
© ShutterstockHidroelektrana na jezeru Perućac
U Srbiji se gradi reverzibilna hidroelektrana Bistrica, sa planiranim puštanjem u rad 2032. godine. Kako ova elektrana funkcioniše, i zašto su reverzibilne elektrane važne za našu energetsku budućnost piše dr Tina Dašić sa Građevinskog fakulteta u Beogradu.Hidroelektrane su decenijama bile pouzdan oslonac elektroenergetskih sistema, a njihova uloga u savremenoj energetskoj tranziciji postaje još značajnija.
Paralelno sa postepenim povlačenjem termoelektrana, koje karakterišu stabilna i predvidiva proizvodnja, sve veći deo energetskog miksa zauzimaju solarne i vetroelektrane, čija proizvodnja zavisi od vremenskih prilika zbog čega je nepredvidiva i promenljiva. Iz tih razloga raste potreba za fleksibilnim i pouzdanim balansnim kapacitetima.
Reverzibilne hidroelektrane se u tom kontekstu izdvajaju kao jedno od najefikasnijih rešenja,
jer omogućavaju i proizvodnju i skladištenje energije, odnosno pravovremeno reagovanje na promene u potrošnji i proizvodnji.
U tom svetlu, izgradnja nove reverzibilne hidroelektrane u Srbiji - RHE Bistrica, koja se trenutno nalazi u završnim fazama projektovanja, predstavlja važan korak ka stabilnijem i održivijem elektroenergetskom sistemu. Biće to prva velika hidroelektrana (snage veće od 10 MW) koja se gradi u našoj zemlji posle više od tri decenije, još od puštanja u rad HE Pirot davne 1990. godine.
Treba naglasiti da su RHE i HE Bistrica dva odvojena hidroenergetska sistema.
Mašinska zgrada RHE nalazi se oko 3 km nizvodno od postojeće mašinske zgrade HE Bistrica. Postojeća HE Bistrica je klasična akumulaciono-derivaciona elektrana. Koristi vodu iz akumulacije Radoinja, koju, nakon energetskog iskorišćenja, ispušta u Lim, odnosno u akumulaciju Potpeć. Postrojenje se sastoji od dve klasične Francisove turbine ukupne snage 104 MW.