Nakon više od dve godine ogromnih napora vlada širom sveta, kovid više nije najveći globalni infektivni ubica. Sada je ponovo na neslavnom tronu tuberkuloza, upozoravaju stručnjaci.

Predsednik neprofitne organizacije "TB alijansa" Mel Spigelman pohvalio je velike napore i napredak u borbi protiv pandemije kovida, uvođenje brojnih mera i razvoj efikasnih vakcina, testiranja i tretmana. Prema njegovim rečima, prenosi RTS, samo delić takvih napora se ulaže u borbu protiv tuberkuloze.

Tuberkuloza je pre pojave kovida, decenijama bila najveći infektivni ubica sa oko 1,5 miliona žrtava godišnje širom sveta.

"Sa zaustavljanjem pandemije i postepenim opadanjem broja žrtava od kovida, tuberkuloza je preuzela svoju titulu", naveo je Spigelman.

"TB alijansa" naglašava činjenicu da dnevno od tuberkuloze umire 4.109 ljudi širom sveta. U poređenju sa novijim brojkama, od kovida-19 prethodnog meseca u svetu je dnevno umiralo 1.449 ljudi, pokazuju podaci Univerziteta Džons Hopkins.

"Dok se ne dokaže suprotno, verovatno je da su mRNA vakcine protiv COVID-a igrale značajnu ili primarnu ulogu u svim neobjašnjivim srčanim udarima i moždanim udarima, srčanim aritmijama i srčanom insuficijencijom od 2021. godine."

Ovo je tvrdnja Dr. Asima Malhotri, poznatom Britanskom kardiologu koji je nekada podržavao vakcine na TV-u, ali sada govori o njihovoj opasnosti. U septembru je njegova dvodelna, recenzirana analiza efikasnosti i bezbednosti vakcine objavljena u Journal of Insulin Resistance.

Jedno od svakih 500 djece mlađe od pet godina koja su primila Pfizer mRNA Covid cjepivo bilo je hospitalizirano zbog ozljede cjepivom, a jedno od 200 imalo je simptome koji su trajali tjednima ili mjesecima nakon toga, pokazalo je istraživanje.

Studija, objavljena u JAMA-i, uključila je 7806 djece u dobi od pet godina ili mlađe koja su praćena u prosjeku 91,4 dana nakon prvog cijepljenja Pfizerom. Bila je to retrospektivna kohortna studija provedena kao validirana internetska anketa (stopa odgovora 41,1%) u proljeće 2022. u kojoj su sudjelovali roditelji ili skrbnici koji su prijavili djecu za cijepljenje protiv SARS-CoV-2 u ambulantnim uvjetima u Njemačkoj. Usporedila je nuspojave s onima kod iste djece s drugim cijepljenjima kako bi spriječila pretjerano prijavljivanje.

Hrvatski lekari su novom metodom uspeli pacijentima sa metastazom da unište tumor. Glavna prednost ove metode je prirodno odumiranje tumora, putem kojeg telo u roku 6 meseci samostalno i u potpunosti razgradi tumore, te ih zameni novim zdravim tkivom.

Ireverzibilna, odnosno nepovratna elektroporacija - tako se zove novi postupak, pri kojem se i do šest igala koriste kao elektrode koje uništavaju ćelije raka pomoću kratkih udara visokog napona. Na te elektrošokove, ćelije raka reaguju jače nego zdrave ćelije, jer su vodenije. Tako bi, nadaju se naučnici, tumori ubuduće mogli ciljano da se uništavaju, a ujedno bez posledica po zdravo tkivo.

U Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre Milosrdnice po prvi put u Hrvatskoj i ovom delu Evrope, učinjen je zahvat Ireverzibilne elektroporacije na dva pacijenta obolela od karcinoma jetre sa razvijenim metastazama, kojima su uništeni tumori.

Pod stručnim vođstvom dr Luke Novosela i njegovog tima u utorak, 18. oktobra, izvedeni su zahvati Ireverzibilne elektroporacije (IRE) metodom ablacije koja ne koristi toplinu za uništavanje tumora, već specifične električne impulse koji uzrokuju odumiranje stanica tzv. apoptozu bez rizika za ostale zdrave okolne strukture.

"Glavna prednost ove metode je prirodno odumiranje tumora, putem kojeg telo u roku 6 meseci samostalno i u potpunosti razgradi tumore te zameni novim zdravim tkivom, zbog čega ne ostaje ni ožiljak na organima", istakao je direktor KBC-a Sestre milosrdnice, dr Davor Vagić.

Kako bi se proučili dugoročni učinci paste za zube s fluorom na ljudske zube, proveden je dvomjesečni eksperiment, kako bi se simuliralo 47 godina izlaganja ljudskog zuba pasti za zube s fluorom, pri normalnoj svakodnevnoj uporabi. Mikro-pukotine su se pojavile i na površini cakline i na cementu [cement je specijalizirana kalcificirana tvar koja prekriva korijen zuba, op.prev.], što je znak degradacije zuba. Dok površina cementa ima puno veću gustoću mreže mikro-pukotina. Cement je sklon biti oštećen fluorom češće nego caklina.

Ova studija ne uključuje druge čimbenike kao što su žvakanje i vrsta ostataka hrane zaglavljenih između zuba, koji bi potencijalno mogli još više utjecati na zdravlje zuba.

Zubi su ključni dio našeg tijela. Potrebni su nam kako bismo mogli žvakati hranu na manje komadiće radi lakše probave. Kada žvačemo, ponekad mali komadići hrane mogu zapeti za naše zube. Kako bismo očistili zube, obično ćemo ih prati 2-3 puta dnevno pastom za zube.

Većina komercijalnih zubnih pasti (kao što su Crest® ili Colgate®) koje vidimo u našim supermarketima sadrže sastojak poznat kao fluor, s tipičnim postotkom od 0,25 %, dok neki brendovi sadrže do 0,75 % fluora. Zubne paste za zube koje se izdaju na recept mogu sadržavati 5 puta više fluorida od komercijalno dostupnih.

Studije na sisarima su pokazale da se "sećanja" na različite uticaje okoline - kao što su ishrana, težina i stres - mogu preneti sa očeva na potomstvo, uprkos tome što ovi efekti nisu kodirani u DNK sekvencama koje nose spermatozoidi.

Zahvaljujući studiji iz 2021. godine, imamo objašnjenje kako je "pamćenje spermatozoida" moguće a proces ima veze sa epigenetikom.

Molekuli koji se vezuju za DNK mogu da deluju kao prekidači koji kontrolišu koji se delovi DNK koriste - ali do 2021. nismo znali koji od ovih molekula može da nosi materijal koji je zabeležio životna iskustva oca, i da li je ugrađen u embrion preko takvog spermatozoida.

"Veliki napredak u novoj studiji je to što je identifikovala način na koji se informacije prenose, a koje nisu zasnovana na DNK. To su posebni mehanizmi pomoću kojih spermatozoidi pamte nešto iz očevog okruženja (na primer ishranu) i prenose te informacije embrionu", rekla je epigenetičarka sa Univerziteta Mekgil Sara Kimins 2021. godine.

Koristeći miševe, epigenetičarka Arijana Lismer i njene kolege uspele su da pokažu da se efekti ishrane muškarca sa nedostatkom folata (folna kiselina poznata i kao vitamin Be 9) mogu preneti promenom molekula histona u spermi.

Jednostavno rečeno, histoni su zaista osnovni proteini oko kojih DNK "vijuga" za skladištenje bez zapetljavanja.

Kod sisara, kada muška tela proizvode spermu, oni izbacuju većinu kalemova histona.

Ali mali procenat i dalje ostaje (jedan procenat kod miševa i 15 procenata kod ljudi), obezbeđujući "armaturu" za DNK u regionima specifičnim za stvaranje i funkciju sperme, metabolizam i razvoj embriona - kako bi se omogućilo ćelijskim mehanizmima da iskoriste ova DNK uputstva.

Hemijska modifikacija ovih histona je ono što dozvoljava ili sprečava da se DNK "čita", tako da se može transkribovati u proteinske proizvode. Loša ishrana može prouzrokovati da ovi histoni promene status.

Zbog toga se često govori o važnosti folata za žene tokom trudnoće. Folati iz ishrane majke pomau u stabilizaciji metilacije DNK kod mladih.

U novoj studiji, hranjenjem mužjaka miševa ishranom sa nedostatkom folata od trenutka istraživači su uspeli da prate promene u histonima iz sperme mužjaka i u nastalim embrionima. I zaista, promene u histonima (proteini koji učestvuvju u izgradnji hromozoma) sperme su takođe bile prisutne u embrionu u razvoju.

"Niko ranije nije mogao da prati kako se ti nasledni ekološki potpisi prenose sa sperme na embrion", rekao je Lismer 2021.

Nova irska studija otkrila kako je manja vjerojatnost da bebe rođene tijekom karantene (zbog COVID-a) progovore prije prve godine, u odnosu na djecu rođenu ranije.

Studija, koju je vodio Kraljevski koledž kirurga u Irskoj, otkrila je da "lockdown" djeca pokazuju uznemirujući niz kognitivnih oštećenja.

Studija objavljena u Archives of Disease in Childhood, usredotočila se na 309 beba rođenih u prva tri mjeseca karantene u Irskoj, između ožujka i svibnja 2020., i testirano je deset stavki u ponašanju na njihov prvi rođendan, a rezultati su zatim uspoređeni s 2000 beba rođenih između 2008. i 2011.

Studija, pod naslovom Postizanje vještina socijalne komunikacije kod beba rođenih tijekom pandemije COVID-19, otkrila je da su "lockdown" bebe imale 14 posto manju vjerojatnost da će izgovoriti svoju prvu riječ, devet posto manju vjerojatnost da će početi pokazivati ​​i šest posto manju vjerojatnost mahnuti na pozdrav.

Partnerstvo između bakterija i gljivica između kraljevstva može rezultirati udruživanjem kako bi se formirao "superorganizam" neobične snage i otpornosti. Možda zvuči kao naučna fantastika, ali ove mikrobne grupe su u velikoj mjeri dio ovdje i sada.

Pronađeni u pljuvački mališana s teškim karijesom u djetinjstvu, ovi skupovi mogu efikasno kolonizirati zube. Bile su ljepljivije, otpornije na antimikrobne tvari i teže ih je ukloniti sa zuba nego bakterije ili gljivice same, prema istraživačkom timu, predvođenom naučnicima sa Fakulteta dentalne medicine Univerziteta Pennsylvania.

Štaviše, skupovima neočekivano niknu "udovi" koji ih pokreću da "hodaju" i "skoče" kako bi se brzo proširili po površini zuba, uprkos tome što svaki mikrob nije pokretan, objavio je tim u časopisu Zbornik radova Nacionalne akademije nauka.

Specijalista psihijatrije i šef Dnevne bolnice u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu dr Milutin Kostić naglašava da je Srbija prva u Evropi po potrošnji benzodiazepina, lekova za smirenje.

Doktor Milutin Kostić je u emisiji Među svetovima svet Radio Beograda 1 uporedio benzodiazepine sa drogom, jer izazivaju zavisnost i apstinencijalne krize. "Meni je vrlo potresno kada to saopštim nekim svojim pacijentima, kada ih prvi put vidim, a koji godinama ili čak decenijama uzimaju te lekove. Onda oni pitaju: 'Što mi to neko nije rekao pre?'", kaže dr Kostić.

"Sećam se da je jedna pacijentkinja bila sa suzama u očima, kada je shvatila da se njoj tresu ruke kad ne uzima taj lek ne zato što ima neki inherentan problem, nego zato što doživljava apstinencijalnu krizu", ispričao je gost emisije.

Dr Kostić je objasnio da veliki broj pacijenata u dispanzerima i nemogućnost da se svako od njih duže sasluša dovodi do prakse učestalijeg prepisivanja lekova. Naglasio je da lekovi imaju svoju funkciju, ali samo kada se pravilno uzimaju.

"Lekovi za smirenje i sedativi su predviđeni da se uzimaju do četiri nedelje. Ljudi ipak često uđu u hroničnu, čak i višegodišnju upotrebu, kada se razvija zavisnost i mi kao lekari nedovoljno komuniciramo te rizike."

Psihijatar Milutin Kostić smatra da postoji preveliki fokus na farmakoterapiji u psihijatriji i to iz nekoliko razloga.

"Između ostalog, fokus na biološkim, psihijatrijskim osnovama, koji je više bio naša želja da postanemo deo 'medicinskog sveta', nego što je bila zasnovana na čvrstim dokazima, doveo je do toga da se psihoterapija možda posmatra kao nedovoljno naučna. S druge strane, psihoterapija je skupa", kaže dr Kostić i dodaje da olako prepisivanje lekova nije samo problem struke, već i društva koje traži laka rešenja.

Krajem avgusta, magazin Expose News otkrio je da zvanični podaci o smrtnosti za Evropu pokazuju šokantno povećanje od 691% viška smrtnih slučajeva među decom do 33. nedelje 2022. otkako je Evropska agencija za lekove produžila odobrenje za hitnu upotrebu vakcine Pfizer Covid-19 za upotreba kod dece uzrasta od 12 do 15 godina u maju 2021.

Naša istraga je od tada primorala zvaničnu statistiku Evropske unije da započne istragu širom Evrope o tome zašto je došlo do značajnog porasta viška smrtnih slučajeva među decom uzrasta do 14 godina.

Međutim, nakon objavljivanja istrage, EuroMOMO, organizacija koja je objavila brojke, promenila je osnovnu liniju prema kojoj se meri višak smrtnih slučajeva. Ovaj sumnjiv čin je doveo do toga da je broj viška smrtnih slučajeva veštački smanjen.