Znanost i tehnologijaS


Jupiter

Ozbiljna prijetnja Zemlji možda se skriva u orbiti susjedne Venere

Astronomi su se dosad najviše usredotočili na potragu za objektima u svemiru koji dolaze iz vanjskog dijela Sunčeva sustava. Nova studija, međutim, tvrdi da se opasnosti po Zemlju možda kriju i puno bliže.
Planet Venera
© Getty ImagesPlanet Venera
Dvadeset godina nakon što je Kongres SAD-a zadužio NASA-u da identificira 90% objekata bliskih Zemlji (engl. Near Earth Objects ili NEO) većih od 140 metara, astronomi možda sada moraju proširiti tu potragu, ali prema orbiti susjedne nam Venere.

Nova studija, trenutno dostupna na repozitoriju arXiv i koja čeka objavu u časopisu Astronomy and Astrophysics, proučava do sada uglavnom zanemarenu kategoriju NEO-a, odnosno one koji dijele orbitu s Venerom. Glavni autor istraživanja je Valerio Carruba, izvanredni profesor na Državnom sveučilištu São Paulo u Brazilu.

"Trenutno je poznato dvadeset Venerinih suorbitalnih asteroida", ističu autori navedene studije. Iako njihov položaj štiti od bliskih susreta s Venerom, Carruba i njegov tim kažu da ih to ih ne štiti od susreta sa Zemljom.

Rocket

Kina krenula u svoju prvu misiju prikupljanja uzoraka s asteroida

letjelica Tianwen-2
© Screenshot: X.com
Kina je danas započela svoju prvu misiju prikupljanja uzoraka s asteroida noćnim lansiranjem letjelice Tianwen-2, robotske sonde po kojoj bi ta brzorastuća svemirska sila mogla postati treća zemlja koja je uspješno donijela netaknute uzorke asteroida na Zemlju.

Raketa Dugi marš 3B poletjela je oko 1:31 po lokalnom vremenu s lansirnog centra u Xichangu noseći svemirsku letjelicu Tianwen-2. Tijekom iduće godine ona će se približiti malom asteroidnom tijelu blizu Zemlje poznatom kao 469219 Kamoʻoalewa, udaljenom oko 16 milijuna kilometara.

Kineski državni medij Xinhua potvrdio je uspješno lansiranje Tianwen-2 nazvavši ga "potpunim uspjehom". Prema planu misije, Tianwen-2 bi trebao stići do asteroida u srpnju 2026., a potom na Zemlju poslati kapsulu s prikupljenim uzorcima čije se slijetanje očekuje u studenom 2027.


Galaxy

Astronomi pronašli zvijezde koje se okreću jedna unutar druge

Kineski astronomi otkrili su binarni zvjezdani sustav kakav dosad nije viđen u svemiru.
Binarni zvjezdani sustav
© MidjourneyBinarni zvjezdani sustav, ilustracija
U tišini krškog gorja kineske provincije Guizhou, gigantska radijska antena uhvatila je rijedak i otkrivajući signal iz svemira - pulsar čije zračenje povremeno zaklanja njegova zvjezdana pratilja. To otkriće, ostvareno pomoću kineskog Sfernog radijskog teleskopa (FAST) s aperturom od petsto metara, donosi ključne uvide u način na koji se binarne zvijezde razvijaju i međusobno djeluju s drugim zvijezdama.

Pulsari su guste neutronske zvijezde koje iz svojih magnetskih polova emitiraju snopove elektromagnetskog zračenja. Ti snopovi se šire svemirom kako se zvijezda okreće, a promatračima sa Zemlje pojavljuju se kao pravilni impulsi radijskih valova, rendgenskih ili gama zraka. U našoj galaksiji do sada je otkriveno više od 3400 pulsara.


Gold mine

Znanstvenici otkrili da uz pomoć vulkanske aktivnosti iz Zemljine jezgre izlaze zlato i plemeniti metali

zlatni listici
© naturalnews.com
U revolucionarnom otkriću koje dovodi u pitanje dugogodišnje znanstvene pretpostavke, istraživači s njemačkog Sveučilišta Göttingen potvrdili su da Zemljina metalna jezgra polako propušta zlato i druge plemenite metale prema površini kroz vulkansku aktivnost. Koristeći ultrapreciznu analizu havajskih vulkanskih stijena, znanstvenici su otkrili izotope rutenija koji mogu potjecati samo s granice jezgre i plašta, dokazujući da materijal za koji se nekada mislilo da je trajno zaključan ispod 2900 kilometara stijena probija se prema gore.

Ovo otkriće ne samo da mijenja naše razumijevanje Zemljinih geoloških procesa, već i postavlja hitna pitanja o podrijetlu većine resursa čovječanstva. S više od 99,999% Zemljinog zlata još uvijek zakopanog duboko u jezgri, ovo usporeno "curenje" nudi rijedak uvid u skriveno bogatstvo planeta i sile koje bi ga jednog dana mogle učiniti dostupnim.

Sun

Divovska "ptica" otkrivena iznad sunca

Ruski astronomi otkrili su objekt "nalik ptici", deset puta veći od Zemlje, iznad Sunca. Udaljenost između Sunca i "ptice" je oko dva milijuna kilometara. Ruski astronom je pretpostavio što bi to moglo biti.
ptica sunce
© X.com
Ruski znanstvenici snimili su sliku iz svemira koja prikazuje objekt nalik ptici u blizini Sunca, a koji je više od deset puta veći od Zemlje. Tiskovna služba Laboratorija za solarnu astronomiju Instituta za svemirska istraživanja Ruske akademije znanosti izvijestila je :
"Na slici se jasno vidi 'ptica' ili 'leteći stroj', s 'tragom plamena' koji se proteže iza nje. Veličina krila 'ptice' je oko 150.000 kilometara."
Sliku su snimili LASCO teleskopi 24. svibnja u 13:00 CEST i popularna je na Telegramu. Laboratorij je takve slike sa strukturama praćenim plazmom opisao kao vrlo rijetke.

Eye 1

Superherojski vid: Kineski naučnici napravili nezamislivo

Tim kineskih naučnika napravio je nešto što je do skoro bilo gotovo nezamislivo - kontaktna sočiva sa kojima svi mogu da vide kao superheroji. Sočiva omogućavaju ljudima da vide infracrveno svetlo i to čak i kad su im oči zatvorene.
eye lenses
© CC0 / Slika generisana veštačkom inteligencijom
"Naše istraživanje ima potencijal za stvaranje neinvazivne tehnologije koja ljudima daje superherojski vid. Postoji mnogo potencijala za primenu ovog materijala. Primera radi, trepćuća infracrvena svetla mogla bi da prenose važne informacije u sektorima obezbeđenja, spasavanja, enkripcije i borbe protiv falsifikata", rekao je Tjen Sjue, neuronaučnik sa Univerziteta nauke i tehnologije Kine.
Kontaktna sočiva kotiste nanočestice koje apsorbuju infracrvenosvetlo i prevode ga u spektar koji je vidljiv očima sisara. Nanočestice omogućuju da se vidi infracrveno svetlo, koje je inače nevidljivo ljudskom oku, piše Phys.org.

Info

Otkriven novi patuljasti planet na rubu Sunčevog sustava, daleko iza Plutona

Analizom arhivskih podataka i provođenjem simulacija, američki astronomi otkrili su novi patuljasti planet na rubu Sunčevog sustava.
Composite of Dwarf Planets
© Images of dwarf planets: NASA/JPL-Caltech; image of 2017 OF201: Sihao Cheng et al.Kompozitna slika koja prikazuje pet patuljastih planeta koje je prepoznala Međunarodna astronomska unija, plus novootkriveni transneptunski objekt 2017 OF201.
Jedan ledeni svijet na samim rubovima Sunčeva sustava izazvao je nove sumnje u postojanje pretpostavljenog divovskog planeta daleko iza orbite planeta Neptuna. Objekt nazvan 2017 OF201 otkrili su Sihao Cheng i njegovi kolege s američkog Instituta za napredne studije u Princetonu, analizirajući arhivske podatke.

Neobična i duga orbita

Promjera oko 700 kilometara, 2017 OF201 vjerojatno ispunjava uvjete za status patuljastog planeta. Njegova orbita izrazito je neobična, jer kad je najbliže Suncu dolazi na 44,5 astronomske jedinice (AJ) udaljenosti, što je slično Plutonu, dok mu je najudaljenija točka preko 1.600 AJ udaljena od Sunca, pojasnio je Cheng. Za usporedbu, Zemlja se nalazi na udaljenosti od 1 AJ od Sunca, odnosno udaljenost Zemlje od Sunca je mjerilo astronomske jedinice.

Taj patuljasti planet većinu svoje 25.000 godina duge orbite provodi daleko od Sunčeve svjetlosti, u području blizu unutarnjeg Oortovog oblaka. Chengov tim pronašao ga je analizom podataka iz Dark Energy Camera Legacy Surveyja (DECaLS) i s Kanadsko-francusko-havajskog teleskopa (CFHT), koji su ga zabilježili 19 puta između 2011. i 2018. godine. Prvi put je uočen na 90,5 AJ udaljenosti od Sunca, što je više nego dvostruko udaljenija pozicija od one Plutona.

Igloo

Nova studija dokumentira značajno zahlađenje diljem Euroazije od 2004. godine

Trendovi zahlađenja do -2,15 °C po desetljeću nisu u skladu s narativom o "globalnom zagrijavanju".

Ice Age
© IOP OrgIzvor slike: Li et al., 2025
Prema novoj studiji (Li i sur., 2025.), 98% područja istraživanja središnje Euroazije (40-65°N i 50-130°E) doživjelo je značajan pad temperature od 2004. do 2020.

Točnije, regija se ohladila za gotovo -2,0°C - brzinom od -1,425°C po desetljeću - od 2004. do 2018.

Autori pripisuju trend hlađenja povećanju postotka snježnog pokrivača (SCP) od 5,38% po desetljeću na cijelom području istraživanja.

Volcano

Ogroman podvodni vulkan kod zapadne obale SAD-a na pragu erupcije

Podvodni vulkan Aksial, koji se nalazi u Tihom okeanu oko 480 kilometara od obale Oregona, pokazuje znakove buđenja i mogao bi uskoro da eruptira, upozoravaju naučnici.
sea erupt
© UW/NSF-OOI/CSSF-ROPOSBijeli oblaci mikrobnog otpada kruže s morskog dna
Aksial je širok više od jednog kilometra i nalazi se na dubini većoj od 1.500 metara ispod površine okeana. Naučnici iz Nacionalne fondacije za nauku i Inicijative za posmatranje okeana prate ovaj vulkan, koji se puni magmom i, kako kažu, naduvava poput balona punog lave, prenosi "Dejli mel".

Prema rečima vulkanologa i istraživača sa Državnog univerziteta Oregon, Vilijama Čedvika, Aksial se ponaša slično vulkanima na Havajima i spreman je da izbaci više od 28 milijardi kubnih metara veoma tečne lave u svakom trenutku.
"Vulkani poput ovog se između erupcija naduvavaju. Na Aksialu se morsko dno zaista uzdiže, što je veliki signal," rekao je Čedvik.
Poslednjih nedelja zabeležen je ogroman porast broja zemljotresa ispod vulkana, što ukazuje na kretanje magme ka površini. Ovaj podvodni vulkan poslednji put je eruptirao 2015. godine, izazvavši oko 8.000 zemljotresa, formiranje slojeva lave debljine do 137 metara i spuštanje morskog dna za skoro 2,5 metra.

Cassiopaea

Živa bića zrače vidljivu svjetlost sve dok ne umru

smrt aura
© Shutterstock
Živa bića zrače vidljivu svjetlost dok god su živa, pokazalo je jedno novo istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Physical Chemistry Letters.

Istraživači sa Sveučilišta u Calgaryju i iz Nacionalnog istraživačkog vijeća Kanade u zanimljivom su eksperimentu, provedenom na miševima i listovima dviju različitih biljnih vrsta, otkrili izravne fizičke dokaze neobične emisije "biofotona" koja prestaje u trenutku smrti, što sugerira da sva živa bića - uključujući i ljude - doslovno mogu svjetliti sve dok ne umru.