On je neko ko može da se izbori sa velikim sranjem. Bukvalno to mislim.

Godine 1974. Si je dobrovoljno otišao u Liangjiahe, siromašno selo u severozapadnoj Kini. Njegov otac prošao je kroz grub tretman tokom Kulturne revolucije, tako da je verovatno smatrao da je odlazak iz Pekinga sigurniji potez. Počeo je da volontira.

Kineski BDP po glavi stanovnika u sedamdesetim godinama iznosio je oko 100 dolara godišnje, što očigledno nije sjajno. Ali u Liangjiahu je bilo potpuno drugačije. To je bilo poznato siromašno mesto.

Pretpostavljam da je BDP po glavi stanovnika iznosio oko 20 dolara godišnje. Ne, nisam izostavio nule. Bilo je stvarno tako loše. Nije bilo struje, kanlizacije, toaleta, grejanja, riže, brašna. Kukuruz je bio luksuz, proso i divlje biljke su bili normalna ishrana i ljudi bi samo iskopali prljave pećine planina da bi živeli u njima.

Bivši američki državni sekretar Rex Tillerson izjavio je kako je razlog neslaganja Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata s Katarom bogatstvo koje ova država ima i njena aktivna uloga u regiji.

On je tokom svjedočenja pred Odborom za vanjske poslove Senata 21. maja, čiji je transkript objavljen ovih dana, izjavio da je katarski emir Sheikh Tamim bin Hamad Al Thani "čovjek koji gleda naprijed" i da "on i njegova supruga imaju reformistički mentalitet radi dobrobiti svog naroda, što stvara pritisak na druge u regiji".

Naglasio je da je blokada koju su Kataru nametnule Saudijska Arabija, UAE, Bahrein i Egipat početkom juna 2017. godine došla kao rezultat nagomilavanja dugogodišnjih nesuglasica među zaljevskim državama.

Lažne izjave pripisane emiru

Izjavio je da su se tokom vremena među zaljevskim zemljama nagomilala brojna pitanja, uključujući i to da je Katar 1996. godine pokrenuo informativni kanal Al Jazeeru, koji je kasnije prerastao u međunarodnu medijsku mrežu.

"Razgovarao sam telefonom s katarskim čelništvom nakon hakerskog napada na Katarsku novinsku agenciju i rekli su mi da su objavljene informacije lažno pripisane katarskom emiru. Nikada nisam posumnjao u njihove riječi", dodao je.

Portal Katarske novinske agencije hakiran je početkom juna 2017. godine, kada su objavljene lažne izjave koje su pripisane katarskom emiru, a koje je Doha veoma brzo demantirala i potvrdila da su lažne i izmišljene.

"Katar ima ogromno bogatstvo, koje mu je omogućilo da igra pozitivnu ulogu, koju ranije nije igrao. To ponekad dovodi do neslaganja među zaljevskim zemljama", kazao je Tillerson.

Samit G 20 u Osaki verovatno će doneti privremeno zatišje u trgovinskom ratu SAD i Kine, ali to nikako neće rešiti njihove međusobne probleme, jer Vašington Kinu ne smatra partnerom, već svojim strateškim rivalom kojeg treba obuzdati.

Prethodnih 11 pokušaja da se pregovorima dođe do prekida trgovinskog rata između SAD i Kine nije dalo rezultat. Novi koji se očekuje na samitu grupe 20 najrazvijenijih zemalja sveta u Osaki mogao bi, prema nezvaničnim informacijama koje je objavio uticajni kineski poslovni dnevnik, "Saut Čajna moning post", da uspostavi neku vrstu primirja u sve napetijim odnosima.

Ono što mediji kolokvijalno zovu trgovinskim ratom, a Kinezi pregovorima, prethodni put je početkom maja u Vašingtonu završeno neslavno. Pregovori su prekinuti pošto su Amerikanci optužili kinesku stranu da ne poštuje ono što je ranije dogovoreno, a Kinezi su uzvratili da ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno. Usledilo je povećanje carina na 25 odsto za robu uvezenu iz Kine ukupno vrednu 200 milijardi dolara, podseća sagovornik Sputnjika, spoljnopolitički komentator Borislav Korkodelović.

Američki posebni predstavnik za Iran Brian Hook izjavio je kako će Washington primjeniti sankcije prema bilo kojoj zemlji koja uvozi iransku naftu (info: Reuters).

Takav je odgovor uslijedio nakon novinarskog upita o prodaji iranske nafte u Aziju. Prema Hookovim riječima, SAD također razmatra i informacije o isporukama iranske nafte u Kinu, a trenutačno nema nikakvih "isključenja iz sankcija za uvoz (iranske) nafte". "Mi ćemo uvoditi sankcije za bilo kakvu nezakonitu kupnju iranske nafte", kazao je američki državni službenik, pri čemu ono "nezakonito" treba promatrati u kontekstu američkih jednostranih sankcija protiv iranskog energetskog sektora i inozemnih tvrtki koje s njim surađuju.

Upravo je Reuters ovaj mjesec objavio kako Iran prodaje svoju naftu po cijenama nižima od tržišnih, u zemlje poput Brazila, Kine i Indije. Prije nekoliko dana i The Financial Times je pisao kako Iran izvozi naftu u Kinu, u gotovo cjelokupnim količinama kao i prije sankcija, ali isto tako i u europske rafinerije.

Glavni turski ured za zrakoplovni dizajn predstavio je svoj model TF-X. Ovo je odgovor Ankare na gubitak F-35, zrakoplova koje je Turska namjeravala kupiti od Sjedinjenih Država. Washington je nedavno potvrdio suspenziju sporazuma kao odgovor ili, bolje rečeno, osvetu za kupnju sustava protuzračne obrane S-400 iz Rusije.

U zračnoj luci Pariz-Le Bourget je Turska svijetu pokazala borbeni avion pete generacije koji pomalo izgleda kao F-35.

"Na F-35 je moja tvrtka zapravo, ugradila središnji trup", rekao je tijekom svečanosti Temel Kotil, predsjednik i izvršni direktor tvrtke TAI.

TAI je bio sekundarni dobavljač američkom izvođaču Northrop Grumman, koji gradi većinu središnjeg trupa F-35.

"To znači da u smislu proizvodnje turska zrakoplovna industrija ima dovoljno snage za izgradnju ovog borbenog zrakoplova", rekao je Kotil.

"Naš model je za sada "mock-up", ali će 2023. godine biti pravi zrakoplov, a prvi se let očekuje 2025. i bit će u službi od 2028.", dodao je Temel Kotil.

Prema priopćenju, TF-X će imati maksimalnu brzinu od 2 Macha, domet od 600 milja i moći će podići preko 27 tona pri polijetanju. Njegovi će motori imati 9000 kilograma potiska svaki, što ga čini usporedivim sa zrakoplovom Joint Strike Fighter, čak i bržim.

BAE Systems, koji je surađivao na programu s turskom tvrtkom TAI, hvali se da će TF-X biti "najbolji lovac u Europi" i moći će nositi dalekometni projektil zrak-zrak Meteor, koji je u izradi u europskog proizvođača MBDA.

Međutim, Turska je odmah pokazala i snažan interes za druge zrakoplove pete generacije, uključujući ruski Su-57 i kineski FC-31, prenosi Sputnik. Ova dva zrakoplova koštaju puno manje od američkih F-35, a mogu pružiti visoke performanse.

Isporuka iranske nafte Kini i dalje se nastavlja, a Iran naftu izvozi i u Europu i njezine rafinerije.

O tome je, pozivajući se na podatke TankerTrackers-a, a također i na komentare neimenovanih izvora u iranskoj vladi, u srijedu, 26. lipnja, priopćio The Financial Times.

Prema informacijama TankersTrackers-a, 20. lipnja tanker "Salina" tipa "Suezmax", u vlasništvu Nacionalne iranske naftne kompanije (NIOC), stgao je u Kinu, u zaljev Jianzhou, u blizini Qingdao, gdje je tijekom nekoliko dana vršio iskrcaj iranske nafte. Tanker takve vrste može prevoziti do 1 milijun barela nafte.

Prema statistici u praćenju tankera spomenutoga servisa (TT), "u Kinu će u slijedećim danima stići novi tankeri s naftom iz Irana", citira FT riječi osnivača TankersTrackers-a.

Prema procjenama konsalting tvrtke FGE, količina izvoza iranske nafte u lipnju, nakon američkog ukidanja (2. svibnja) povlastica za slobodan uvoz nafte iz Irana za 8 svjetskih država - njezinih najvećih uvoznica, smanjila se na manje od 500 tisuća barela dnevno. Na udio Kine u tim količinama odnosi se, prema procjenama te tvrtke, oko 200 tisuća barela nafte dnevno.

Neimenovani izvor iz iranske vlade, u komentaru za FT izjavio je kako Iran "ima puno mogućnosti za prodaju nafte" i da "Iran čak prodaje naftu europskim rafinerijama, kroz pretovar isporuka".

Američki predsjednik Donald Trump u intervjuu televiziji Fox sa žaljenjem je konstatirao da se sve države svijeta koriste Sjedinjenim Državama za svoje ciljeve. Među njima je posebno spomenuo Japan, ukazavši na međusobni sporazum o suradnji i jamstvu sigurnosti iz 1960. godine.

Trumpove izjave su tim zanimljivije jer su izrečene uoči njegovog susreta s japanskim premijerom Shinzo Abeom u okviru summita G20 u japanskoj Osaki.

"Ako Japan napadnu, mi ćemo ratovati u Trećem svjetskom ratu. Mi ćemo se uključiti, zaštitit ćemo ih, i ratovat ćemo pod cijenu naših života i našega bogatstva. ... Ali ako napadnu nas, Japan uopće nije obvezan doći nam u pomoć. Oni mogu promatrati taj napad na televizoru Sony", bio je i više nego duhovit američki vođa u svojoj, već pomalo uobičajenoj vanjskopolitičkoj ratničkoj retorici na koju sve manje ozbiljno obraćaju pozornost mnogi igrači u međunarodnoj zajednici.

Međutim, čini se kako po Japan ova izjava ni u kom slučaju nije zvučala duhovito. Barem ne ukoliko je suditi prema priopćenju japanske vlade, iz koje je Trumpu brzo stigao odgovor, prema kojemu dvije strane ne razmatraju preformulacije spomenutog sporazuma i da Japan nije suglasan kako se tu radi o nepoštenom sporazumu, jer su "obveze SAD-a i Japana uravnotežene".

Naime, u tom američko-japanskom sporazumu SAD su se obvezale štititi Japan, koji je odustao od prava vođenja ratova nakon poraza u Drugom svjetskom ratu. Japan, sa svoje strane, SAD-u daje vojne baze koje Washington koristi za projiciranje svoje sile u Aziji.

Geopolitika News se po ovom pitanju usuđuje pretpostaviti kako se radi o još jednom Trumpovom pokušaju pritiska na Japan s ciljem postizanja novog međusobnog trgovinskog sporazuma, oko kojega dvije strane nemaju identične stavove po nizu pitanja, a što je bilo vidljivo i prigodom nedavnog Trumpovog službenog posjeta Tokiju. Naravno, iz Trumpovog kuta gledano budući trgovinski sporazum u tom bi smislu trebao biti više "izbalansiran" na stranu američkih interesa, a sa čim Tokio baš i nije suglasan.

Uoči summita G20 je ruski predsjednik Vladimir Putin da ekskluzivni intervju za The Financial Times. S njim su razgovarali urednik lista Lionel Barber i ravnatelj moskovskog ureda Henry Foy.

FT: Gospodine predsjedniče, sada ste u "dvadesetoj" godini kao lideri koji imaju najduži mandat na visokom položaju. Nitko nije imao tako dugo visoko mjesto među čelnicima G20 kao vi u Rusiji. Prije nego što dođemo do dnevnog reda G20, znate da je sada geopolitička situacija takva da postoji rizik sukoba u Perzijskom zaljevu, kao i trgovinski rat između SAD-a i Kine. Kako se svijet promijenio u vaših 20 godina vlasti?

V. Putin: Prvo, nisam bio na vlasti svih ovih 20 godina. Kao što znate, četiri godine sam bio predsjednik Vlade, a to nije najviši autoritet u Ruskoj Federaciji, ali ipak sam dugo bio u strukturama vlasti i višim slojevima i stvarno mogu prosuditi što se mijenja. Zapravo, vi ste upravo sada rekli da pitate kako i što se promijenilo. Govorili ste o trgovačkim ratovima i situaciji u Perzijskom zaljevu. Situacija nije postala bolja, to ću vrlo pažljivo reći, dok ću u određenoj mjeri ostati optimističan. Jednostavno rečeno, postalo je dramatičnije i eksplozivnije.

FT: Mislite li da je svijet postao više fragmentiran?

V. Putin: Naravno, jer je u vrijeme "Hladnog rata", iako je bilo loše što je postojao, to je istina, ali su postojala barem neka pravila koja su se svi sudionici međunarodne komunikacije na ovaj ili onaj način pridržavali ili pokušavali pridržavati. Sada, čini se, uopće nema pravila. U tom smislu je svijet postao fragmentiran i manje predvidljiv, što je najvažnija i najtužnija stvar.

FT: Vratit ćemo se na temu svijeta bez pravila i fragmentiranosti transnacionalnog svijeta. Prvo, gospodine predsjedniče, recite nam što sa stajališta vaših odnosa s drugim sudionicima želite postići u Osaki i koji su vaši glavni ciljevi na ovom summitu?

V. Putin: Volio bih da svi sudionici ovog događaja, a G20 je po mom mišljenju danas ključni međunarodni forum posvećen razvoju svjetske ekonomije, potvrde i razviju zajednička pravila kojih će se svi pridržavati, i da pokažu svoju želju za jačanjem međunarodnih financijskih i trgovinskih institucija. I sve ostale pojedinosti koje su na neki način vezane uz glavne teme. Podržavamo predsjedanje Japanom, naravno.

Vlada u Prištini juče je, reagujući na izjave najviših zvaničnika u Beogradu i izvještaje u medijima, saopštila da na sjeveru Kosova nema humanitarne krize izazvane nestašicom artikala koji se proizvode u Srbiji i da su svi granični prelazi otvoreni za protok robe. Međutim, kosovski zvaničnici su ponovili da taksa od 100 odsto na robu iz Srbije i BiH ostaje na snazi sve dok se razlozi zbog kojih je uvedena ne uklone.

Kosovski ministar trgovine i industrije Endrit Šalja kazao je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE) da Vlada raspolaže informacijama da su srpski državni organi zainteresovani da na sjeveru Kosova "simuliraju humanitarnu krizu, da nema proizvoda, kako bi došlo do reakcije na moguću humanitarnu katastrofu". Šalja tvrdi da su kosovski trgovci zamijenili srpske proizvode, kojih je manje na tržištu nakon uvođenja taksi, proizvodima iz Sjeverne Makedonije, Albanije i EU, da cijene na Kosovu nisu porasle, a da je ta mjera i unaprijedila domaću proizvodnju.

Na pitanje novinara o informacijama da na sjeveru Kosova vlada nestašica robe široke potrošnje, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je ranije juče da će država uraditi sve što može da obezbijedi snabdijevanje građana na sjeveru Kosova.

"Radićemo ono što možemo, a šta je, to neću da vam govorim. Nećemo dozvoliti da naš narod umire gladan, iako bi to mnogi željeli", rekao je Vučić.

Kosovski zvaničnici tvrde da privrednici na sjeveru u saradnji sa srpskim zvaničnicima pripremaju tzv. humanitarnu krizu, tako što se određene namirnice drže u različitim objektima i kućama, dok su radnje prazne.

Agencija KosovaPress objavila je da će na sjeveru Kosova od danas biti zatvorene mnoge prodavnice "samo da bi se to odrazilo na situaciju uoči današnjeg Vidovdanskog praznika, kada mnogi građani iz Srbije dolaze na sjever i Gazimestan".

Jučer smo na portalu Geopolitika News izvijestili o riječima povjerenice EU za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini, koje su se odnosile na spremnost za pokretanje posebnog platnog mehanizma INSTEX za trgovinu s Iranom, i kojim bi se zaobišle američke sankcije. A na istu temu, sinoć, 26. lipnja, oglasio se i ugledni američki medij The Wall Street Journal.

On je objavio kako će europske vlade, prema izjavi dužnosnika EU, ovoga tjedna udvostručiti svoje napore za potporu gospodarskih veza s Iranom, predstavivši kreditnu liniju, kako bi pomogle posebnom mehanizmu INSTEX za uspostavu kanala za trgovinu EU s Islamskom Republikom u uvjetima američkih sankcija.

Zanimljivo je kako američki medij navodi da europljani namjeravaju učiniti taj potez, neovisno o upozorenjima Teherana o svom prestanku ispunjavanja pojedinih preuzetih obveza iz Sporazuma o nuklearnom programu iz 2015.g. i zahtjevima Washingtona za maksimalnim jačanjem gospodarskih sankcija protiv Irana.

Međutim, pri tom ne objašnjava kako je Iran to upozorenje iznio u sklopu svoga danog roka ostalim (europskim) supotpisnicama toga sporazuma (Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj) da ga, konačno, i one same nastave provoditi u praksi, a ne samo deklarativno zbog straha od američkih sankcija protiv njihovih tvrtki koje budu poslovale s Teheranom.

Jer sada ispada kako jedino Iran ispunjava preuzete obveze iz toga sporazuma nakon što su se u svibnju prošle godine SAD iz njega samoisključile, a europska "trojka" samo formalno-politički podržava njegov daljnji opstanak (skupa s Rusijom i Kinom), ali se boji daljnjeg zaoštravanja svojih, ionako složenih odnosa sa SAD-om nakon dolaska na vlast Trumpove administarcije i uvođenja pojedinih carinskih mjera i protumjera u međusobnoj trgovini.

Podsjećamo kako će se visoki predstavnici vlada Irana, spomenute europske "trojke", Rusije i Kine - dakle, zemalja koje se zalažu za nastavak provedbe nuklearnog sporazuma s Iranom, u petak, 28. lipnja, sastati u Beču s ciljem postizanja dogovora po tom pitanju. Naime, spomenuti 60-dnevni iranski rok, predan EU za davanje konkretnog odgovora na iranski zahtjev, ističe 8. srpnja, nakon čega će Teheran i službeno zauzeti stav o tome, hoće li se i on povući iz nuklearnog sporazuma ili će ga i dalje nastaviti provoditi.