Dva američka kongresmena - Ro Khanna iz Demkratske i Matt Gaetz iz Republikanske stranke pripremaju se za podnošenje prijedloga promjene vojnog proračuna, kojim bi se faktiči onemogućilo predsjedniku Donaldu Trumpu da počme vojni sukob s Iranom.

"Predsjednik Trump bio je svega nekoliko minuta od napada na Iran i uvlačenja SAD-a u još jedan rat na Bliskom istoku s cijenom od trilijune dolara. Predsjednik Trump je još u vrijeme predizborne kampanje obećao završiti sa skupim ratovima izvan granica, ali, s obzirom na to kakve je savjetnike on izabrao i na njegove nedavne rizične poteze, on ne izvršava to obećanje", izjavio je kongresmen Khanna.

Podsjećam kako je nakon nedavnog iranskog obaranja američkog vojnog drona Trump, navodno, najprije odobrio, a potom u zadnji trenutak odgodio već skoro započeti napad. Nakon toga snižavao je retoriku i odobrio "samo" nove sankcije protiv Irana, ali i računalne napade na tu zemlju. Međutim, sinoć je Trump iznova zaprijetio Iranu "ogromnom silom" gotovo do uništenja u slučaju "bilo kakvog napada" protiv Sjedinjenih Država, kazavši pri tom kako "više nema nikakvog Johna Kerrya i Obame" (njih su dvojica bili glavni sukreatori i inicijatori potpisivanja nuklearnog sporazuma s Iranom i u ovom kontekstu ih Trump, zapravo, nepravedno ističe i smješta u okvire nekakvih pokrovitelja i zaštitnika Irana jer oni to nikako nisu bili, već su jedino imali posve drukčiji vanjskopolitički pristup prema toj državi, koji se temeljio na vjerovanju o većoj svrsishodnosti i tj. većim benefitima po američku politiku kroz pokušaj obnove porušenih odnosa s Teheranom, nego što se to ima od njihovog stalnog zaoštravanja koje traje još od 1979. godine i islamske revolucije u toj zemlji).

Teško da će spomenuta Trumpova ratnička retorika naići na pozitivan odjek u međunarodnoj zajednici. Štoviše, sve je više i američkih analitičara koji smatraju kako je Trumpova administracija "došla pred zid", "ušla u slijepi tunel" po pitanju politike prema Iranu i da sada, kada je ispucala gotovo sve sankcije mjere protiv Teherana, uključno i ovih najnovijih protiv njegovih vodećih političara i vrhovnog vođe ajatolaha Hameneia (kao da oni, uopće, i imaju svojih aktiva u SAD-u ili bilo gdje drugdje na zapadu!) ona više nema na raspolaganju nikakvih drugih poluga za pritisak na Iran osim onih vojnih, a koje su visokorizične i po same Sjedinjene Države.

Putinov savjetnik i tajnik Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Nikolaj Patrušev je jučer doputovao u okupirani dio Jeruzalema gdje je planirano da 24. do 25. lipnja održi dvodnevne razgovore s Netanyahuom, čelnikom izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Meirom Ben-Shabbatom i savjetnikom američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Johnom Boltonom.

Još pri najavi ovog trilateralnog susreta, sastanak ravnatelja svih obavještajnih službi Rusije je izazvao veliku pozornost, ali je sve bilo u sferi nagađanja, obzirom, kako ruski obavještajni vrh to u pravilu čini, nije bilo ishitrenih izjava i ruske stavove o raznim pitanjima se moralo čitati "između redova".

Konzultacije Patrusheva, pomoćnika predsjednika SAD-a Johna Boltona i predsjednika Vijeća za nacionalnu sigurnost Izraela Meira Ben-Shabata održat će se od 24. do 25. lipnja. Glavna tema sastanka bit će situacija u Siriji.

"Iran je u Siriji na poziv legitimne vlade i aktivno sudjeluje u borbi protiv terorizma. Stoga, naravno, mi ćemo (na sastanku u Jeruzalemu) uzeti u obzir interese Irana jer su uložili značajna sredstva i postigli određeni uspjeh. Suočit ćemo se s činjenicom da interesi država imaju različite pravce. Interese Irana ruske strane uzet će u obzir i donijeti njihov interes Izraelcima i američkoj strani ", rekao je Patrušev novinarima Ogham održati u Ufa međunarodne sigurnosne sastancima.

Ono što sigurno znamo je da je tema razgovora bio rat u Siriji, koji još nije završen, te eskalacija napetosti između Sjedinjenih Država i Irana u Perzijskom zaljevu. Sve što se događa na Bliskom istoku neizbježno može utjecati na jedan od najkrvavijih i najsloženijih sukoba posljednjih godina, onaj u Siriji, gdje razvoj događaja u kojem je Damask preuzeo inicijativu posebno zabrinjava vlasti cionističkog entiteta.

Prošlo je osam godina otkako su se zabilježile prve oružane pobune na sirijskom teritoriju. Čini se da sukob, čak i ako manji u intenzitetu, neće završiti kratkoročno, prije svega zbog međunarodne situacije koja ne dopušta da se poduzmu značajni pozitivni koraci u tom smjeru.

Sirijski naftovod u istočnom Mediteranu nedavno je bio predmet napada.

Prema sirijskoj državnoj televiziji Al-Ikhbariya, tijekom proteklog vikenda je napadnuto najmanje pet naftovoda, međutim, autor i počinitelji napada još uvijek nisu poznati.

"Jučer smo obaviješteni o curenju nafte iz Baniyasa. Stručnjaci iz sirijske naftne tvrtke istražili su i pronašli tragove vanjske štete na pet naftovoda", objasnilo je sirijsko ministarstvo za naftu.

Grad Baniyas je dom jednog od dva rafinerijska kompleksa nafte u Siriji. Drugi se nalazi u gradu Homsu. Tvrdi se da se Sirija oslanja na isporuke nafte tankerima do svoje mediteranske obale, a jednu veliku pošiljku je nedavno poslao i Teheran.

"Tajanstvena" priroda ovih napada, bez želje da ulazimo u teorije zavjere, nas dovodi do mišljenja da su sabotaže povezane s napetostima u regiji između Sjedinjenih Država i Irana. Ako bude potvrde u tom smislu, to ne bi bilo iznenađujuće.

Analizirajući podatke o sabotažama miniranih u Siriji, offshore cjevovodima u području Baniyasa koji se nalaze na mediteranskoj obali između provincija Tartus i Latakija, vidi se da naftovodi nisu slučajno oštećeni, već su dignuti u zrak. Pronađeni su i ostaci mina koje su bile pričvršćene za naftovode.

Za Siriju je važnost offshore naftovoda koji primaju sirovine iz tankera neprocjenjiva. O tim isporukama ovise civilne infrastrukture i vojne aktivnosti vladinih snaga. Sada je to glavni izvor strateške energije za Sirijsku Arapsku Republiku, kojeg pokušavaju blokirati, kao što je lako zaključiti, prije svega Sjedinjene Države.

U Siriji došlo do nestašice goriva. Proizvodnja nafte je zbog rata u zemlji pala s 350 tisuća na 5 tisuća barela dnevno. Naftna i plinska infrastruktura zahtijeva ozbiljnu obnovu, tako da je Damask trenutno kritično ovisan o uvozu energije, izjavio je u razgovoru za EADaily sirijski ministar gospodarstva Samer Al-Khalil, koji je naglasio kako američka mornarica ometa prolaz tankera u Siriju.

Prema objavama Tank Trackera, dva tankera iz Irana, True ocean i Sabiti, 5. i 11. svibnja su isporučila rafinerijama u Baniyasu gotovo 5 milijuna barela nafte.

Uglavnom se sumnja u Izrael i Sjedinjene Države, ali se ne isključuje ni Turska. To bi mogla biti neka vrsta odgovora Ankare na bombardiranje turskih promatračkih postaja u zoni de-eskalacije Idlib, iako zbog ruskog posredovanja rizika od eskalacije zapravo nema. No, Turska u specijalnim službama i posebnim odjelima ima vrlo dobre specijaliste za podmorje i subverzivne aktivnosti.

Iranski predsjednik Hasan Rohani oglasio se danas povodom novih američkih sankcija prema iranskim zvaničnicima, nazvavši Bijelu kuću "mentalno retardiranom".

Takvu uvredu Iran je, kako navodi Rojters, koristio ranije za američkog predsednika Donalda Trampa.

U govoru koji je uživo prenosila televizija, Rohani je rekao da sankcije protiv iranskog vrhovnog vjerskog vođe Alija Hameneija neće imati efekta jer on nema imovinu u inostranstvu.

Rohani novu rundu sankcija vidi kao znak očaja SAD.

"Akcije Bijele kuće znače da je mentalno retardirana. Strateško strpljenje Teherana ne znači da strahujemo", rekao je Rohani, prenosi Rojters.

AP navodi da je Rohani kritikovao američke zvaničnike zbog namjere da se sankcije uvedu i protiv iranskog ministra spoljnih poslova Džavada Zarifa.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Abas Musavi je prethodno rekao da uvođenje novih američkih sankcija prema iranskim zvaničnicima znači "za stalno zatvaranje" puta diplomatije između Teherana i Vašingtona, javila je IRNA.

Musavi je rekao da "beskorisne sankcije uvedene iranskom rukovodstvu i šefu iranske diplomatije znače za stalno zatvaranje puta diplomatije sa frustriranom američkom administracijom", preneo je AP.

Iranski ministar spoljnih poslova Mohamed Džavad Zarif, povodom uvođenja novih američkih sankcija njegovoj zemlji, izjavio da su "politički jastrebovi" bliski predsjedniku Donaldu Trampu žedni rata umjesto diplomatije.

Američki predsjednik Donald Trump sažeo je u ponedjeljak u jednoj rečenici što SAD traži od Irana: "Nema nuklearnog oružja, nema potpore terorizmu!", dok je Moskva ocijenila da su nove američke sankcije protiv Irana nezakonite i poručila da će na njih odgovoriti, prenose agencije.

U nizu jutarnjih tvitova, Trump je, pošto je u posljednji trenutak odustao od zračnih napada na mete u Iranu zbog rušenja američkog drona, istaknuo da zaštita navigacijskih putova u Zaljevu za njega nije prioritet.

"Ne moramo čak biti ondje budući da su Sjedinjene Države sada daleko prvi proizvođač energije na svijetu!", kazao je, rezimirajući "jako jednostavne" zahtjeve Washingtona prema Teheranu: "Nema nuklearnog oružja, nema potpore terorizmu!", prenosi afp.

Pozvao je druge zemlje uvoznice nafte da preuzmu vodeću ulogu.

Istaknuo je da 91 posto kineskog uvoza nafte prolazi kroz Hormuški tjesnac i 62 posto japanskog, a u jednakoj situaciji su i mnoge druge zemlje. "Zašto (već godinama) štitimo te navigacijske putove bez i najmanje naknade?"

"Sve bi te zemlje trebale štititi svoje vlastite brodove u tom oduvijek opasnom prolazu", dodao je.

U međuvremenu, Moskva je poručila da su nove američke sankcije Iranu nezakonite i da će na njih odgovoriti, prenosi Reuters pozivajući se na ruske agencije.

Rusija i njezini partneri poduzet će korake da se suprotstave novim sankcijama protiv Irana koje je Washington najavio, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, ne preciziravši točno što.

Dodao je da će uvođenje novih sankcija povećati napetosti te da bi Washington umjesto toga trebao težiti dijalogu s Teheranom.

Sjedinjene Države su spremne pregovarati s Iranom "bez preduvjeta", ali će istovremeno učiniti sve što je u njihovoj moći da "stvore globalnu koaliciju" protiv Islamske Republike. Ovu je izjavu u nedjelju, 23. lipnja, dao američki državni tajnik Mike Pompeo, koji je razgovarao s novinarima u zrakoplovnoj bazi Andrews u Marylandu, prije početka posjeta Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, javlja Associated Press.

Prema riječima čelnika američke diplomacije, ključna tema predstojećih razgovora u dvije arapske monarhije bit će situacija oko Irana. Istodobno, Pompeo je posjete Rijadu i Abu Dhabiju ocijenio prvim korakom ka "stvaranju globalne koalicije" protiv Teherana.

"Razgovarat ćemo s njima o tome kako osigurati da smo svi strateški ujedinjeni i kako možemo stvoriti globalnu koaliciju. Koalicija nije samo za sve zemlje Perzijskog zaljeva, nego i u Aziji i Europi, za one koji razumiju taj izazov i spremni su se suočiti s Iranom", rekao je Pompeo.

Prema riječima državnog tajnika, Sjedinjene Države su spremne pregovarati s Iranom "bez preduvjeta".

"Oni točno znaju gdje nas mogu pronaći. Uvjeren sam da ćemo u trenutku kada su spremni za interakciju s nama, moći započeti ove pregovore. Predsjednik Trump je u više navrata rekao da želimo svijetlu budućnost za Iran. Ti globalna koalpregovori za njih su izlaz iz trenutne situacije", kazao je čelnik State Departmenta.

NAKON SAUDIJSKE ARABIJE I UJEDINJENIH ARAPSKIH EMIRATA, POMPEO ĆE POSJETITI INDIJU, A ZATIM JAPAN I JUŽNU KOREJU

Podsjetimo, nakon što su ga američki generali upozorili da bi svaki sukob u regiji Perzijskog zaljeva bio prepun "nekontroliranog širenja" i da bi mogao ugroziti živote američkih civila i vojnika, američki predsjednik Donald Trump ponovio je prošle nedjelje da ne traži rat s Iranom.

"Ne tražim rat s Iranom. Spremni smo pregovarati bez preduvjeta. Oni točno znaju kako nas pronaći. Uvjeren sam da ćemo u trenutku kada su spremni doista surađivati ​​s nama, moći započeti ove pregovore. Radujem se tom danu", govoreći za televiziju NBC je rekao Trump.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je opovrgnuo glasine da bi Donald Trump mogao dobiti bilo kakve ustupke od Moskve u vezi s ključnim pitanjima u globalnoj areni. Rekao je da se radi na novom sastanku i ponovio kako je Moskva uvijek spremna za razgovore.

Predsjednik Sjedinjenih Država je u više navrata inzistirao na tome da će sljedećeg tjedna, na summitu G20 u Osaki, razgovarati licem u lice s Putinom, a savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton potvrdio je kako se Trump "raduje tome".

Međutim, Kremlj tvrdi da Bijela kuća u tom smislu još nije uputila svoj diplomatski zahtjev, a Vladimira Putina su u televizijskom intervjuu pitali koristi li Trump nesigurnost susreta kao priliku da "gurne" Rusiju u pravcu slabljenja svojih stavova o Iranui Venezueli.

"Ne mislim da nas netko pokušava prisiliti na bilo što. Moraju shvatiti da bi to bilo pretjerano. Ali moramo voditi dijalog", rekao je Putin za ruski kanal NTV.

Ruski čelnik je ponovio stajalište Moskve da neće napraviti prvi korak, osobito nakon što je Trump prošle godine otkazao već zakazani susret na summitu G20 u Argentini.

"Čim budu spremni za razgovor, vrlo rado ćemo razvijati naše odnose", rekao je Putin.

Ruski predsjednik ponovio je kako ne zna "u kojoj mjeri Sjedinjene Države žele unaprijediti odnose s Rusijom ili ne".

Uz latentni problem navodnog ruskog uplitanja u izbore u Sjedinjenim Državama, dvije sile imaju jasne razlike u stavovima o dva ključna pitanja. Prvo je Venezuela, gdje Washington pomaže oporbi u svrgavanju predsjednika Nicolasa Madura, bliskog saveznika Moskve.

Drugo pitanje je Iran, gdje je Putin rekao da bi svaka oružana intervencija Zapada bila "katastrofa".

Unatoč svemu, Putin je Trumpu, zbog unutarnjih pritisaka s kojima se suočava, osobito u odnosima s Rusijom,dao uobičajeni manevarski prostor.

"Možemo vidjeti da je sustav izgrađen na takav način da Trump mnoge stvari želi učiniti, on to ne može uraditi. Iako, naravno, puno toga također ovisi o političkoj volji njegove administracije", kazao je ruski vođa.

Na u nedjelju, 23. lipnja održanim ponovljenim izborima za gradonačelnika najvećeg i najvažnijeg turskog grada Istanbula ponovo je pobijedio oporbeni kandidat iz turske Republikanske nacionalne stranke Ekrem Imamoglu.

Prema podacima središnje izborne komisije te zemlje, nakon pobrojanih 99,37% glasova birača, Imamoglu je osvojio 54, 03%, a njegov protukandidat iz vladajuće Stranke pravde i razvoja Binali Yildirim 45,09% glasova (info: agencija Anadolu). Podsjećam kako je na izborima održanim 31. ožujka Imamoglu pobjedio Yildirima s oko 14 tisuća glasova viška, ali su izbori naknadno poništeni zbog navodnih nepravilnosti vezanih uz sastav članova glasačkih komisija na izbornim mjestima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u svojoj tviter objavi čestitao je novom-starom pobjedniku, a izbore nazvao voljom naroda, neovisno o tome što je još prošlog tjedna Imamoglua usporedio s u Turskoj omraženim egipatskim predsjednikom Al-Sisiem. Naime, Erdogan je javno retorički pitao građane Istanbula za koga će glasati, "za Sisija ili Binalia Yildirima" (očito aludiravši na nedavnu smrt svrgnutog egipatskog predsjednika Mursija, vrlo popularnog u Turskoj, za koju mnogi optužuju upravo predsjednika Al-Sisija), iako, zapravo, nije jasno što Imamoglu ima zajedničko s egipatskim čelnikom (u stvarnosti, baš ništa). U nastavku svog spomenutog teksta na Twitteru Erdogan je dodao kako će Turska nastaviti svoj razvoj na načelima demokracije, vladavine prava, jedinstva i solidarnosti.

Ovi ponovljeni izbori vrlo lako bi mogli postati ne samo unutarnjopolitički događaj godine, već, prema mišljenju brojnih komentatora, i svojevrsna prijelomna točka u suvremenoj turskoj povijesti. Binali Yildirim u kampanji se neuvjerljivo nastojao prikazati kao žrtva urote u prethodnim, poništenim izborima, dok je mlađi Ekrem Imamoglu, koji je isto tako mogao još i puno lakše od svog protukandidata "glumiti" žrtvu visoke politike, odmah nakon objave vijesti da će se izbori ponoviti samo kratko izjavio: "Sve će biti dobro!".

I ta je krilatica ubrzo postala popularna u krugovima turske oporbe i njezinih simpatizera. Zbog loše i "tvrde" kampanje vladjuće stranke, ali, puno više zbog same odluke o ponavljanju izbora, objašnjene prilično neuvjerljivom argumentacijom, poraz Erdoganovog kandidata ovoga puta nije iznosio i više nego podnošljivih 14 tisuća glasova razlike, već golemih čak 777 581 glasa na uzorku od spomenutih 99,37% pobrojanih glasova, uz približno isti odaziv na oba izborna "kruga" (i u ožujku i sada) - oko 84%. To možemo prikazati još slikovitije: broj glasača za Imamoglua porastao je s 4 169 785 na 4 698 782, dok je broj glasača za Yildirima pao s 4 156 026 na 3 921 201.

Dakle, gotovo pa potpuna katastrofa po vladajuću Stranku pravde i razvoja ali i Erdogana osobno (on joj je na čelu), jer je za oporbenog kandidata glasovao gotovo čitav jedan Zagreb više nego za njegovog protukandidata.

Rusija je spremna očuvati tranzit svoga plina kroz Ukrajinu i nakon 2019. g. u slučaju riješenja sporova između Gazproma i ukrajinske energetske tvrtke Naftogaz, a plinovod "Sjeverni tok 2" ne smeta postojećim trasama, izjavio je zamjenik ruske vlade Sergey Prohodko.

"Što se tiče tranzita ruskog plina kroz teritorij Ukrajine, mi smo ga spremni očuvati na ekonomski rentabilnim uvjetima, ali u slučaju poštenog riješenja svih sudskih sporova između "Gazproma" i "Naftagaza Ukrajine", izjavio je ruski potpredsjednik vlade. "Koncepcija "Sjevernog toka 2" ne razmatra obustavu tranzita po postojećim trasama, kako u odnosu na Ukrajinu tako i na druge zemlje. Ruska strana izjavljivala je u više navrata o spremnosti očuvanja tranzita plina kroz ukrajinski plinovodni sustav na uzajamno prihvatljivim uvjetima nakon 2019. godine", naglasio je ruski državni službenik. A da bi se to dogodilo, nastavio je dalje, "nužno je regulirati odnose između zainteresiranih tvrtki, usuglasiti ekonomske uvjete i izgraditi atmosferu koja će omogućiti normalan dijalog".

Podsjećamo: dugoročni ugovor o tranzitu ruskog plina kroz Ukrajinu između dviju spomenutih energetskih tvrtki ističe 31. prosinca ove godine, a da još uvijek nije postignut sporazum o njegovom produljenju kroz pregovore triju zainteresiranih strana - EU, Rusije i Ukrajine, koji se redovito odvijaju u Bruxellesu.

Rusija je, uz spomenute uvjete, itekako zainteresirana za zadržavanje isporuka plina i kroz Ukrajinu (180 milijardi m3 plina godišnje), što joj, zapravo, jamči povećanje ukupnih isporuka plina u EU nakon što početkom iduće godine (kako je planirano) starta i plinovod "Sjeverni tok 2" (kapaciteta 55 milijardi m3 plina godišnje).

Međutim, SAD-u nikako nije u interesu izgradnja "Sjevernog toka 2", ali, prema mišljenju brojnih analitičara, niti nastavak ruskih isporuka plina kroz Ukrajinu (iako se o tome nigdje otvoreno ne govori) jer bi to omogućilo veći plasman američkog LNG plina na europsko tržište. A kako će izgradnju plinovoda "Sjeverni tok 2", kako se sada čini, biti vrlo teško a vjerojatno i nemoguće zaustaviti (eventualno jedino nešto usporiti zbog prijepora operatera toga projekta s danskom vladom koja oteže s davanjem konkretnog odgovora o izdavanju dozvole za dio trase budućeg plinovoda koji bi prolazio kroz njezine teritorijalne vode, iako to u konačnici ne može sprječiti njegovu izgradnju jer se trasa može izmjestiti izvan tih voda što bi dovelo do njezinog povećanja za 50-ak kilomatara dužine ali bi u tom slučaju i Danska ostala bez tranzitnih benefita od toga plinovoda) jer će sve skupa samo povećati ruske isporuke u Europu.

Nakon niza demonstracija proteklih nedelja protiv češkog premijera Andreja Babiša, osumnjičenog za malverzacije sa subvencijama Evropske unije, u Pragu se u nedelju, prema navodima organizatora protesta, okupilo oko 250.000 ljudi koji su tražili Babiševu ostavku.

Demonstranti su došli u Prag iz svih delova Češke Republike, a tamošnji mediji su ocenili da je to verovatno jedan od najvećih protesta od pada komunizma 1989. godine. Pored ostavke aktuelnog premijera, kog demonstranti smatraju pretnjom za demokratiju i pravni sistem u zemlji, zatražena je i ostavka ministarke pravde.

Češka policija je još u aprilu predložila podizanje optužnice protiv preduzetnika i milijardera Babiša zbog navodne pronevere novca iz evropskih fondova iskorišćenih za izgradnju hotela i konferencijskog centra izvan Praga. U nedavno objavljenom nacrtu revizorskog izveštaja Evropske komisije piše da je Babiš u sukobu interesa, jer kao premijer još ima uticaj na funkcionisanje njegove firme "Agrofert" i na korišćenje novca EU.