Znanost i tehnologijaS


Beaker

Znanstvenica u Velikoj Britaniji dobila dozvolu za genetsku modifikaciju ljudskih embrija


Lijecnik.hr
Pon, 01 Vel 2016 06:54 UTC
Human genetic material
© Reuters/Michael DaiderZnanstvenik radi s ljudskim genetskim materijalom u laboratoriju.
Britanska znanstvenica dobila je dozvolu za genetsku modifikaciju ljudskih embrija. Ovo je prvi puta da je Velika Britanija razmotrila i odobrila prijedlog tehnike uređivanja DNA na embrijima, piše BBC.

Istraživanje će se provesti na Institutu Francis Clark u Londonu s ciljem da se osigura dublje razumijevanje najranijih trenutaka ljudskog života. Zabranjeno je da znanstvenici modificirani embrij usade u ženu. DNA su svojevrsne instrukcije za gradnju ljudskog tijela

Ovo znanstveno polje privlači mnoge kontroverze zbog zabrinutosti da otvara vrata dizajniranim - genetski modificiranim bebama. DNA je otisak života - svojevrsne instrukcije za gradnju ljudskog tijela. Ovakva tehnika genetskog uređivanja dopušta preciznu manipulaciju DNA.

U svijetu - prvi puta prošle godine, znanstvenici u Kini objavili su da su izveli genetsku modifikaciju ljudskog embrija kako bi ispravili gen koji uzrokuje poremećaj krvi. "Kina ima smjernice, no često je nejasno što točno one predstavljaju sve dok proces nije napravljen", rekao je profesor Robin Lovell, znanstveni savjetnik iz britanskog regulatora plodnosti.

Komentar: Jesu li genetski modificirana djeca naša budućnost?!

Više...
Mars

Antarktičke gljivice preživjele u eksperimentu na ISS-u i pokazale da je život na Marsu moguć


Nezavisne.com
Ned, 31 Sij 2016 06:32 UTC
ISS mars fungi
© European Space AgencyAstronaut popravlja platformu EXPOSE-E na Međunarodnoj svemirskoj stanici
Poslije puta dugog godinu i po dana u Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), grupa gljivica koje su sakupljene s Antarktika pokazale su da mogu da se prilagode uslovima na Marsu.

Više od polovine ćelija ostalo je živo tokom izlaganja marsovskim uslovima, što je pokazalo da je život na Crvenoj planeti moguć.

Uzorci gljivica pomogli su istraživačima da procijene opstanak i stabilnost mikroskopskih oblika života na ovoj planeti. Naučnici su uzeli uzorke gljivica Cryomyces antarcticus i Cryomyces minter sa suvog dijela Antarktika. Ova stvorenja sposobna su da prežive surove uslove poput leda, snijega i ekstremnih vjetrova.
fungi grow mars
© S. Onofri et al. Dio stijene koloniziran kriptoendolitičkim mikroorganizmima i Cryomyces gljivicama u kvarcnim kristalima pod elektronskim
mikroskopom
Istraživači su ih stavili u platformu EXPOSE-E koja simulira ekstremne svemirske uslove, poput onih koji su na Marsu. EXPOSE-E je razvila Evropska svemirska agencija koja je poslata na ISS.

Arktičke gljivice su izložene marsovskim uslovima na 18 mjeseci (95 odsto CO2, 1,6 posto argona, 0,05 odsto kiseonika, 2,7 odsto azota i 370 dijelova na milion H2O pri pritisku od 1.000 paskala).

Neki uzorci su izloženi i ultraljubičastom zračenju, sličnom na Marsu, koje je veće od 200 nanometara, a drugi uzroci su izloženi slabijem zračenju.

Poslije 18 mjeseci otkriveno je da su mnoge ćelije preživjele.
Više...
Galaxy

Ogromni nevidljivi oblak plina se kreće prema Zemlji brzinom od milijun km/h


Cafe.ba
Ned, 31 Sij 2016 09:31 UTC
Gas cloud
© NASA
Nevidljvi oblak gasa juri ka Mliječnom putu brzinom od milion kilometara na sat. Ipak, nema razloga za brigu, jer će do nas stići tek za 30 miliona godina.

Astronomi koji upravljaju Hubble svemirskim teleskopom kažu da oblak gasa vjerovatno i potiče iz naše galaksije, ali se, nakon lutanja, kao bumerang vraća nazad.

Kada se vrati u nju, trebalo bi da dođe do spektakularnog rađanja mnoštva zvijezda, jer ovaj oblak ima dovoljno gasa za nastanak čak dva miliona naših sunaca.

Više...
Moon

Na Plutonu se nalazi više zaleđene vode nego se očekivalo


Blic.rs
Ned, 31 Sij 2016 08:03 UTC
Pluton
© NASA/Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory/Southwest Research Institute
Patuljasta planeta prekrivena je velikom količinom leda, što se sada može videti na novoj mapi agencije NASA napravljenoj na osnovu nanovijih podataka sa sonde Novi horizonti (New Horizons).

Ta mapa preciznija je od stare verzije kreirane korišćenjem podataka sa sonde Novi horizonti i njenog "istorijskog leta" iz 2015. Prethodna mapa je imala manu pošto su površine sa zaleđenom vodom bile maskirane slikom zaleđenim metanom, tako da je prikazivala jedino površine s velikom količinom leda.

Naučnici su u prikupljanu podataka predstavljenih na novoj mapi koristili nove metode, koje su podrazumevale spajanje dve vrste infracrvenih slika nastalih snimanjem specijalnim instrumentima, sa udaljenosti od nešto više od 100.000 kilometara. To je omogućilo naučnicima da naprave razliku između slika zaleđenih površina koju stvaraju azot i metan i da istaknu zaleđenu vodu.

Iako je poznato da je Pluton ledeno kraljevstvo i da su na patuljastoj planeti uočena dva ledena vulkana (kriovulkani), naučnici iz NASA smatraju da je ovo značajno otkriće.

Prema novoj mapi, manje količine zaleđene vode pronađene su i na Sputnik Planumu na zapadnom delu Plutona.

Sonda Novi horizonti je posle prolaksa pored Plutona u julu krenula u novu misiju mlionima kilometara s druge strane patuljaste planete gde trći mali objekat "2014 MU69" u Kajperovom pojasu.

Komentar: Pogledajte također:

Više...
Galaxy

Otkriven najveći solarni sistem do sada: Planeti je potrebno oko milion godina da napravi jedan krug oko svoje zvijezde


klix.ba
Sre, 27 Sij 2016 17:38 UTC
Naučnici otkrili najveći solarni sistem registriran do sada u svemiru
© NASA / Reid Wiseman
Istražujući planetu za koju su mislili da slobodno luta svemirom, grupa naučnika i astronoma je otkrila da se ona ustvari kreće u orbiti oko svoje zvijezde od koje je udaljena oko bilion kilometara.

Naučnici su tako otkrili najveći solarni sistem do sada registriran u svemiru, a čine ga planeta 2MASS J2126-8140 i crvena zvijezda TYC 9486-927-1 oko koje se ta planeta kreće.
Naučnici otkrili najveći solarni sistem registriran do sada u svemiru
© Simon MurphyPlanet 2MASS J2126-8140, u orbiti oko njegove zvijezde TYC 9486-927-1
Udaljenost između planete i zvijezde u centru novootkrivenog sistema je 7.000 veća od udaljenosti između Zemlje i Sunca.

Za jedan krug oko njene zvijezde, planeti pomenutog sistema je potrebno oko milion godina da napravi jedan krug oko svoje zvijezde.
Više...
Telescope

Znanstvenici kažu da bi se početkom 2016. godine na nebu treba pojaviti supernova

Viktorija Lisec
znano.st
Sre, 27 Sij 2016 11:01 UTC
Znanstvenici kažu da bi se početkom 2016. godine na nebu treba pojaviti supernova
© NASA / ESA / HST

Astronomi koji rade na svemirskom teleskopu Hubble kažu kako bi se u prvoj trećini 2016. godine na nebu trebala pojaviti supernova.

Ova eksplozija supernove repriza je eksplozije supernove zamijećene u studenom 2014. godine, poznate pod nadimkom Refsdal, prema norveškom astrofizičaru Sjuru Refsdalu, koji je 1964. godine prvi predložio da se na primjeru supernove s efektom leće proučava širenje svemira.

Eksplozija se dogodila u galaksiji udaljenoj devet milijardi svjetlosnih godina, a znastvenici su je uspjeli vidjeti zbog efekta gravitacijske leće koji je stvorio masivni skup galaksija pod nazivom MACSJ1149+2223, a koji je od nas udaljen pet milijardi svjetlosnih godina.

Efekt gravitacijske leće događa se kada se masivni objekt (ili objekti poput skupina galaksija) uveća te tako iskrivi svjetlost pozadinskih galaksija. U tom je slučaju skupina galaksija toliko masivna da iskrivi prostor i vrijeme tako da se ponaša kao gigantsko povećalo.
Znanstvenici kažu da bi se početkom 2016. godine na nebu treba pojaviti supernova
© ESA/Hubble&NASAEinsteinov križ
Više...
Eye 1

Na putu prema kontroli uma: DARPA-in novi projekt - preko čipa povezati mozak s računalom


Dnevnik.hr
Čet, 21 Sij 2016 07:40 UTC
computerized brain
© istockphoto
Čip koji bi omogućio ljudskom mozgu direktno komuniciranje s računalom postao je dio sadašnjosti. Upravo je to najnoviji projekt na kojem radi nekoliko timova znanstvenika američke vojske.

Neuronski implantant ima zadatak ubrzati načine korištenja računala te obećava otvaranje novog područja uređaja koji se isključivo mogu kontrolirati putem misli.

Prema Agenciji za projekte naprednih istraživanja (DARPA) uz pomoć neurona neuronski čip pretvarat će misli u elektro-kemijski jezik kojeg koriste neuroni kako bi podražaje preveli u binarne brojeve koje koriste računala i ostali strojevi.

Iz Agencije tvrde da konačni proizvod neće prelaziti veličinu dvije kovanice penija složene jedna na drugu.
Više...
Snow Globe

Demonstracija: Kako su zvučali Neandertalci s obzirom na njihovu anatomiju


cudaprirode.com
Pon, 25 Sij 2016 00:00 UTC
Zapanjujuća demonstracija: Ovako su vjerojatno zvučali Neandertalci
© Goran Mehkek / Cropix
Neandertalci su populacija praljudi iz srednjega paleolitika, nazvana prema fosilnim ostatcima nađenima 1856. u dolini Neandertal kraj Düsseldorfa u Njemačkoj. Izumrla vrsla roda Homo mnogo se istraživa, a neka istraživanja možete pročitati i ovdje. No Patsy Rodenburg sa Guildhall School of Music & Drama demonstrirala je u BBC-ovoj emisiji kako su najvjerojatnije zvučali Neandertalci, s obrizom na njihovu anatomiju.

Više...
Books

Ljudski mozak može da memoriše deset puta više od procjena koje su dosad važile u naučnim krugovima


cafe.ba
Pet, 22 Sij 2016 18:03 UTC
Ljudski mozak može da memoriše 4,7 milijardi knjiga
Američki naučnici koji su proučavali mozak tvrde da u njega može da stane informacija koliko i u 4,7 milijardi knjiga.

Istraživači sa kalifornijskog Solk instituta za biološke studije uspjeli su da izračunaju kapacitet memorije ljudskog mozga tako što su analizirali potencijal sinapsi, mjesto kontakta između dva neurona, odgovornih za bilježenje podataka.
Ljudski mozak može da memoriše 4,7 milijardi knjiga
Američki znanstvenici su mjerili kapacitet za pohranu sinapsi – mjesto komunikacije u mozgu između dva neurona, koje su odgovorne za čuvanje sjećanja. Otkrili su da, u prosjeku, jedna sinapsa može zabilježiti oko 4,7 bitova informacija
Prema pisanju londonskog "Telegrafa", tim profesora Terija Sežnovskog je otkrio da ukoliko bi svaka sinapsa bila u stanju da zabilježi 4,7 bita (0,5875 bajta) informacija, ljudski mozak bi mogao da uskladišti 1.000.000.000.000.000 bajtova podataka, odnosno 1 petabajt.
Više...
Cassiopaea

Teško objašnjiv fenomen: Opažena svjetlost dosad najveće energije, iz zvijezde veličine nekoliko kilometara


irb.hr
Uto, 19 Sij 2016 10:11 UTC
Znanstvenici opazili dosad najjače zračenje u svemiru
© NASARakova maglica
Nova mjerenja otkrila su elektromagnetsko zračenje energija nekoliko puta većih od najvećih energija iz prethodnih opažanja, što nije predviđeno ni jednim dosadašnjim teorijskim modelom emisije elektromagnetskog zračenja iz pulsara ili neutronskih zvijezda.

Znanstvenici koji rade na opservatoriju MAGIC (Major Atmospheric Gamma-ray Imaging Cherenkov) izvijestili su o otkriću pulsnog elektromagnetskog zračenja najvećih dosad opaženih energija koje emitira neutronska zvijezda u središtu supernove uočene 1054. godine, poznate kao Rakov pulsar.


Komentar: Rakova maglica je jedna od najpoznatijih "ostataka" supernove.Pojavu supernove zabilježili su kineski astronomi 4. lipnja 1054. godine. Četiri puta je bila sjajnija od Venere (oko - 6). U zapisima se spominje njena vidljivost danju tokom 23 dana , a 653 dana je bila vidljiva golim okom noću. Materijal izbačen u eksploziji supernove širi se u promjeru od 10 svjetlosnih godina, a i dalje se širi brzinom od oko 1,800 km u sekundi. Udaljena je oko 6 300 svjetlosnih godina, a magnituda joj je 8,4.


Koautori ovog rada su i osmoro hrvatskih znanstvenika.

Ana Babić, s FER-a Svečilišta u Zagrebu, Dario Hrupec i Iva Šnidarić s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, Nikola Godinović, Damir Lelas i Ivica Puljak s FESB-a Sveučilišta u Splitu, te Dijana Dominis Prester i Tomislav Terzić s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Hrvatska grupa uključila se u rad kolaboracije MAGIC 2008. godine.

Rakov pulsar je ostatak zvijezde koja je u eksploziji supernove stvorila Rakovu maglicu. Taj je pulsar 50% masivniji od Sunca, ali je zbijen u kuglu promjera od samo 10 km, koja načini 30 okretaja oko svoje osi u sekundi. Okružen je kolosalnim magnetskim poljem, koje je deset tisuća milijardi puta jače od magnetskog polja Sunca.

Komentar: Poravnanja planeta i solarni kondenzator: Stvari se zagrijavaju!

Više...