© Stefan Sauer/dpa via AP
"U pojedincima je ludilo iznimka; ali u skupinama - ono je pravilo".Ovo je treći članak u seriji od tri.
(Fredrich Nietzsche)
Prvi se usredotočio na to kako današnja dezorijentiranost i osjećaj nestajanja zdravog razuma proizlazi iz psihičkog stresa prihvaćanja proturječnosti nesposobne za čisto racionalnu sintezu: ideologija koja tvrdi da je upravo ono što nije. Ili, drugim riječima, našim tobožnjim proklamiranjem slobode i pojedinca - dok unutar tog jezika skrivamo ideologiju koja inzistira na tome da bilo koja ukorijenjena zajednica ne može podupirati 'iskupljeno društvo' (zbog ukorijenjenog rasizma, itd.) - stoga se mora očistiti od vrha prema dolje. Mora se otkupiti od svih takvih ostavština. Ovo predstavlja 'boljševičko' sjeme koje je Rousseau posijao u plodno tlo postojećeg franačkog europskog kulturnog raspoloženja prema totalitarizmu.
Drugi članak se bavio temom kako je u SAD-u ovo 'sjeme' rodilo 'grupno mišljenje boboa', inzistirajući na tome da ljudski nedostaci zahtijevaju da ih se 'riješi jednom zauvijek'. Taj se ideal trebao, i jest, očitovati u nastojanju da se dovede do revolucionarne promjene unutar društva, kroz osporavanje onoga što se smatra strukturalnim nepravdama unutar ekonomskog, političkog i društvenog poretka.
To je značilo, u praktičnom smislu, rotiranje s vlasti onih "koji su tako često bili bijelci i muškarci" i rotiranje u moć i novac onih koji su bili sustavno viktimizirani. Kako bi se ubrzao ovaj proces, korišteno je pribjegavanje moralnoj panici (Covid i klima) kako bi se potaknulo usporeno napuštanje naših bivših načela upravljanja kako bi se 'preoblikovao čovjek': projekt ponovnog zamišljanja 'čovjeka' koji se može izvesti samo kroz usvajanje neliberalne politike.
Ovaj treći članak pokušava ukratko skicirati kako su ovi stresovi doveli frakciju zapadnih elita u psihički poremećaj (psihozu) kroz razumijevanje premise profesora kliničke psihologije, Mattiasa Desmeta, da totalitarizam nije povijesna slučajnost; da ne nastaje u vakuumu. Proizlazi, kroz povijest, iz kolektivne psihoze koja je slijedila predvidljivi scenarij.
Ovaj okvir je važan za razumijevanje toga 'gdje se nalazimo' i za upravljanje otporom ovom ponovnom izbijanju totalitarizma - potonji je proces koji dobiva na snazi i ubrzava se sa svakom generacijom, od jakobinaca do nacista i trockista, kako tehnologija napreduje.
Komentar: Prethodni članci serije:
- Pandorina maska
- Rođenje tragedije
Pogledajte također: