Gospodari lutakaS


Galaxy

Tijesna planeta: Ljubitelj rata NATO želi proglasiti svemir novom frontom "obrane" od dežurnih krivaca Rusije i Kine

svemir
NATO će ove godine nastojati proglasiti svemir kao područje ratovanja, rekla su četiri visoka diplomata, dijelom kako bi se pokazalo američkom predsjedniku Donaldu Trumpu da se savez prilagođava novim prijetnjama nakon što je Trump potpisao plan uvođenja američkih svemirskih snaga. Odlukom koja bi se trebala donijeti na summitu svjetskih čelnika od 3. do 4. prosinca u Londonu na kojemu će sudjelovati i Trump, trebalo bi se službeno priznati da se bitke ne moraju voditi samo na kopnu, vodi, u zraku i računalnom prostoru već i u svemiru.

"Postoji slaganje o tome da bismo trebali proglasiti svemir prostorom za ratovanje, a summit u Londonu je najbolje mjesto da to postane službeno", rekao je visoki diplomat NATO-a uključen u rasprave i upozorio da se o tehničkim pitanjima još razgovara. Diplomati iz NATO-a demantiraju da bi se ratovalo u svemiru, ali kažu da bi njegovo proglašenje mjestom ratovanja pokrenulo raspravu treba li NATO upotrijebiti svemirsko oružje u zračnoj obrani protiv neprijateljskih raketa ili uništavanja satelita.

Kina razvija oružja koja će se moći koristiti u orbiti

Odluka o proglašenju svemira novim frontom obrane mogla bi uvjeriti Trumpa da je Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora koristan saveznik u odvraćanju Kine, rastuće suparničke vojne sile, kazali su diplomati. Iako zemlje NATO-a posjeduju 65 posto svih satelita u svemiru, komercijalni kineski sateliti nude razne mogućnosti od brzog interneta u zrakoplovima do praćenja raketa i naoružanih snaga na terenu.

Kina razvija oružja koja će se moći koristiti u orbiti i postala je prva zemlja čija je sonda sletjela na tamnu stranu Mjeseca prošle godine. Rusija, nekadašnji strateški partner NATO-a, a sada za mnoge saveznike neprijateljska sila, također je svemirska sila i jedna od rijetkih zemalja koja može lansirati satelite u orbitu. "Može se ratovati isključivo u svemiru, ali onaj tko kontrolira svemir, kontrolira i ono što se događa na kopnu, moru i u zraku", rekao je bivši dužnosnik NATO-a Jamie Shea, a sada analitičar u Friends of Europe think-tanku u Bruxellesu.

Očekuje se da će se ministri obrane NATO-a dogovoriti o široj svemirskoj politici na redovitom sastanku u Bruxellesu, iako još neće biti odluke o proglašenju svemira operativnom domenom obrane. Drugi diplomat je poručio da je odluka koja će imati snažne posljedice "poklon Trumpu".

Trump, koji je iskoristio posljednji sastanak NATO-a u srpnju prošle godine kako bi prozvao europske saveznike zbog izdvajanja za obranu i optužio Njemačku da je "zatočenik ruske energije", potpisao je u veljači plan za početak stvaranja američkih svemirskih snaga.

Attention

Uigrani scenarij: Neredi u Gruziji za koje se traži "ruski trag"

Prosvjedi Gruzija
© REUTERS / IRAKLI GEDENIDZE
Predsednica Gruzije Saloma Zurabišvili faktički je optužila Rusiju za organizaciju protesta u toj zemlji, u kojem je povređeno skoro 240 ljudi, uključujući i 80 policajaca. Moskva je takve optužbe kategorično odbacila, a Kremlj je događaje u Tbilisiju nazvao "rusofobnom provokacijom". Gruzijska opozicija najavljuje nove proteste.

Zurabišvilijeva je nazvala Rusiju "neprijateljem i okupatorom" i rekla da je ruska "peta kolona" možda danas i opasnija od otvorene agresije. U saopštenju je navela da podela zemlje i društva i unutrašnje konfrontacije ne odgovaraju nikome osim Rusiji. Prema njenim rečima, "destruktivne" opozicione snage koje izazivaju nasilje, ispunjavaju "moskovski plan".

Ministarstvo unutrašnjih poslova Gruzije nazvalo je proteste u Tbilisiju - "pokušajem masovnog prevrata".

Info

Zašto je Trump odustao od invazije na Iran

Američki dron
© REUTERS / TASNIM NEWS AGENCY
Vašington igra na ivici blefa, jer zna da Iran sa 80 miliona stanovnika i dobro opremljenom vojskom nije laka meta.

Da je Donald Tramp brz na okidaču kada treba zapretiti posredstvom društvenih mreže odavno nije novina. Jedan deo tih pretnji, pogotovo one koje su se odnosile na trgovinski rat sa Kinom, ili prema saveznicima u Briselu i nisu bile iz prazne puške.

Da li je najnovijom, nimalo naivnom američki predsednik rešio da proširi repertoar i koliko je realna pretnja vojnom intervencijom u Iranu, posle vesti da je Tramp odobrio napade na tu zemlju zbog obaranja američkog drona, što je u poslednjem trenutku povukao?

"Avioni su bili već u vazduhu, a brodovi na svojim pozicijama, ali nijedan projektil nije ispaljen kada je stigla poruka: odstupite", preneo je "Njujork tajms" reči zvaničnika Bele kuće.

Stop

Trump otkazuje vojnu odmazdu protiv Irana u posljednjem trenutku

dron
Kao što smo izvijestili, The New York Times je objavio da je američki predsjednik Donald Trump odobrio vojnu odmazdu protiv Irana zbog rušenja američke bespilotne letjelice vrijedne 130 milijuna dolara, ali ih je otkazao kad su zrakoplovi već bili u zraku. Trump je u početku odobrio udare na mali broj odabranih ciljeva kao što su radarski i raketni sustavi, navodi se u izvješću visokih dužnosnika Bijele kuće koji su bili uključeni ili su informirani o ratnim planovima protiv Islamske Republike.

Udari su bili zakazani za danas, prije zore po lokalnom vremenu u Perzijskom zaljevu, navodno "kako bi se smanjio rizik za iransku vojsku ili civile", dodaje NYT. Zrakoplovi su bili u zraku, a ratni brodovi u borbenoj pripravnosti, ali je stigla zapovijed za odstupanje, rekao je jedan visoki dužnosnik američke uprave. Nije jasno hoće li se napadi na Iran ipak dogoditi, kao što nije poznato što je razlog otkazivanju udara, ističe The New York Times.

Zanimljivo je da na Trumpovom službenom Twitteru nema nikakve eksplicitne poruke, osim objave jučer rano ujutro "da je Iran napravio veliku grešku".


Komentar: U međuvremenu Jutarnji dolazi do novih saznjanja: Američki predsjednik Donald Trump priznao je da je naredio, ali i zaustavio napade na Iran.
- Deset minuta prije napada stopirao sam ga jer napad ne bi bio proporcionalan činu rušenja američkog drona. Nisam u žurbi. Naša vojska je spremna, izgrađena i daleko najbolja na svijetu - rekao je Trump.

- Bili smo spremni napasti na najmanje tri različite lokacije. Pitao sam koliko će ljudi poginuti. Rekli su mi, 150 ljudi, gospodine predsjedniče. Deset minuta prije udara odlučio sam da ga ipak nećemo izvesti - pojasnio je Trump kako je došlo do odluke koja je, da je bilo drugačije, mogla dovesti do oružanog sukoba svjetskih razmjera.




Komentar: Pogledajte i: Zašto je Trump odustao od invazije na Iran

U međuvremenu, iranski general Amir Ali Hajizadeh kaže da je Iran, pored drona, na nišanu imao i američki avion, ali se od gađanja te letjelice uzdržao:
"U isto vrijeme, drugi špijunski avion - P8, letio je u blizini drona. Ta letjelica je bila na nišanu, a u njoj je bilo oko 35 članova posade. Pa, mogli smo da gađamo taj avion, imali smo potpuno pravo na to, ali nismo to uradili", gađali smo dron",



Stormtrooper

Assangeov odvjetnik otkriva da Pentagon stoji iza progona izdavača Wikileaksa

assange
© Reuters / Hannah McKay
Odvjetnik Juliana Assangea potvrdio je da je Pentagon, a ne Bijela kuća ili bilo koja druga vladina agencija čije je tajne Wikileaks procurio, pokrenula kampanju koja je trajala gotovo deset godina i uništila izdavača.

Nakon što je Assangeov odvjetnik Geoffrey Robertson pitao službenike u Obaminoj administraciji jesu li "doista htjeli" ovog izdavača za zviždače, rekao je da su odgovorili:
"Mi ga ne želimo, ali Pentagon ga želi, a u konačnici bit će po njihovom"
Robertsonove "visoke veze" dovele su ga do članova Obamine administracije nakon što je saznao za veliku tajnu porotu koju su pokrenuli protiv Assangea 2010. godine, rekao je Phillipu Adamsu na ABC-jevom Radio Nationalu u četvrtak. Kada ih je Robertson upozorio koje će ovo implikacije imati na Prvi amandman na temelju zakona o nacionalnoj sigurnosti, oni su već znali kakav će to presedan postaviti.

Dok je Obamina administracija, na temelju Zakona o špijunaži, optužila više zviždača od svih prethodnih predsjednika do tada, ona nikada nije pokušavala promijeniti zakon protiv izdavača.

Pentagon je napokon došao na svoje. Britanski ministar unutarnjih poslova Sajid Javid potpisao je, ranije ovog mjeseca, zahtjev za nalog za izručenje u SAD-u, a Assange će se suočiti sa saslušanjem o izručenju u veljači.

Tereti se za 17 točaka kršenja Zakona o špijunaži, uključujući dobivanje i objavljivanje informacija o nacionalnoj obrani, te ranije optužbe o zavjeri radi upada u računala, u vezi s masovnim otkrivanjem povjerljivih dokumenata koje mu je vojni obavještajni analitičar Bradley (sada Chelsea) Manning dao. Zapisi o ratu u Iraku i Afganistanu otkrili su zločine u SAD-u, uključujući mučenje zatočenika i ubojstva civila, te predstavljaju najveći gubitak vojnih tajni u povijesti SAD-a.

Suđenje će se održati na sudu u Istočnom okrugu u Virginiji. Malo je vjerojatno kako će na tom sudu pobijediti i da će ga osloboditi jer nijedan optuženik kojem je suđeno za "nacionalnu sigurnost" na tom sudu nikada nije dobio slučaj. Ako ga optuže suočava se sa 170 godina zatvora.

Prema istraživanju WikiLeaksa, porota je na svom vrhuncu istrage protiv Assangea uključivala Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo obrane, FBI, State Department i diplomatsku sigurnosnu službu. No, upravo je Pentagon već 2008. godine započeo istragu kako bi srušio Assangea, pokrenuvši rat protiv WikiLeaksa kroz svoj Cyber ​​Counter-Intelligence odsjek.

Prema riječima Johna Pilgera, njihova zavjera uključivala je medijski rat koji je koristio reputacijske mrlje i "prijetnje izloženosti kaznenom progonu" s ciljem uništavanja "osjećaja povjerenja" u srž WikiLeaksa.

Komentar: Raspeće Juliana Assangea


Bell

Indija ne pristaje na američke ucjene

modi i trump
Odluka Indije da uvede povećane carine na određenu količinu robe iz Sjedinjenih Država bila je upozorenje Washingtonu. U posljednjih nekoliko godina su SAD, igrajući na proturječja New Delhija s Pekingom i prodajući Indiji svoje oružje, pokušali ovu zemlju pretvoriti u svog vjernog partnera u Aziji. Ali sada odnosi između dvije zemlje ulaze u razdoblje punopravnog trgovinskog rata, sličnog sukobu između Sjedinjenih Država i Kine.

U popisu 29 američkih proizvoda na koje Indija nameće povećane carine dominiraju poljoprivredni proizvodi, posebno jabuke, bademi, slanutak, leća i orasi. Od ovih carina New Delhi očekuje dobit od 240 milijuna dolara.

Točno je da je to kap u oceanu indijsko-američke trgovine, čiji je ukupni promet prošle godine iznosio oko 89 milijardi dolara. No, kontekst odluke o carinama sugerira da su ekonomska proturječja između dvije zemlje iznimno ozbiljna, a ona datiraju još iz 2014. kada je Indija odbila pristati na reformu Svjetske trgovinske organizacije na kojoj je američka uprava radila cijelo desetljeće.

Prije su SAD ukinule povlastice na bescarinski uvoz određenog broja indijskih proizvoda ukupne vrijednosti 5,7 milijardi dolara godišnje, uključujući, od ukupno 2000 raznih proizvoda, dragocjeno kamenje, kožnu galanteriju, lijekove, kemijske proizvode, plastiku.

Indija u trgovini sa SAD-om uglavnom djeluje kao industrijska snaga, dok su Sjedinjene Države u ovu zemlju uglavnom izvoze svoje poljoprivredne proizvode, koje Indija lako može kupiti u drugim zemljama, baš kao i oružje, što je izvoz s visokom političkom komponentom.

Osim toga, Indija ima stalan suficit u trgovini s Amerikom, koji je prošle godine iznosio oko 13 milijardi dolara.

Trumpova uprava je prvi pokušaj da preokrene ovu situaciju napravila prošle godine, uključujući stavljanje Indiju na popis zemalja kojima su povećane carine na čelik. Kao odgovor na to je Indija, 2018. godine, koja je postala drugi najveći proizvođač čelika u svijetu, objavila vlastite protekcionističke mjere, ali su one u kontekstu rastućeg trgovinskog rata između Amerike i Kine odgođene na neko vrijeme.

"U trgovini sa Sjedinjenim Državama će Indija biti vođena imperativima i interesima vlastitog razvoja", naglasio je novoimenovani ministar trgovine Indije Piyush Goyal.

Ta "razmjena ljubaznosti" se dogodila uoči posjete američkog državnog tajnika Mikea Pompea Indiji.

Komentar: Možda se čini sitničavim i oportunističkim i nema sumnje da jeste u određenoj mjeri - ali također je moguće da Amerikanci ne žele da njihovi saveznici koriste S-400 iz vrlo praktičnih razloga, kao što je slučaj s Turskom:
Postoji tajniji aspekt S-400 koji je malo otkriven, bilo unutar same Rusije ili izvan nje. To se odnosi na sposobnost S-400 da prikuplja podatke putem svojih radarskih sustava. Vrijedno je spomenuti da je glasnogovornik Ministarstva obrane Eric Pahon upozorio zbog planirane kupnje S-400 od Turske:
"Bilo nam je jasno da bi kupnja S-400 mogla stvoriti neprihvatljiv rizik jer bi njegov radarski sustav mogao pružiti Rusima osjetljive vojne informacije o F-35. Te zabrinutosti se ne mogu ublažiti. S-400 je sustav izgrađen u Rusiji kako bi se pokušati srušiti zrakoplovi poput F-35, a ta slika je nezamisliva."
Dakako, u slučaju oružanog sukoba, sposobnost S-400 da sruši zrakoplove pete generacije velika je zabrinutost za Sjedinjene Države i njezine saveznike koji su toliko uložili u takve zrakoplove. Isto tako, zemlja NATO-a koja preferira ruski, a ne američki sustav, razlog je za uzbunu. To ostavlja po strani činjenicu da se S-400 širi diljem svijeta, od Kine do Bjelorusije, s desecima zemalja koje čekaju u redu za sposobnost da zapečate svoje nebo od dobronamjernih bombi slobode. To je izvrstan štap kojim se vrebajući Washington zadržava.

No, te brige nisu ništa u usporedbi s najozbiljnijom prijetnjom koju S-400 predstavlja za američku industriju oružja, naime, njegova sposobnost prikupljanja podataka o američkim stealth sustavima.

Teoretski, posljednja prednost koju SAD drži nad svojim protivnicima je u stealth tehnologiji. O djelotvornosti stealtha raspravljalo se dugo vremena, s obzirom da njihovi troškovi zapravo mogu nadmašiti njihove navodne koristi. No, čitanjem između redaka, ono što proizlazi iz zabrinutosti SAD-a u vezi sa S-400 ukazuje na to da je Moskva već sposobna otkriti američke stealth sustave kombiniranjem radara S-400 sa sredstvima u zračnoj bazi, kao što je bio slučaj u Siriji (unatoč poricanju Washingtona).

Sposobnost S-400 da prikupi podatke o F-35 i F-22 - krunskim draguljima američkog vojno-industrijskog kompleksa - razlog je neprospavanih noći za američke vojne planere. Ono što im posebno izaziva noćne more je što, da bi S-400 funkcionirao u Turskoj, on će morati biti integriran u trenutne turske sustave za "identifikaciju prijatelja ili neprijatelja" (IFF), koji su pak dio NATO-ove mreže vojnih taktičkih podataka, poznata kao Link 16.

Ovaj sustav će morati biti instaliran na S-400 kako bi ga se integriralo u obrambenu mrežu Turske, koja bi potencijalno mogla prenijeti podatke koji su strogo rezervirani za Ruse, što bi povećalo sposobnost S-400 da ispravno funkcionira u sustavu koji nije dizajniran da ugosti takav sustav oružja.

Konačni rizik je da ako Turska bude letjela svojim F-35 u blizini S-400, sustav Link 16 otkrio bi mnogo informacija u stvarnom vremenu o američkom stealth sustavu. Tijekom vremena, Moskva bi mogla rekreirati stealth profil
F-35 i F-22, čime bi učinila besmislenim planove Washingtona da potroši 1,16 bilijuna dolara za proizvodnju 3000 F-35.



Compass

Perspektive za rješenje rata u Siriji

sirija
Od nedavno se u informacijskom prostoru vrlo malo pozornosti posvećuje problemima Sirije. Stječe se dojam da u sukobu postoji zatišje, iako je situacija i dalje iznimno napeta. Nakon proteklih uspješnih oslobodilačkih akcija na sjeverozapadu Hame i južnom Idlibu, sirijska vojska utvrđuje oslobođena područja i spremna je za moguće kontranapade islamističkih ekstremista iz "rezervata" u Idlibu.

Vrijedi podsjetiti i da sirijske obavještajne službe na oslobođenim područjima odrađuju vrhunski posao i sprječavaju provedbu terorističkih napada gotovo na razini nekih europskih službi. Podsjetimo da su tijekom razdoblja "mira" u Iraku 2013. godine, dakle prije pojave takozvane "Islamske države", teroristički napadi odnijeli 10 000 života, što u Siriji nije slučaj. To govori da je središnja vlast odlučna da kraju privede proces pomirenja, a sigurnosne snage u suradnji s lokalnim stanovništvom suzbijaju terorističku prijetnju.

Ovaj se proces jednako dobro provodi u područjima koja su tradicionalno naklonjena vlasti obitelji Assad, ali i regijama kao što je istočni Qalamoun, gdje su se militanti bivše Slobodne sirijske vojske sa svom opremom i vojnom tehnikom bez borbe predali vladinim snagama, a neki su se čak uključili i borbe protiv ISIL-a u istočnom Homsu i Suwaidi. Isto se može reći i za Rastansku enklavu između Homsa i Hame, te druga područja. Sirija, dakle, unutarnje probleme uspješno rješava.

Ipak, iza vanjske stabilnosti traje oštar sukob između najvećih geopolitičkih i regionalnih centara moći, koji se s jedne strane prepoznaje u stalnim sukobima oružanih formacija, odnosno snaga legitimne vlade Sirije i njihovih saveznika, te s druge strane, terorističkih organizacija i ilegalnih oružanih skupina pod kontrolom SAD-a i njihovih regionalnih saveznika. Turska, koja je među tri zemlje jamaca mirovnog procesa, prisiljena je zauzeti dvostruku poziciju zbog karakteristika političkih i vojnih skupina koje računaju na Ankaru, čak i ako većina ovih militanata porijeklom nisu Sirijci.

S obzirom na ravnotežu snaga možemo razlikovati tri zone ili sfere utjecaja glavnih suprotstavljenih skupina. Prva je teritorij kojeg kontroliraju vladine trupe. To je veliki dio zemlje u kojem su životni uvjeti stanovništva najpovoljniji. Pravno gledano, obranu ovog područja i promicanje njegovog širenja provode pripadnici zrakoplovnih snaga Rusije, specijalne snage i posebne ruske jedinice koje većinom čine sunitski muslimani iz Čečenije i Dagestana. Područje zapadnog Qalamouna, uz granicu s Libanonom, uglavnom osigurava Hezbollah, a dio uz iračku granicu, najviše u istočnom dijelu Deir Ez-Zora, čuvaju proiranske milicije.

Stop

Britanski suci proglasili nezakonitom prodaju britanskog oružja Saudijcima za uporabu u Jemenu

aktivisti
© Reuters / Simon DawsonKampanja protiv trgovine oružjem (CAAT)
Žalbeni sud u Velikoj Britaniji proglasio je prodaju oružja koje se koristi u ratu u Jemenu Saudijskoj Arabiji nezakonitom, u potezu koji su aktivisti nazvali "historijskim" i tačkom koja bi mogla predstavljati prekretnicu u sukobima u toj zemlji.

Odlukom, donesenom u četvrtak u Londonu na inicijativu Kampanje protiv prodaje oružja (Campaign Against Arms Trade - CAAT), britanska vlada optužuje se za licenciranje prodaje oružja uprkos jasnom riziku da njegova upotreba može prekršiti međunarodne humanitarne zakone.

Iako neće zaustaviti rat u Jemenu, koji je pokrenula koalicija na čelu sa Saudijskom Arabijom, a u kojem je, prema procjenama, od 2016. poginulo 100.000 ljudi, ta odluka suda predstavlja novi korak u naporima međunarodne zajednice da okonča krvavi sukob.

Britanija prodala oružje vrijedno 5,1 milijardu eura

"Presuda je ogromna stvar. Možemo vidjeti da prodaja oružja za rat u Jemenu doživljava međunarodnu osudu i u SAD-u i u Evropi, ali ova odluka, koju je donio sud jedne od dvije države koje Saudijskoj Arabiji prodaju najveće količine oružja, dovodi stvari na drugi nivo", rekao je Sam Perlo-Freeman, koordinator u CAAT-u, te dodao:

"Historijska je u smislu da se vladin pristup prodaji oružja naziva nelegalnim. To je velika stvar za kampanju, da se zaustavi prodaja oružja Saudijskoj Arabiji i drugim zemljama koji čine njenu koaliciju."


Radar

Indija raspoređuje ratne brodove i zrakoplove u Perzijski zaljev kako bi osigurala vlastite brodove u porastu napetosti između Irana i SAD-a

indijska mornarica
© AFP 2019 / MINISTARSTVO ODBRANE
Indijska mornarica rasporedit će više brodova u Perzijski zaljev i Omanski zaljev, kako bi osigurala "sigurnost" za brodove pod indijskom zastavom koji plove kroz to područje

Odluka je uslijedila nakon višestrukih napada na trgovačke brodove.

Odučivši se za oparaciju "Sankalp" (rezolucija), glasnogovornik indijske mornarice priopćio je u četvrtak da će dva ratna broda biti razmještena radi "pomorske sigurnosti" u problematičnim vodama između Irana, Omana i Saudijske Arabije. Plovila će biti poduprta zračnim snagama i sredstvima za nadzor.

Brodovi Chennai i Sunayna su raspoređeni u Omanski zaljev i Perzijski zaljev kako bi poduzeli operacije pomorske sigurnosti.

Osim toga, u tom se području također provodi zračni nadzor zrakoplova.

Već zategnuta situacija u Perzijskom zaljevu dramatično se pojačala nakon što su prošlog tjedna u Omanskom zaljevu napadnuta dva naftna tankera.

Iako nisu objavljeni nikakvi konkretni dokazi koji potvrđuju tko je odgovoran, američke vlasti su okrivile Iran za taj incident.

Eskalirajuća situacija na kraju je dovela do toga da je Iran srušio američki bespilotni dron za kojeg se opet ne zna da li je bio u međunarodnom zračnom prostoru ili iranskom zračnom prostoru.

Dokazujući da se ne šale i uzimajući u obzir još uvijek vrlo nestabilnu situaciju, jedno plovilo koje je New Delhi poslao da osigura sigurnost u zaljevu je INS Chennai, nevidljivi raketni razarač koji se smatra jednim od najmoćnijih ratnih brodova u indijskoj floti.

Vode između Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva jedne su od najvažnijih prolaza u svijetu za transport nafte.

Komentar: Što više očiju na tom području, to bolje.


Rocket

Iran ruši američki dron, navodno preko iranskog teritorija - AŽURIRANO

dron
Prema još uvjek nepotpunim informacijama jutros je u blizini Hormuškog moreuza iznad iranske provincije Hormozgan oboren američki dron.

Iranska revolucijonarna garda je dron identifikovala kao RQ-4 Global Hawk dok je neimenovani američki zvaničnik potvrdio novinskoj agenciji Reuters da je iznad Irana stvarno oboren američki dron ali da se radi o modelu MQ-4C Triton.

Prema iranskim informacijama dron je oboren pomoću iranskog sistema Sayyad SD2C koji predstavlja duboku modernizaciju američkog RIM-66 Standard (SM-1) kojeg je Iran nabavio prije revolucije iz 1978. godine.

Ukoliko je Iranska PVO oborila RQ-4 Global Havk radi se o trenutno tehnološki najnaprednijem operativnom dronu u američkom vazduhoplovstvu, koji je opremljen sofistikovanim optičkim i radarskim sistemom kao i nizom sistema za elektronsko izviđanje. Radi se o tzv. HALE dronu, odnosno letjelici sposobnoj za dugotrajna izviđanja sa velike visine.

Pojedinačna cijena jednog drona se kreće u rasponu od 130-220 miliona dolara a cijena čitavog programa je procijenjena na preko 10 milijardi dolara.

Prilikom incidenta sa tankerima iranska PVO je tada pokušala oboriti MQ-9 Reaper koji se nalazio blizu 2 napadnuta tankera u veoma niskom letu. Pokušaj je tada izvršen gađanjem drona pomoću lakog raketnog sistema koji se ispaljuje sa ramena što se završilo promašajem pomenutog drona.

Moguće su velike implikacije po američki vojno industrijski kompleks ukoliko Iran dođe do vitalnih dijelova oborene letjelice. Tehnologija u koju se uložene milijarde dolara može i hoće završiti u rukama američkih protivnika a oboreni plijen je u rangu obaranja aviona F-22 Raptor ili bilo kojeg drugog oružja poslednje generacije.

Podsjetimo da je obaranje F-117A prilikom bombardovanja SR Jugoslavije praktično ugasilo program F-117 a da je Velika Britanija naprasno otkazala ogromnu porudžbinu ovih aviona.

Incident koji se dogodio jutros iznad Irana teško da je dovoljan da dovede do velike eskalacije sukoba ali je i više nego dovoljan da nanese nemjerljivu štetu po američki ugled i vojno industrijski kompleks u globalu.

Komentar: Američka bespilotna letjelica bila je na velikoj nadmorskoj visini u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca, otprilike 34 kilometra od najbliže lokacije na iranskoj obali, rekao je u Pentagonu general pukovnik Joseph Guastella, zapovjednik američkog ratnog zrakoplovstva na Bliskom istoku.
"Ovaj opasni i eskalacijski napad je neodgovoran i dogodio se u blizini utvrđenih zračnih koridora između Dubaija, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Muscata u Omanu, te je mogao ugroziti nevine civile", rekao je Guastella novinarima koji nisu imali pravo postaviti pitanja.

"Ni u jednoj trenutku misije" dron nije prekršio iranski zračni prostor, ustvrdio je Guastella, kako prenosi Reuters.
Kao što se i očekivalo odmah su uslijedile licemjerne reakcije Izraela i Saudijske Arabije:

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je pozvao međunarodnu zajednicu da podrži Sjedinjene Države.
"U zadnja 24 sata Iran je pojačao agresiju uperenu na Sjedinjene Države i sve nas. I ponavljam poziv svima miroljubivim zemljama da stanu uz napore Sjedinjenih Država i zaustave iransku agresiju", poručio je Netanyahu u videoizjavi.

"Izrael u ovome stoji uz Sjedinjene Države"
Saudijski šef diplomacije Adel Al-Jubeir upozorio je Iran da će "morati platiti cijenu" bude li nastavio svoju "agresivnu politiku".
"Iran će morati platiti cijenu ako nastavi svoju agresivnu politiku", izjavio je Al-Jubeir na konferenciji za novinare u Londonu i osudio "intenziviranje iranskih aktivnosti" u Zaljevu.

Al-Jubeir se ipak suzdržao da govori o prekoračenju "crvene crte" kada je odgovarao na pitanje o mogućoj vojnoj intervenciji Saudijaca u Omanskom zaljevu gdje su dva tankera bila napadnuta 13. lipnja.
Sjetimo se: Izrael i Saudijska Arabija žele uništiti Iran ali i da umjesto njih to učine Amerikanci

U međuvremenu Iran je od Ujedinjenih naroda zatražio da spriječe "nezakonite i destabilizirajuće mjere" Sjedinjenih Država u Zaljevu koje je optužio za kršenje iranskog zračnog prostora i to potkrijepio koordinatama.
Iran je rekao da ima "neoborive dokaze" da je američka letjelica u trenutku kada je srušena bila u iranskom zračnom prostoru.

Iranski šef diplomacije Mohamad Džavad Zarif napisao je na Twitteru da je letjelica poletjela ispod radara iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, prenosi Reuters.

"U 00:03 američki dron poletio je iz UAE-a ispod radara i prekršio iranski zračni prostor. Pogođen je u 04:05 na koordinatama (25°59'43"N 57°02'25"E) blizu Kouh-e Mobaraka. Našli smo dijelove američke vojne letjelice u svojim teritorijalnim vodama", napisao je Zarif.

"Dokaz je jasan i neoboriv, napose jer su neki ostaci letjelice pronađeni u iranskim vodama", rekao je i zamjenik šefa iranske diplomacije Abas Arakči.
Video snimka pucnjave koju je objavila iranska vojska:





Pentagon je objavio svoju verziju putanje leta, tvrdeći da dron nikad nije ušao u iranski zračni prostor:


Trump ne želi produbiti nedavni niz incidenata s Iranom, američki predsjednik također je upozorio da njegova zemlja "to neće trpjeti".
"Teško je povjerovati da je to bilo namjerno, ako želite znati istinu. Mislim da je možda riječ o nekome tko je bio neoprezan i glup toga dana", rekao je Trump.


Ako je mislio na nekoga unutar SAD-a onda bi bio u pravu