Znanost i tehnologijaS


Better Earth

Flashback Znanstvenici kažu da su ledena doba počinjala i završavala naglo kao "na pritisak gumba"


Komentar: Povodom snježne oluje na sjeveroistoku SAD-a, koja je bila najavljivana kao "povijesni događaj" s obzirom na prognoziranu količinu snijega i pad temperatura (a ispostavilo se da ipak nije bila "dorasla očekivanjima"), iz arhiva smo izvukli članak u kojem znanstvenici pokazuju da nam možebitno ledeno doba može praktički "preko noći" pokucati na vrata. Dobro, ne baš doslovno preko noći, ali u roku, ili čak i manje, dok naš planet napravi jedan krug oko Sunca.


Slika
Bušeći ledenjake na Grenlandu, nizozemski istraživači su otkrili da se klimatske promjene događaju brže nego što se prije vjerovalo - zadnje ledeno doba završilo je naglo u samo godinu dana.

NordGrip projekt bušenja na Grenlandu je izvadio ledene jezgre iz drevnih ledenih ploča koje otkrivaju da je zadnje globalno ledeno doba završilo prije točno 11 711 godina. Ledena jezgra je dugački cilindar izvađen bušenjem iz leda, načinjen od slojeva snijega i leda koji su padali u toj regiji milenijima. Istraživanjem količine snijega zakopanog u tim slojevima, istraživači s Instituta Niels Bohr u Kopenhagenu odredili su točnu godinu kada je ledeno doba završilo i prepustilo scenu našoj sadašnjoj klimi.

Komentar: U stvari, to se može dogoditi za svega nekoliko mjeseci: Last Ice Age took just SIX months to arrive


Airplane

Let oko svijeta na solarni pogon: Solar Impulse 2

Slika
© FaHSolar Impulse 2 uskoro kreće na put oko svijeta.
Zrakoplov na solarni pogon Solar Impulse 2 uskoro će iz Ujedinjenih Arapskih Emirata krenuti na put oko svijeta u 12 etapa, preko Indije, Kine, New Yorka i Mediterana, te će se vratiti u Abu Dhabi bez kapi goriva, istaknuli su organizatori u utorak.

Švicarci Bertrand Piccard i Andre Borschberg, suosnivači projekta i piloti zrakoplova Solar Impulse 2, predstavili su svoju strategiju leta u prijestolnici Ujedinjenih Arapskih Emirata od kuda će krenuti na put "krajem veljače ili početkom ožujka". U pet mjeseci će prijeći oko 35.000 km, uz efektivno 25 dana leta brzinom između 50 i 100 km/h.

Cell Phone

Odlazi li "roaming" ove godine u zaborav?

Slika
© Thinkstock/Ilustracija
Mobilno telefoniranje i korištenje mobilnog interneta u Hrvatskoj i u EU-u s istom tarifom? To bi trebalo biti samo po sebi razumljivo na zajedničkom tržištu Europske unije. U praksi to nije tako - na žalost potrošača.

Kontrole su u mnogim zemljama Europske unije povijest, putnici više uglavnom ne moraju vaditi putovnice kada prelaze iz jedne u drugu zemlju, piše Deutsche Welle. Ali da granice ipak postoje u "Europi bez granica" građanima postane jasno najkasnije kad nakon povratka s godišnjeg odmora pogledaju svoj račun za mobitel. Na njemu će otkriti svaku poslanu SMS-poruku, svaki razgovor koji su obavili dok su se sunčali na nekoj plaži na Mediteranu. "Roaming", to je riječ koja je zapravo koncem 2015. trebala definitivno otići u zaborav. Zapravo...

Europski parlament i Europska komisija najavljivali su kako koncem iduće godine konačno žele ukinuti "naknadu" za korištenje telekomunikacijskih usluga u inozemstvu. Ali od toga očito neće biti ništa. Nadležni u Bruxellesu se još uvijek nisu uspjeli dogovoriti oko termina ukidanja takozvanog "roaminga".

Komentar: Polovicom prošle godine je najavljeno da će se ukinuti roaming. No odluka o tome mora prvo proći Europski parlament: Legislation abolishing roaming charges goes through European parliament.


Magnet

Kornjače se izgleda koriste magnetskim poljem Zemlje pri navigaciji

Slika
© Thinkstock
Morske kornjače vraćaju se na plažu na kojoj su se izlegle kako bi baš na njoj ostavile jaja, a čak i kad su udaljene stotinama kilometara, uz pomoć magnetskih polja Zemlje uvijek pronalaze pravi put.

Ženke morske kornjače poznate su po tome što legu jaja na plaži na kojoj su se i same izlegle. Znanstvenike je dugo mučilo pitanje kako se one snalaze u prostoru, s obzirom da se ponekad vraćaju na rodnu plažu sa stotina kilometara udaljenosti.

Prema istraživanju objavljenom u Current Biology, one su kući privučene magnetski.

Komentar: Poznato je da ptice i ribe "vide" magnetsko polje Zemlje. Manje je poznato da to mogu i šišmiši i neki sisavci. Za više informacija kako zemaljsko magnetsko polje utječe na navigaciju životinje pogledajte Animal Magnetism: How the magnetic field influences animal navigation.


Robot

Paralizirani miš prohodao uz pomoć neuralnog implantata

Implantat koji je dizajniran kako bi stvarao električne impulse i dostavljao farmakološke sastojke na mjesto povrede leđne moždine.
Znanstvenici švicarskog sveučilišta EPFL (École Polytechnique Fédérale de Lausanne) tvrde da su omogućili ponovno hodanje paraliziranom mišu jednostavnim dodavanjem implantata koji je dizajniran kako bi stvarao električne impulse i dostavljao farmakološke sastojke na mjesto povrede leđne moždine.

U svojem znanstvenom radu objavljenom u publikaciji Science, znanstvenici opisuju detalje uređaja koje su razvili profesori Stéphanie Lacour i Grégoire Courtine, koji se spajaju direktno na leđnu moždinu.

Uređaji su rastezljivi i savitljivi, što znači da ne stvaraju prijetnju po novo ozljeđivanje leđne moždine, kao ni stvaranje trenja koje bi moglo izazvati upale. Znanstvenici čak tvrde da se ti implantati ponašaju vrlo nalik na živo tkivo kada ih se ugradi u tijelo.

Električni impulsi i farmakološki sastojci koje stvaraju i unose ovi implantati, omogućuju tretiranje ozljeda leđne moždine, odnosno stimuliraju i reanimiraju živčane stanice na mjestu povrede, čime u osnovi liječe paralizu.

Komentar: Bio bi to fantastičan napredak da se omogući paraliziranima da ponovno hodaju. Međutim, to također predstavlja i problem da se nečije tijelo spaja na implantat koji oponaša najosjetljivije područje tijela, kralježnicu i mozak. To će samo dodatno zamagliti granicu između čovjeka i stroja. I dok će neki reći da je vrijedno zbog liječenja paralize, vrijedi također i razmotriti posljedice takvog izuma.


Target

dr. sc. Rupert Sheldrake: Obmane znanosti

Slika
© K. Robinson for the ObserverRupert Sheldrake
Dr. sc. Rupert Sheldrake je znanstvenik. Poznati znanstvenik, svjetskog glasa. Tim je snažnije odjeknula njegova knjiga The Science Delusion koja je dočekana od strane znanstvene zajednice kao neprijateljska, iako ne napada znanost u cjelini, već upravo suprotno - ukazuje nam na činjenicu kako je baš znanost, načelno najotvorenija od svih ljudskih djelatnosti u smislu prihvaćanja novih ideja, zapela unutar "deset dogmi": potpuno nedokazanih pretpostavki kojih se čvrsto drži.

U ovom TED govoru, koji je zbog svoje kontroverznosti obrisan sa službenog TED-ovog web odredišta, dr. Rupert Sheldrake objašanjava kojih su to deset loše postavljenih hipoteza koje koče napredak znanosti u cjelini.

Nema ničeg lošeg u tome, dapače: ako su ove pretpostavke doista znanstveno neutemeljene, naša je civilizacijska dužnost ozbiljno ih i kolektivno preispitati. Počevši od pretpostavke kako materija nema svjesnost i kako cijeli svemir funkcionira poput glupog automata, preko ideje da je sva naša percepcija smještena isključivo u našoj glavi, pa sve do lako dokazive činjenice kako prirodne konstante možda baš i nisu toliko nepromjenjive koliko se uobičajeno misli.

Kako god bilo, ovo je govor koji će vam promijeniti pogled na život i svijet u kojem živimo. Vrijedi svake minute, iskrena preporuka.


Komentar: Pogledajte također: Rupert Sheldrake: Science Set Free


Beaker

Novi kondomi od grafena će biti tanji i jači

condoms
Super-materijal grafen, za čiji su pronalazak naučnici Andre Geim i Konstantin Novoselov dobili Nobelovu nagradu, biće korišćen za proizvodnju tanjih i jačih kondoma koji bi trebalo da budu još ugodniji i sigurniji za korišćenje. Naučnici sa univerziteta u Mančesteru su uz pomoć grafena razvili novi kompozotni materijal, koji će kada se kombinuje sa lateksom omogućiti da kondomi budu još jači, sigurniji i tanji, a veruju da će zbog toga i korisnici prilikom seksualnog odnosa osetiti veći užitak.

Grafen je materijal koji je ekstremno tanak i lagan, ali je u isto vreme izuzetno jak i izdržljiv i provodi elektricitet, a Novoselov i Geim su za njegovo otkriće dobili Nobelovu nagradu za fiziku 2010. godine.

Sada je doktor Aravinid Vidžajaragavan, naučnik sa Univerziteta u Mančesteru uveren da ovaj materijal uspešno može biti primenjen kod proizvodnje kondoma, koji bi po njemu bili mnogo lakši za korišćenje.

"Ovaj novi materijal je napravljen tako da poboljša prirodni osećaj tokom seksualnog odnosa u kome se koristi kondom, što bi trebalo da ohrabri ljude i podstakne ih da ih koriste kako bi se zaštitili", kaže Vidžajaragavan.

"Ove karakteristike novog kondoma će biti moguće kombinovanjem jačine grafena i elestičnošću lateksa u proizvodnji, tako da će biti tanji, rastegljiviji, sigurniji i za neke možda i najvažnije, povećaće seksualno zadovoljstvo", dodao je on.

Better Earth

Bil Gejts nudi nagradu od 100.000 dolara za kondom nove generacije

condoms
Bil Gejts smatra da je vreme za napredniju verziju kondoma
Otkad su se pojavili na tržištu, mobilni telefoni su doživeli neverovatnu transformaciju a njihov napredak se odvija munjevitom brzinom. Začudo, isto se ne može reći za prezervative, koji su već nekoliko decenija potpuno isti, iako ih koristi oko 750 miliona ljudi. Bil Gejts je odlučio da donira najmanje 100.000 dolara osobi koja je spremna da osmisli kondom nove generacije.

Prezervativi štite od trudnoće i polno prenosivih bolesti. I dok svet oko nas napreduje, tajno oružje svih koji žele bezbrižno da uživaju u seksu ostalo je isto.

Jedan od najbogatijih ljudi na svetu, Bil Gejts, odlučio je to da promeni, pa je izjavio da će osobu koja osmisli napredniji kondom nagraditi novčanim iznosom između 100.000 i milion dolara.

- Posmatrano iz muške perspektive, ono što može da vas odvrati od korišćenja kondoma je smanjeno zadovoljstvo, u odnosu na ono što osećate kada ne nosite kondom. Zato prezervativ nove generacije treba da bude udoban za nošenje i da ne menja doživljaj muškarca - navodi se u objašnjenju fondacije "Bill & Melinda Gates Foundation".