Savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton predočio je novi popis zemalja koje za Ameriku predstavljaju 'uobičajene sumnjivce': to su Sjeverna Koreja, Rusija, Kina i, dakako, Iran, koji je SAD-u na zubu od samog početka Trumpovog mandata
U kultnom filmu 'Casablanca', čija je radnja smještena u dane Drugoga svjetskog rata, postoji scena napisana i odigrana po šabloni postupanja svih policija ovoga svijeta. U toj sjevernoafričkoj luci, u ono vrijeme pod vlašću 'višijevske Francuske', dakle kolaboracionista, djeluje i pokret otpora. U trenutku kada šefu policije dojave da se u gradu dogodio incident, on naređuje ne pitajući ni za kakve pojedinosti: 'Privedite uobičajene sumnjivce!' Svaka iole dobro organizirana policija raspolaže popisima ljudi koji su bilo svojim izjavama, bilo postupanjima, bilo samo političkim opredjeljenjem svrstani u kategoriju 'sumnjivaca'. Riječ je dakle o osobama koje nisu osumnjičene da su zaista nešto uradile, nego za koje se tek sumnja da bi nešto mogle uraditi, pa se onda u odnosu na njih preventivno postupa, najprije - kako i kaže filmski šef policije u Casablanci - privođenjem.

Dok tako postupaju policije u funkciji zaštite države (ili samo režima) to se može i shvatiti, ma koliko bilo jasno da će mnogo puta kao 'uobičajeni sumnjivci' biti privedeni ljudi koji su potpuno nevini, pa će nakon nekoliko sati ili dana biti pušteni na slobodu. No kada se politika 'uobičajenih sumnjivaca' digne na razinu državne politike u globalnim razmjerima, pa kada takvu politiku počne prakticirati najveća supersila suvremenog svijeta, to postaje razlogom ozbiljne zabrinutosti. A upravo se to događa s vanjskom politikom Sjedinjenih Američkih Država, ne od jučer, ali od početka mandata DonaldaTrumpa osobito. Američko se ponašanje na svjetskoj sceni odvija po formuli: osumnjiči - optuži (bez čvrstih dokaza, naravno), uvedi sankcije - zaprijeti ratom. Poslovni čovjek koji je greškom demokracije došao na čelo SAD-a ponaša se u svjetskoj areni kao da vodi poslovne pregovore: bez ikakvih skrupula, lažući, prijeteći, ucjenjujući i imajući cijelo vrijeme pred očima samo jedan jedini cilj - zadovoljiti u najvećoj mogućoj mjeri vlastite interese (što se u Trumpovoj verziji zove 'učiniti Ameriku opet velikom' / Make America Great Again).

Američki predsjednik Donald Trump očigledno je optužio Google za pokušaje "namještanja" predsjedničkih izbora 2020. godine. Također je izjavio kako Twitter blokira ljude, onemogućujući im da ga slijede.

"Pokušavaju namjestiti izbore" 2020., rekao je Trump, dok je davao intervju za Fox Business u srijedu, i pritom izdvaja Google. Trump je optužio Twitter i Google za ušutkavanje konzervativnih glasova i poticanje "mržnje prema republikancima".

"Twitter je užasan, ono što rade. Ne dopuštaju vam da prozborite ni riječ" rekao je. "Reći ću vam nešto, trebalo bi ih tužiti zbog onoga što se događa s pristranošću." Nastavio je i dodao kako mu tehnološki divovi dosta otežavaju izlazak novih poruka.

"Ovi ljudi su svi demokrati. To je posve pristrano prema demokratima. Ako sutra objavim da ću postati dobar liberalni demokrat, pokupit ću pet puta više sljedbenika. "

Dva dana ranije, desničarska grupa za transparentnost Project Veritas podijelila je videozapis u kojem je Jen Gennai, voditeljica Googlea za odgovorne inovacije, raspravljala protiv prijedloga koji bi razorio tvrtku, jer bi to prouzročilo neuspjeh Googlea u "sprječavanju sljedeće Trumpove situacije".

Američke trupe u Afganistanu pomogle su spasiti teroriste ISIS-a u operaciji evakuacije iz te zemlje, tvrde talibanski militanti

Talibanski glasnogovornik Zabiullah Mujahid izjavio je u petak kako su američki vojnici koristili helikoptere kako bi "spasili" članove ISIS-a i njihove vođe, od opsade u istočnoj afganistanskoj pokrajini Kunar.

Mudžahid je dodao da je to bio brojni put da su američke snage pomogle prebacivanje militanata ISIS-a u sigurne vojne baze.

"Američki vojnici su ih spasili od opsade uz pomoć helikoptera", navodi se u priopćenju, dodajući kako su talibani u Kunaru pokrenuli tjedan dana dugu anti-ISIS operaciju i opkolili važne pojedince terorističke organizacije, piše PressTv.

Velik broj terorista ISIS-a spasili su helikopteri dok su prošle godine bježali s bojišta od talibana u sjevernoj pokrajini Jawzjan.

The Economic Times je u nedavnom izvješću procijenio da je u Afganistanu bilo oko 10.000 pripadnika terorističke skupine Takfiri, a taj broj i danas raste prema procjenama Washingtona.

Posljednjih godina ISIS je uspostavio uporište u istočnom i sjevernom Afganistanu.

Teroristička skupina uglavnom je naseljavala grad Nangarhar, odakle je izvršila brutalne napade visokog profila po glavnim naseljenim centrima u cijeloj zemlji.

U veljači prošle godine, tri mjeseca nakon što je grupa objavila poraz u Iraku i Siriji, Associated Press je izvijestio da američka vojska izvlači svoje snage iz baze u Iraku i prebacuje ih u Afganistan.

SAD i njihovi saveznici napali su Afganistan i smaknuli vladajući talibanski režim prije nekih 17 godina.

Taj rat koji je još u tijeku nije donio stabilnost u zemlji unatoč prisutnosti tisuća stranih snaga.

Danas u Afganistanu postoji oko 14.000 američkih vojnika, od kojih je polovica dodijeljena onome što Washington tvrdi da su "protuterorističke misije".

Rusija ima dokaze da je američki bespilotni zrakoplov bio u iranskom zračnom prostoru kada je oboren, tvrdi tajnik ruskog Vijeća sigurnosti

Govoreći na brifingu za novinare u Jeruzalemu, Nikolai Patrushev također je oštro kritizirao dokaze kao "loše kvalitete" i "neprofesionalne" koje je iznio SAD uz pomoć kojih je tvrdio da je Teheran bio iza napada na naftne tankere u Omanskom zaljevu.



Patrušev je razgovarao s novinarima nakon tročlanog sastanka sa svojim ruskim i izraelskim kolegama u Jeruzalemu.

Forsiranje pritiska Irana dovelo je SAD u stanje mirovanja. Jačanje pritisaka i prijetnji nije pridonijela težini Washingtona na međunarodnoj sceni da slomi Iran, a besmislene sankcije protiv vrhovnog vođe Hamneija i ostalih visokih iranskih dužnosnika dovelo je do odgovora iz Teherana o "kraju diplomacije". Rusija je, prema riječima tajnika Vijeća sigurnosti Nikolaja Patruševa, podsjetila Sjedinjene Države da je Iran saveznik Moskve.

Tri dana prije nego što će Putin i Trump stići u Japan, razgovore u ruskoj i američkoj vanjskoj politici su održali Nikolaj Patrušev i John Bolton. U Jeruzalemu su proveli dva dana raspravljajući o regionalnoj, bliskoistočnoj agendi i važnim međunarodnim pitanjima za obje zemlje, od Ukrajine do Venezuele. S obzirom da će se u petak ili subotu predsjednici Rusije i Sjedinjenih Država susresti u Osaki, trenutni razgovori u Jeruzalemu mogu se smatrati njihovom generalnom probom.

Ali u središtu sastanaka u Jeruzalemu bilo je, naravno, iransko pitanje. Ono je bilo važno ne samo za Sjedinjene Države, nego i za Izrael, koji je također sudjelovao u dijelu pregovora. Netanyahu je općenito predstavio trenutačni jedinstveni trilateralni sastanak na kojem je osim Patruševa i Boltona sudjelovao je i čelnik izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Meir Ben-Shabbat, te sebi pripisao sve zasluge.

Izraelski premijer održao je odvojene sastanke s Patruševom i Boltonom, a zatim je otvorio i sam tripartitni sastanak, objavivši: "Vrlo cijenim snažne odnose koje Izrael ima s objema zemljama i njihovim čelnicima i vjerujem da postoji šira osnova za suradnju među nama trojicom nego što mnogi vjeruju."

Interes Izraela je razumljiv. On želi izvući Iran iz vidokruga, to jest iz Sirije i Libanona koji graniče se cionističkim entitetom. To se ne može učiniti uz pomoć Sjedinjenih Država, pa bi bilo dobro privući Rusiju da pritisne Iran.

Ovo su potpuno neutemeljeni snovi, ali u Izraelu mnogi vjeruju da iz nekog razloga Moskva treba njihovu pomoć u bliskoistočnoj igri. Oprezan položaj Rusije u izraelsko-iranskom sukobu u regiji, posebno u Siriji i Libanonu, posljedica je nevoljkosti Rusije da se uvuče u sukob dviju regionalnih sila. Ipak, Izrael je iz nekog razloga ovaj sastanak doživio kao priliku da se Moskva odmakne od Teherana.

Zapad u pravilu ne razumije Istok i bori se da shvati kako je Indija, najveća demokracija na svijetu, potvrdila Narendru Modija za drugi premijerski mandat. Modi je privukao kritike svih vrsta Zapada, ne samo zbog svog političkog stila i zato što ga smatraju provokativnim rasistom koji ne poštuje manjine, nego su se svi udružili kako bi diskreditirali rad njegove uprave.

Čitajući članke koji su uspoređivali Modijev dan prvog izbora u svibnju 2014. do njegove druge pobjede, prije otprilike mjesec dana, stječe se ideja da se Zapad suočava s neuravnoteženim i nesposobnim političarem. Međutim, milijuni Indijaca koji su glasali za njega ne misle tako, budući da je trenutni premijer vođa koji može govoriti svim ljudima i sposoban je pretvoriti Indiju u supersilu.

USPRKOS KATASTROFALNIM EKONOMSKIM REFORMAMA

Neke ekonomske mjere koje želi Modi su bizarne, kao što je izmjena izračuna BDP-a s kojim je moguće umjetno povećati podatke o rastu Indije, ili kao u slučaju demonetizacije koja je objavljena u studenom 2016. godine, kada je u ime borbe protiv korupcije i utaje zahtijevao od vlade da povuče sve novčanice u opticaju od 500 i 1000 rupija, manje ili više 86% gotovine u džepovima Indijanaca u to vrijeme. U potonjem slučaju građani su morali žurno mijenjati stare novčanice u nove, uzrokujući beskrajne redove ispred bankomata. Nekoliko tjedana zemlja je doslovno bila u kaosu.

Prema analitičarima, socijalna politika i politika rada koju provodi Modi ispostavilo se još gora, a sve veća nejednakost je to i dokazala. Ako je u glavnom gradu New Delhiju dohodak po glavi stanovnika oko 4000 dolara godišnje, u najsiromašnijim državama Indije jedva da je dosegao oko 1000 dolara.

POLUGA NACIONALIZMA

Pa ipak, prije samo godinu dana prognoze Svjetske banke i Monetarnog fonda kazale su da Indija raste više od Kine, s dobrih 6,8% stope rasta za razdoblje 2017.-2018. godine, a čak +7,3% za sljedeće dvije godine. Modi je nacionalizirao Air India, državnu zrakoplovnu tvrtku, i čini isto s bankarskim sustavom, što je za neoliberalne ekonomiste najveći od svih smrtnih grijehova.

Međutim, ogromna birokratska neučinkovitost koja umanjuje sve ostvarene prednosti za Indijce ostaje. Osim "Modinomike", to jest skupa ekonomskih inicijativa koje je predložio premijer, Modi je veliki uspjeh ostvario jer je u stanju nositi se s polugom nacionalizma, na kojeg bi predstojeći carinski rat sa Sjedinjenim Državama mogao baciti još više goriva na vatru.

Brod Sjeverne flote na čelu sa fregatom "Admiral flote Sovjetskog Saveza Gorškov" sa pomoćnim brodovima ušao je u luku Havana, izjavio je glasnogovornik Sjeverne flote Vadim Serga

Kako se navodi u priopćenju, planiran je dolazak opunomoćenog ambasadora Rusije na Kubi Andreja Guskova na fregatu "Admiral Gorškov", kao i posjeta predstavnika komande Oružanih snaga Kube.

Ističe se da je odred brodova krenuo na dugu plovidbu 26. veljače iz Sjeveromorska. Od početka putovanja, brodovi su prešli oko 28 tisuća nautičkih milja.

Dok su Rusi uplovljavali u luku, američki ratni brodovi su krstarili kubanskom obalom. Na samo nekoliko kilometara od ruskih brodova našao se i razarač naoružan krstarećim raketama USS "Jason Dunam".

Saopćeno je da su ruski moreplovci tijekom plovidbe posjetili luke u Republici Džibuti i Kolombu, kao i kinesku luku Chingdao zbog sudjelovanja u proslavama povodom 70. godišnjice pomorskih snaga Narodne oslobodilačke vojske Kine.

Ovaj mornarički odred je svibanjske praznike proveo u Vladivostoku, zatim su prešli Pacifički ocean, presjekli ekvator i uplovili u luku Puerto Bolivar u Ekvadoru. Prošlog tjedna ruska mornarica je prošla kroz Panamski kanal i uplovila u Karipsko more.

Rezultat telefonskog razgovora iranskog i francuskog predsednika je nova kost u grlu Donaldu Trampu, koji ima sve manje izgleda da će na svoju stranu da pridobije tradicionalne američke saveznike u vezi sa vrućim temama poput anitiiranske koalicije.

Nedavna američka proba sa zveckanjem oružjem, kada je Tramp pokrenuo, pa zaustavio ratnu mašineriju protiv Irana, tu, očigledno, ništa nije promenila.

Najnoviji razgovor predsednika Irana Hasana Rohanija sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom samo je potvrdio već poznat stav Teherana da ni pod kojim uslovima neće ponovo voditi pregovore o nuklearnom sporazumu, koji je postignut 2015. godine, a koji su SAD jednostrano raskinule prošle godine, za razliku od ostalih potpisnica, Britanije, Francuske, Nemačke, Rusije i Kine.

Max Hastings, nekadašnji šef favorita za šefa Konzervativne stranke i britanskog premijera Borisa Johnsona, oštro ga je kritizirao u kolumni objavljenoj u Guardianu, izražavajući uvjerenje da je u cijelosti nepodoban za mjesto premijera Velike Britanije.

U tekstu ga opisuje kao osobu koja mari samo za sebe.

"Torijevci spremaju neukusnu šalu na račun Britanaca. Johnson ne mari ni za što osim za vlastitu slavu i zadovoljstva", piše na početku kolumne Hastings, prenosi Tanjug portal B92.

On objašnjava da poznaje Johnsona od osamdesetih godina, kada je uređivao Daily Telegraph, a Johnson je bio dopisnik iz Bruxellesa.

Hastings: Nikad neće imati dostojanstvo

"Desetljećima tvrdim da iako je bio genijalni zabavljač, popularni gradonačelnik Londona, on je loš izbor za nacionalni kabinet jer se čini da mu na umu nije ništa drugo osim vlastite slave i zadovoljstva", dodaje Hastings.

Smatra da zastupnici Konzervativne stranke izvode državni ekspreriment u vladi slavnih, "poput Ukrajine ili SAD-a", i malo je vjerojatno da će ih posljednji novinski naslovi izbaciti iz kolosijeka.

"Ne možemo predvidjeti što će Johnsonova vlada učiniti jer ni njezin potencijalni lider ne razmišlja o tome. Ali njegovo "premijerovanje" će sigurno otkriti prezir prema pravilima, presedanima, redu i stabilnosti".

"Nekoliko podržavatelja tvrdi da će pristupiti mudrosti i odgovornosti koje su mu do sada izmicale. Međutim, dostojanstvo još uvijek nešto znači na službenoj funkciji, a Johnson ga nikada neće imati", ocjenjuje Hejstings.

U vrlo oštroj kolumni Hastings nimalo ne štedi svog nekadašnjeg novinara, danas političara.

Izborno posrnuće dominatnih struktura lijevog i desnog centra europske politike, koje će se nakon izbora za Europski parlament vrlo vjerojatno nastaviti i na nacionalnim izborima u državama članicama, jasno ukazuje da se na političkoj sceni Europske unije uistinu odvija epski sukob snaga nacionalnih suverenosti država članica i sila koje pod svaku cijenu pokušavaju uniju pretvoriti u nadnacionalnu federalnu tvorevinu. Dakako, u korist geoekonomskih i geopolitičkih probitaka najmoćnijih država članica predvođenih Njemačkom i Francuskom.

Najistaknutiji promotor centralizirane Europske unije s jezgrom moćnih država u središtu i ostalima u krugovima nižih razvojnih brzina, francuski predsjednik Emmanuel Macrona sa svojom Republikom u pokretu doživio je bolni poraz od zagovornice nacionlnih suverenosti država članica, Marine Le Pen i njenog Nacionalnog okupljanja (National Rally - nekadašnji "National Front"). Bivši savjetnik američkog predsjednika Trumpa Steve Bannon drži da je ta pobjeda uništila projekt europske centralizacije.

On, odmah nakon objave službenih rezultata izbora izjavljuje: "U nedjelju je umro pokret za integraciju. Francuski predsjednik je u rujnu 2017. na Sorboni održao vrlo snažan govor o budućim Sjedinjenim Europskim Državama, a jučer je odbijen".

Marine Le Pen pak ,13. lipnja objavljuje osnivanje novog bloka u Europskom parlamentu - Identitet i demokracija (ID) u kojem su "Nacionalno okupljanje" Marine Le Pen, "Liga" zamjenika talijanskog premijera Mattea Salvinija i "Alternativa za Njemačku" (AfD). Njegov cilj je "moć iz Bruxellesa vratiti u nacionalne prijestolnice".

"Izmijenili smo političku kartu Europe", rekla je Le Pen govoreći o ID-u koji ima 73 od 751 zastupnika i peta je po snazi skupina u Europskom parlamentu, odmah iza Zelenih. "Ne većim ovlastima EU-a, ne daljnjoj harmonizaciji, ne podrivanju nacionalne države", rekao je Joergen Meuthen, suosnivač AfD-a.

Još 2015. godine Marine Le Pen je upozoravala kako je "globalizacija barbarstvo. Vladanje cijelim svijetom od strane moćnih multinacionalnih korporacija i krupnog financijskog kapitala vodi narode i njihove nacionalne države u propast, pa države moraju svojom regulativom postaviti limite". Za Marine Le Pen mjere rezanja javnih rashoda u cilju konsolidacije državnih financija po mjerama koje je odredio Berlin i Bruxelles, a koje idu na štetu najsiromašnijih slojeva stanovništva, dovode do socijalne razgradnje društva i nacije, uz istovremeno uništavanje i samog pojma nacionalne države. Taj povratak u ustroj društva prije formiranja nacionalnih država je povratak u barbarstvo, što je po mnogima, uostalom, i cilj globalizacije - uskratiti pojedincima i narodima zaštitu vlastite države.