Malezijski premijer ocijenio je u četvrtak "smiješnom" odluku da se trojici Rusa i jednom Ukrajincu u ožujku 2020. sudi za nesreću zrakoplova MH17 Malaysia Airlinesa, koji je 2014. srušen projektilom u istočnoj Ukrajini.

"Jako smo nezadovoljni jer to je od početka pretvoreno u vrlo ispolitiziranu aferu kako bi se optužilo Rusiju", rekao je malezijski premijer Mahathir Mohamad novinarima dan nakon objave odluke.

"To je smiješno", dodao je. "Što se nas tiče, želimo dokaze krivnje. Za sada ne postoji nikakav dokaz. Samo glasine".

Rusija niječe umiješanost u tu nesreću u kojoj je poginulo 298 ljudi, većinom Nizozemci.

U svibnju 2018., međunarodni istražitelji iz Australije, Belgije, Malezije, Nizozemske i Ukrajine objavili su da su utvrdili da je projektil kojim je srušen zrakoplov potjecao iz 53. ruske protuzračne brigade bazirane u Kursku, na zapadu Rusije.

Malezijsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je ranije da želi da suđenje bude "transparentno, vjerodostojno i učinkovito".

Međunarodni istražitelji u srijedu su objavili da će Rusi Sergej Dubinski, Igor Guirkin i Oleg Pulatov te Ukrajinac Leonid Kharčenko, visoko pozicionirani proruski separatisti na istoku Ukrajine, biti prvi koji će biti privedeni pred lice pravde u tom slučaju.

Nizozemski tužitelj Fred Westerbeke rekao je da su optuženi da su na istok Ukrajine dopratili protuzračni sustav BUK, kojim je po istražiteljima ispaljen projektil koji je 17. srpnja 2014. srušio malezijski Boeing 777 koji je letio na liniji Amsterdam-Kuala Lumpur.

Rusija je ocijenila da su te optužbe "neutemeljene". SAD je pozvao Moskvu da "pravda" bude zadovoljena.

Suđenje bi trebalo početi 9. ožujka 2020. na sudu u Schipolu u predgrađu Amsterdama. Moguće je da će se optuženicima suditi u odsutnosti jer Rusija i Ukrajina ne izručuju svoje državljane inozemstvu. Za optuženicima su izdani međunarodni uhidbeni nalozi.

Iz dana u dan, Donald Trump sve glasnije odustaje od globalizacije. Ako je Amerika promijenila svoju temeljnu ekonomsku doktrinu, postavlja se pitanje što to govori o njoj samoj. Samo to da ona više nije na strani koja dobiva u globalizacijskoj igri
Sudeći po potezima Donalda Trumpa, Amerika je promijenila svoju temeljnu ekonomsku doktrinu. Umjesto globalizacije, ona sada zastupa protekcionizam. Time se definitivno najavljuje kraj razdoblja velike pljačke, započete nakon završetka hladnog rata, u kojem je krupni kapital pobjedničke strane (naravno, ne samo američki) ostvarivao maksimalne profite. Model je bio jednostavan i funkcionirao je bez greške, a nazivali su ga različito: liberalizmom ili neoliberalizmom, neoklasičnom ekonomijom ili globalizmom. Za političare koji su stvorili provedbeni mehanizam pljačke, to je bio Washingtonski konsenzus. Nije to bilo ništa novog u međunarodnim ekonomskim odnosima. Konsenzus je formuliran znatno prije pada Berlinskog zida i to za zemlje Latinske Amerike, gdje je njegova primjena izazivala onu poznatu parolu 'Yankee go home!' Nakon pada Berlinskog zida u tom je konsenzusu nađen gotov recept i za tranzicijske zemlje, ali i za ostatak onoga što se nekad zvalo treći svijet. Dakle za zemlje koje su postale izložene diktatu jedne supersile.

Posle izjave zamenika italijanskog premijera Matea Salvinija tokom posete Vašingtonu da je "Italija najpouzdaniji saveznik SAD u Evropi" stiče se utisak da se rađa nova "koalicija" na Zapadu - koalicija američke vlasti i EU opozicije.

"U vreme kada su institucije Evropske unije krhke i kada se značajno menjaju, Italija želi da bude prvi, najstabilniji, validan, kredibilan i koherentan partner SAD", napisao je Salvini na svojoj stranici na Fejsbuku u ponedeljak, tokom posete Vašingtonu.

Salvini, koji je i ministar unutrašnjih poslova Italije, razgovarao je sa američkim državnim sekretarom Majkom Pompeom i potpredsednikom Majkom Pensom.

U četvrtak, 20. lipnja, kineski predsjednik Xi Jinping stigao je u službeni posjet Sjevernoj Koreji, na sastanak s tamošnjim vođom Kim Jong-unom. U kineskoj delegaciji, osim predsjednikove supruge, još su i ministri najvažnijih resora kineske vlade, uključno i ministar vanjskih poslova Wang Yi.

Ovaj kineski državnički posjet Pjongjangu, prvi nakon 14 godina, važan je i zato jer označava stvarnu prekretnicu prilično dugo vremena zahlađenih odnosa između dviju komunističkih zemalja vezanih, prije svega, uz sjevernokorejska raketna testiranja. Dovoljno je podsjetiti kako je kineski predsjednik 2014.g. u svoj prvi posjet otišao u Južnu Koreju, a da pri tom nije posjetio i Pjongjang što je bio jasan signal o neslaganjima dviju država. Uostalom, Kim Jong-un, također je po prvi put od kada je na vlasti stigao u Kinu tek prošle godine, uoči njegovog summita s Donaldom Trumpom u Singapuru i razgovora s južnokorejskim predsjednikom Moonom.

Očito je kako su u ova složena geopolitička vremena sve bitne nesuglasice između dviju susjednih zemalja (jedne izložene snažnim američkim i međunarodnim sankcijama, a druge snažnim američkim carinama i trgovinskom ratu) prevladane: kineskom čelniku je u Pjongjangu priređena izuzetno srdačna dobrodošlica uz sve državničke počasti, grad je obljepljen plakatima o "sjevernokorejsko-kineskom prijateljstvu", planira se zajednički posjet memorijalu kineskim vojnicima palima za slobodu Sjeverne Koreje u ratu protiv SAD-a od 1950.-1953.g. i td., i td.

Kineski mediji ovom posjetu pridaju veliku pozornost i navode kako kineski državni vrh daje potporu vanjskopolitičkim stavovima Pjongjanga i njegovim promišljanjima oko riješenja problema na Korejskom poluotoku.

Ovome bih dodao kako je zanimljiv i tajming dolaska Xi Jinpinga u Pjongjang. Naime, nemoguće je ne primjetiti kako se ovaj posjet događa uoči summita G2O u japanskoj Osaki idućega tjedna, na čijim se marginama očekuje održavanje i dugoiščekivanog sastanka Xi Jinpinga i Donalda Trumpa u kontekstu oštrog trgovinskog rata između dviju svjetskih mega-ekonomija, intenziviranog nakon propasti posljednjeg pregovaračkoga kruga 10. svibnja u Washingtonu. U Osaki se također očekuje sastanak Xi Jinpinga s južnokorejskim predsjednikom Moonom.

Na ovaj način kineski predsjednik, demonstrirajući iznova učvršćene strateške odnose Kine i Sjeverne Koreje i utjecaj Pekinga na Pjongjang, odašilje jasna signal američkoj strani kako bez dogovora s Kinom i dobrih američko-kineskih odnosa Donald Trump nema nikakve mogućnosti u razgovorima s Kim Jong-unom ostvariti one ciljeve koje je prethodno zacrtao i koji su, ionako, i bez današnjeg formalnog kinesko-sjevernokorejskog demonstriranja savezništva upali u velike teškoće zbog nepopustljivih stavova Kim Jong-una oko načelnih pitanja ukupnog riješenja krize na Korejskom poluotoku.

Dokument iz Pentagona u kojem se opisuje doktrina SAD-a o nuklearnim operacijama javno je bio dostupan tjedan dana, a zatim su onemogućili pristup javnosti i odobrili samo za "službenu upotrebu". Unutar je zastrašujući podatak u kojem stoji kako Washington u slučaju nuklearnog rata može izaći kao pobjednik.

"Nuklearne operacije", ili Zajednička publikacija 3-72, izašle su 11. lipnja, a pristup je moguć određenom krugu službenika, no prije nego su onemogućili pristup javnosti preuzeo ga je Steven Aftergood, aktivist Federacije američkih znanstvenika (FAS). Trenutno je dostupan na web stranici FAS-a kao PDF dokument.

Publikacija "pruža temeljna načela i smjernice za planiranje, izvršenje i procjenu nuklearnih operacija." Ostatak je u istom činjeničnom tonu, čak i kada se raspravlja o praktičnom razmatranju potencijalno svjetskog oružja.

Aftergood je na svom Twitter profilu komentirao dio iz dokumenta: "Korištenje nuklearnog oružja moglo bi stvoriti uvjete za odlučujuće rezultate i obnovu strateške stabilnosti", izjavila je nova doktrina DoD-a prije nego što je skinuta s mreže."

"Takvo razmišljanje može biti opasno. Zbog toga bi takva mogućnost mogla biti vjerojatnija umjesto da se od nje odustane", kazao je Aftergood Guardianu u srijedu.

Moguće je da je zadatak američke vojske razmotriti sve mogućnosti, a odluka o uporabi nuklearnog oružja u konačnici je u civilnim rukama - u ovom slučaju, u slučaju predsjednika Donalda Trumpa.

Trumpova je uprava posvetila dosta pozornosti nuklearnim pitanjima, ažurirajući prošle godine "Pregled nuklearnog stanja SAD-a" i izdvajajući sredstva za modernizaciju američke "nuklearne trijade": bombardera, kopnenih raketa i podmornica.

Međutim, Trump je također objavio kako će SAD napustiti Ugovor o srednjim nuklearnim snagama, (INF) iz 1987. godine sklopljenog s Rusijom, do sljedećeg mjeseca. Sudbina Sporazuma o kontroli naoružanja New START s Rusijom, koji će isteći u veljači 2021. godine, u velikoj je mjeri "u zraku".

U takvim okolnostima, doktrina Zajedničkog zapovjednika u kojoj se navodi da "korištenje nuklearnog oružja može stvoriti uvjete za odlučujuće rezultate i obnovu strateške stabilnosti", može se uzeti kao uzrok za uzbunu i to s dobrim razlogom.

Ministarstvo inostranih poslova Rusije saopštilo je da su optužbe Zajedničke istražne grupe o padu "boinga" 2014. godine na istoku Ukrajine neosnovane.

Ekspertiza ruskih stručnjaka dokazala je da su video-materijali, na koje se oslanja Zajednička istražna grupa, o padu malezijskog "boinga" na liniji MH17, falsifikovani, saopštilo je Ministarstvo inostranih poslova Rusije.

Ministarstvo je naglasilo da je, suprotno saopštenju Zajedničke istražne grupe o tome da je Rusija odbila punopravnu saradnju, Moskva od prvog dana bila spremna da sarađuje i dostavljala je sve postojeće podatke o tragediji.

Američki ekonomista Nurijel Rubini, poznat pod nadimkom Dr Propast, jer je prvi najavio svetsku finansijsku krizu 2008. godine, najavljuje novu recesiju.

U autorskom tekstu za "Prodžekt sandikejt", Rubini navodi da od 10 potencijalnih rizika koji bi mogli da izazovu prvo američku, pa globalnu recesiju, a na koje je upozoravao prošle godine, devet rizika i dalje postoji, te da mnogi od njih potiču iz SAD. On tvrdi da iduće godine stiže nova globalna recesija.

U rizike uključuje američke trgovinske ratove s Kinom i drugim zemljama, ograničavanje migracija, stranih direktnih ulaganja i transfera tehnologije, što bi moglo da ima, smatra, ozbiljne implikacije za globalne dobavljačke lance i da pojača opasnost od stagflacije (usporavanje rasta uz povećanje inflacije).

Napominje da je rizik usporavanja američkog privrednog rasta sada postao akutniji, jer se "istrošio" stimulans koji je američkoj ekonomiji davala poreska reforma, koju je 2017. godine sproveo predsednik Donald Tramp.

Novozelandska internetska stranica za imigraciju izbrisala je sa njezine internetske stranice podatke o Palestini nakon što je izazvala bijes zbog označavanja Izraela kao Palestine na zemljopisnoj karti

Vladina internetska stranica objavila je kartu kao dio činjeničnog lista o palestinskim imigrantima na Novom Zelandu, pokazujući da je Izrael istaknut plavom bojom i označen kao "Palestina". Zapadna obala nije bila uključena u istaknuto područje.

U jeku trgovinskog rata između Pekinga i Vašingtona, Kina je spremna da poveća kupovinu ne samo ruske nafte i gasa, već i hrane. Rusija ima šta da ponudi ovom ogromnom tržištu, iako postoje određene teškoće i barijere u razvoju rasta izvoza.

Zamenik predsednika Kine Vang Ćišan je najavio spremnost kineskih vlasti da postepeno povećaju obim kupovine poljoprivrednih proizvoda iz Rusije i razviju saradnju u ovoj oblasti. Prema njegovim rečima, za to je potrebno posebno povećati udeo obračuna u nacionalnim valutama.

Međutim, šef Rusko-kineskog analitičkog centra Sergej Sanakojev kaže da razloge za jačanje trgovinske saradnje između Rusije i Kine ne treba tražiti u trgovinskim ratovima protiv Kine i dovoditi to u vezu sa zamenom uvoza iz SAD i drugih zemalja Zapada, već sa praktičnim planom razvoja saradnje između Moskve i Pekinga, koji postoji već godinama, bez obzira na odnos Amerike prema Rusiji ili Kini.

Madrid je podigao nove pritužbe na vojnu prisutnost Velike Britanije u Gibraltaru. U međuvremenu se i dalje opirao pritisku NATO-a da spriječi ruskoj mornarici da puni gorivo u obližnjoj luci Ceuta.

Španjolski veleposlanik u Ujedinjenim narodima Agustín Santos Maraver prozvao je Veliku Britaniju zbog vojnih objekata u Gibraltaru tijekom oštrog govora pred UN-ovim odborom za dekolonizaciju u ponedjeljak.

Santos je ponovio da Španjolska traži povratak Gibraltara i "ilegalno okupiranog" rta, dodajući da je britanska vojna nazočnost ostala "u srcu" debate o dekolonizaciji.

U međuvremenu, patrolni brod ruske mornarice Vasily Bykov pristao je u luci Ceuta, u španjolskoj enklavi u sjevernoj Africi. Obilazak punjenja gorivom sugerira kako su španjolske vlasti ugodnije s ruskom vojskom nego s prisutnošću svog bivšeg kolonijalnog neprijatelja, Britanije.

Španjolska je u više navrata bila pod pritiskom svojih NATO saveznika da prestane dopuštati ruskim ratnim brodovima punjenje goriva u Ceuti. Vlada konzervativnog premijera Mariana Rajoya ukinula je i zaustavila praksu 2016., ali je ona nastavljena nakon izborne pobjede socijalista Pedra Sancheza 2018. godine.

Britanija kontrolira Gibraltar od 1704. godine, nakon zauzimanja teritorija u ratu španjolske sukcesije. Španjolska je u više navrata pokušavala povratiti poluotok. Iako je to pitanje donekle uspavano od 1982. godine, kada je članstvo Velike Britanije i Španjolske u Europskoj uniji učinilo granicu simboličnom, ona se ponovno pojavila nakon referenduma o "Brexitu".