlji.

Le Mer je rekao za radio Evropa-1 da Evropa ne treba da prihvati da SAD budu "globalni ekonomski policajac", navodeći da želi da evropske kompanije nastave da trguju s Iranom uprkos Trampovoj odluci.

Francuski ministar je predložio stvaranje evropskog tijela koje bi imalo ista ovlašćenja kao Ministarstvo pravde SAD da kažnjava strane kompanije zbog njihovih trgovinskih praksi.

Tramp je rekao da nuklearni sporazum iz 2015. koji je omogućio ukidanje sankcija Iranu nije dovoljan. Evropske zemlje upozoravaju da će njegova odluka podići rizik od konflikta u regionu.

Šest velikih sila - SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska i Njemačka postigle su 2015. nuklearni sporazum s Iranom koji je pristao da ograniči svoj nuklearni program, a zauzvrat su mu ukinute međunarodne sankcije. Predsjednik SAD Donald Tramp u utorak je objavio da se SAD povlače iz tog sporazuma i najavio uvođenje "najvišeg nivoa" ekonomskih sankcija Teheranu.

Počelo je! Tako bismo mogli okarakterizirati najnoviju eskalaciju odnosa između Izraela i Irana i njezin prijelaz iz faze visoke napetosti u fazu početka međusobnih vojnih napada i protunapada nižeg intenziteta, koji prijete kulminaciji tj. ulasku u fazu otvorenog oružanog sraza dviju bliskoistočnih država. Rano jutros, 10. svibnja, specijalna postrojba "Al-Quds" iranskog Korpusa revolucionarne garde (njima zapovjeda poznati general Qassem Soleimani) izvršila je raketni napad na izraelske vojne objekte na Golanskoj visoravni, što predstavlja iranski protuodgovor na prethodni izraelski zračni napad na proiranske snage u Siriji u noći na 9. svibnja. Izraelski vojni izvori priopćili su kako je dio iranskih raketa uništen od strane izraelskog PRO sustava - tzv. čelične kupole, iz čega proizlazi kako je preostali dio raketa ipak pogodio zadane ciljeve (iako "žrtava i uništenja nema"). Iranski protuodgovor nije bio neočekivan jer je Teheran u posljednje vrijeme često jasno upozoravao kako će vojno odgovoriti na sve učestalije izraelske zračne napade na njegove snage i objekte u Siriji. Taj se odgovor svodi na akcije Teherana "tuđim rukama" tj. preko libanonskog Hezbollaha i(ili) proiranskih postrojbi stacioniranih na sirijskom tlu, koje se bore na strani sirijskog predsjednika Bashara Assada.

Ali najprije podsjetimo na stanje koje je prethodilo jutrošnjem iranskom napadu na izraelske vojne objekte. Izraelske zračne snage su u noći, 9. svibnja, u vremenu od 01:45 do 03:45 sati, izvršile snažni napad na Siriju, u kojem je sudjelovalo čak 28 zrakoplova F-15 i F-16, koji su lansirali 60-ak raketa, a Siriju je s izraelskog teritorija napalo i više od 10 taktičkih raketa. Gađani su pojedini vojni objekti kojima se koriste proiranske sanage u toj zemlji, kao i položaji sirijske PZO u zoni Damaska i na jugu zemlje - prema granici s Izraelom. Izraelska vlada napade je okarakterizirala kao odgovor na napad iranskih postrojbi u zoni Golanske visoravni. Danas se na istu temu oglasilo i rusko Ministarstvo obrane. Ono je objavilo, kako su sirijski sustavi proturaketne obrane uspjeli uništiti više od polovice izraelskih raketa. Glasnogovornik izraelskog vojnog zapovjedništva Jonathan Conricus priopćio je kako se radi o jednoj od najvećih zračnih operacija posljednjih godina i "sigurno najvećoj protiv iranskih ciljeva", a njezin zadatak bio je "prouzročiti dugoročnu štetu iranskom vojnom potencijalu u Siriji". Pritom je Conricus izjavio kako su napadnuti oni objekti kojima se služi jedna od postrojbi iranskog Korpusa straže islamske revolucije.

Pri svemu ovom je važno naglasiti dva aspekta: napad izraelskih snaga prethodio je jučerašnjem odlasku izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Moskvu, službeno, zbog sudjelovanja na tradicionalnoj ruskoj vojnoj paradi povodom Dana pobjede; i drugo, napad je izvršen nedugo nakon Trumpove odluke o povlačenju SAD-a iz iranskog nuklearnog sporazuma koju je Izrael odmah pozdravio. Oba elementa jasno ukazuju kako je tajming napada odabran pažljivo i da demonstrira izraelsku odlučnost po pitanju protivljenja iranskom vojnom jačanju i aktivnosti Teherana na sirijskom tlu. Ali glavni cilj Netanjahuovog posjata Rusiji ipak nije bila vojna parada već njegov kasniji razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o sirijskoj i široj bliskoistočnoj problematici. Prethodno se Putin sastao i s ruskim Vijećem sigurnosti gdje je s generalima raspravljao o netom ranije izvedenom izraelskom napadu. Indikativno je kako se Iran baš jutros po prvi put odlučio vojno odgovoriti po izraelskim vojnim ciljevima na njegovom teritoriju. Teško da Moskva s tim nije bila upoznata.

Prema izvješću koje je objavio Al-Masdar News, izraelske snage su pokrenule još jedan veliki raketni napad na područje južno od Damaska, nakon čega su se masovne eksplozije mogle čuti diljem glavnoga grada.

Izraelski projektili su gađali naselje Al-Kisweh, gdje je navodno raspoređena manja jedinica iranskih snaga. Nakon napada nije bilo prijavljenih žrtava. Izraelske rakete se navodno pogodile skladište oružja i vjeruje se da bi to mogao biti uzrok masovnih eksplozija, za Al-Masdar iz piše Leith Abu Fadel. Snimku napada i odgovora sirijske protuzračne obrane je objavila i ruska medijska kuća RT.

Sirijski provladin medij Muraselon News je objavio više snimaka djelovanja sirijske protuzračne obrane i trenutak presretanja i uništenja izraelskog projektila u području Al-Kisweha.

Muraselon News navodi da su neki projektili izraelskog režima uspjeli izbjeći obrambene mjere sirijske vojske i pogodili su sirijske radare i položaje protuzračne zračne obrane. Citirajući vojni izvor je ovu vijest prenijela i državna sirijska agencija SANA.

Raketni napad pokrenut noćas od strane izraelskog režima na Siriju je ciljao područja Quneitre i južnog Damaska. Sirijski sustavi protuzračne obrane su odgovorili i prema državnoj agenciji SANA su oborili više izraelskih projektila prije nego su dosegli cilj.

"Neki od su njih uspjeli pogoditi položaje protuzračne obrane, radare i skladište streljiva", izjavio je za državnu agenciju SANA sirijski vojni izvor.