Znanost i tehnologijaS


Megaphone

Pacovi protiv pacova: Ruski naučnici obučavaju pacove za borbu protiv terorista


telegraf.rs
Uto, 05 Sij 2016 11:30 UTC
Pacovi protiv pacova: Ruski naučnici obučavaju pacove za borbe protiv terorizma
© PrintscreenKiborg-pacov, pomoću čipa u mozgu se utiče na ponašanje
Ruski naučnici će obučavati pacove da prepoznaju eksplozive i droge, u cilju borbe protiv terorizma.

Ruski predsednik Vladimir Putin namerava da lansira svoje novo oružje u borbi protiv terorista, a u pitanju je armija kiborg-pacova, kako prenose strani mediji.

Naučnici planiraju da iskombinuju najnovija tehnološka dostignuća sa prirodnim čulima pacova, što će rezultirati izuzetnom sposobnošću glodara da nanjuše ekploziv džihadista na nekim manje dostupnim mestima.
Pacovi protiv pacova: Ruski naučnici obučavaju pacove za borbe protiv terorizma
© PrintscreenPacovi imaju mnogo razvijenije čulo njuha od pasa, te za razliku od psa pacov može da se provuče kroz sićušnu rupu. njihova asistencija pri prirodnim katastrofama, zemljotresima i poplavama bi takođe bila velika, tvrde naučnici
Životinje će moći da upozore svoje vlasnike na opasne i ilegalne materijale na vreme, ukoliko se u eksperimentu pokažu kao uspešni. Međutim, pojavljuje se jedna prepreka, a to je činjenica da je potreban period od tri meseca kako bi pacov prošao sve potrebne treninge. Ova životinja živi samo godinu dana, tako da će stručnjaci morati da obučavaju čitave bataljone pacova.

Komentar: Ruski vojni roboti se pridružili u borbama protiv terorista u Siriji

Više...
Display

Microsoft tera korisnike da pređu na Windows 10 jer je "zabrinut" za njihovu bezbednost


B92
Pon, 04 Sij 2016 19:59 UTC
Microsoft
© AFP Photo/Sam Yeh
Windows 7 je operativni sistem koji se nalazi na 55 posto svih računara u svetu, ali prema poslednjim informacijama u sebi ima jednu skrivenu i potencijalno veoma opasnu manu, piše Forbs. U razgovoru za Forbs šef Microsoftovog marketinga Kris Kaposela je objasnio da svako ko koristi Windows 7 to čini na sopstvenu odgovornost i otkrio je da je Microsoft zabrinut za budućnost ovog operativnog sistema i njegovu kompatibilnost s novijim hardverskim rešenjima. Osim toga izrazio je i zabrinutost za sigurnost korisnika.

''Brinemo se kad ljudi koriste operativni sistem star 10 godina jer postoji mogućnost da sledeći printer koji spoje na računar neće da radi zato što jednostavno nije kompatibilan. Slično je i s novijim igricama poput Fallouta 4 koji jednostavno ne radi na starijim računarima'', kaže Kaposela. Zbog toga, kaže on, vršimo pritisak na proizvođače softwarea da prave nove programe kompatibilne sa Windowsima 10.''To starije računare čini nepogodnima za nove programe, a osim toga, na njima postoji velika opasnost od virusa'', kaže Kaposela.

Zaključio je kako je veoma važno da se prestane fragmentisati Windowsova baza za instaliranje i da korisnicima treba pružiti sigurnije mesto.

Neki stručnjaci misle da Kaposela ove izjave nije dao zbog brige za korisnike nego kako bi što više korisnika preuzelo novu verziju Windowsa, piše Forbs.

Komentar: Pošto nisu uspeli da naprave operativni sistem koji bi doneo neko bitno poboljšanje u odnosu na prethodne, Microsoft sada plaši korisnike i uskraćuje im podršku u starim i proverenim Windowsima kako bi prešli na novi. Izgleda da nisu čuli za mudru poslovicu - "Ako nešto nije pokvareno nemoj ga popravljati".

Više...
Horse

Uticaj čovjeka: Konji su nekada imali pruge kao zebre


klix.ba
Ned, 03 Sij 2016 20:41 UTC
Uticaj čovjeka: Konji su nekada imali pruge kao zebre

Konji su nekada imali pruge kao zebre danas, zaključak je naučnika koji je objavljen u časopisu "Nature Genetics".

Za današnji izgled konja zaslužan je čovjek prilikom procesa njihovog kroćenja.

Tokom tog višestoljetnog procesa konji su izgubili svoju "divlju" kamuflažu - bijelu dlaku sa tamnim šarama, poznato kao Dunov obrazac (Dun pattern).

Međunarodni tim naučnika otkrio je šta uzrokuje Dunov obrazac i zašto ga današnja većina konja nemaju, a zebre imaju.

Bijela boja dlake je odlična za kamuflažu u divljini, s obzirom da je lavovima, tigrovima i ostalim predatorima teža za uočiti.

Većina preostalih "Dun konja", koji žive u divljini, imaju tamnu šaru preko leđa i, ponekad, šare po nogama, no domaći konji su većinom tamne boje i bez šara.
Uticaj čovjeka: Konji su nekada imali pruge kao zebre
Naučnici su došli do otkrića da današnji domaći konji imaju jednu od dvije mutacije gena TBX3, koji je pronađen i kod nekih vrsta divljih konja koji su živjeli prije 40.000 godina, te se pretpostavlja da su ljudi odlučili ukrotiti upravo te vrste.
Više...
Galaxy

Australski astronom amater otkrio novu galaksiju


klix.ba
Sub, 02 Sij 2016 10:01 UTC
Australski astronom amater otkrio novu galaksiju

Australski astronom amater otkrio je nedavno cijelu jednu patuljastu galaksiju koristeći samo svoj kućni teleskop.

Otkriveni objekat su potom potvrdili svi veći astronomski centri, nakon čega je u mapu neba uvrštena galaksija pod nazivom NGC 253-dw2.

Astronom amater Michael Sidonio je do otkrića došao slučajno kada je fotografisao dobro poznatu galaksiju NGC 253. Sigurnosni menadžer u australskoj državnoj agenciji primijetio je nešto čudno kada je u pravcu NGC 253 uperio svoj teleskop prečnika ne većeg od 25 centimetara.

Nakon potvrde koju su donijeli centri sa i do 8,2 metra širokim teleskopima, zaključeno je da se radi o patuljastoj galaksiji sa relativno malim brojem zvijezda, a koju remeti puno veći susjed, gore spomenuta galaksija NGC 253.
Australski astronom amater otkrio novu galaksiju
Više...
Rose

Cvjetna lampa: Električna energija iz biljke i tla


net.hr
Pet, 01 Sij 2016 16:39 UTC
Cvijetna lampa: Električna energija iz biljke i tla
© Universidad de Ingeniería y Tecnología (UTEC)

Cvjetna lampa, kako su je nazvali znanstvenici Fakulteta za inžinjerstvo i tehnologiju u Peruu, može puna dva sata davati svjetlost, a da pritom koristi energiju koju crpi iz najobičnije biljke. Svjetiljka koristi mikroorganizme koje biljka otpušta u zemlju, tijekom svog rasta. Led lampica relativno slabe snage ipak daje dovoljno svjetlosti pa je čak i čitanje noću u zabačenim selima Amazonije moguće.

“U drvenu posudu zasadimo biljku i stavimo dovoljno humusa. Unutra postavimo sustav za generiranje energije iz tla i elektrode koje pretvaraju nutrijente koje biljka proizvodi u električnu energiju”, rekao je voditelj tima izumitelja Elmer Ramirez.

Prvi prototipovi ovih lampi već su stavljeni u funkciju. Cvjetne lampe poklonjene su plemenu Nuevo Saposa, u Ukajali, u Peruu. Prije uvođenja noviteta, pripadnici plemena svjetlost su dobivali uz pomoć uljanih lampi, što je štetilo njihovom zdravlju, zbog dima koji su ispuštale. Cvjetna lampa to je promijenila.
Cvijetna lampa: Električna energija iz biljke i tla
© Universidad de Ingeniería y Tecnología (UTEC)
“Uvjereni smo kako će cvjetna lampa doprinjeti kvaliteti života pripadnika ovog amazonskog plemena. Namijenjena je prije svega njihovoj djeci, koja sada mogu pisati zadaće i učiti u svojim domovima i kada padne noć. Također, dodatan izvor svjetlosti pozitivno će se odraziti i na manufakturu, proizvodnju tradicionalnih predmeta, od koje žive mnogi pripadnici Nuevo Saposa”, dodala je znanstvenica Jessica Ruas.
Više...
Bulb

Nova teorija o postanku života stiže iz zaklade "Richard Dawkins"


net.hr
Pet, 01 Sij 2016 06:00 UTC
Nova teorija o postanku života
Nedavno je javnosti predstavljena nova teorija o nastanku svih živih bića na planeti Zemlji, koja konačno rješava pitanje Boga, pa njeni propagandisti iz Richard Dawkins fondacije kažu da će teorija najviše zasmetati kršćanima.

Život nije počeo pukom slučajnošću, sretnim udarom munje u “praiskonsku juhu” u pradavnim Zemljinim morima, već je proizvod prirodnog i neizbježnog procesa.

Glavni problem znanstvenika dosad je bio objasniti kako iz nežive materije nastane živi organizam. Poznato je naime da živa bića uzimaju energiju iz okoline koju potom troše, odnosno raspršuju u obliku topline.

Teorija je provjerljiva

Novom teorijom koju su razvili istraživači s MIT-a, atomi koji su dugo vremena izloženi izvoru energije izmijenit će svoju strukturu na način koji će im omogućiti da iskoriste više energije. Stoga, pojava života na našoj planeti ne mora biti proizvod puke sreće i povezivanja atoma “na pravi način”, već samo neizbježna posljedica prirodnih procesa.

“Ako dovoljno dugo osvjetljavate grupu atoma ne bi vas trebalo iznenaditi da dobijete biljku”, kaže jedan od autora teorije Jeremy England.

Ova teorija zapravo nije nova, ona potječe iz vremena prije Sokrata. Međutim, prvi put je uvjerljivo prezentirana uz uporabu matematičkih kalkulacija i, što je navažnije, provjerljiva je, piše Paul Rosenberg na stranici Richard Dawkins fundacije.
Više...
Info

Istraživači sa univerziteta Riken identifikovali su novi element u periodnom sistemu


klix.ba
Čet, 31 Pro 2015 11:34 UTC
Istraživači sa univerziteta Riken identifikovali su novi element u periodnom sistemu
Svjetsko naučno tijelo saopštilo je danas da su japanski naučnici ispunili uslove za davanje imena novom sintetičkom radioaktivnom elementu 113.

Istraživači sa univerziteta Riken identifikovali su novi element i time stekli pravo da mu daju ime. Element je privremeno bio nazvan unutrij, a novo ime još nije objavljeno.

Zajednička radna grupa Međunarodne unije za čistu i primijenjenu fiziku i Unije za hemiju u januaru će objaviti i odluku o pravima za davanje imena elementima pod brojevima 115, 117 i 118.

Element 113 nalazi se između kopernicija i flerovija u periodnom sistemu elemenata.
Istraživači sa univerziteta Riken identifikovali su novi element u periodnom sistemu

Komentar: Novi hemijski element dobiće naziv "japonijum"

Više...
Bulb

Američki znanstvenici otkrili novi polimer sačinjen od molekula šećera koji može očistiti vodu "u par sekunda"


RT
Ned, 27 Pro 2015 13:54 UTC
Pure water
© Lee Jae Won
Američki znanstvenici su razvili novi polimer koji ima jedinstvenu mogućnost uklanjanja toksičnih supstanci iz vode "u samo nekoliko sekunda". Ovo otkriće bi moglo revolucionirati industriju pročišćavanja vode, te bi moglo smanjiti troškove samog procesa uz minimalni utrošak energije. Znanstveni tim sveučilišta Cornell koji je odgovoran za važni pronalazak je objavio kompletnu studiju u žurnalu Nature tijekom ovog tjedna.

"Mi smo stvorili prvi materijal visoko-struktuirane površine od ciklodekstrina [molekula šećera povezanih u prstenove], izjavio je Will Dichel, izvanredni profesor kemije koji je vodio ovo istraživanje, "kombiniranjem nekih prednosti aktivnog ugljena s inherentnim prednostima ciklodekstrina. Ovi materijali će uklanjati onečišćivače u trenu, dok voda teče. Dakle, u tome je potencijal za mali utrošak energije, protočno pročišćavanje vode, a to je zaista velika stvar. "

cup-shaped cyclodextrins sugar
© Dichtel Group Porozni materijal, stvoren of ciklodekstrina oblika šalice, se brzo spaja s onečišćivačima, te ih izdvaja iz kontaminirane vode.
Više...
Info

Arahnofobija: Kako da se izliječite straha od paukova u samo dvije minute


net.hr
Ned, 27 Pro 2015 08:00 UTC
Kako da se izliječite straha od paukova u samo dvije minute
Izgleda da su znanstvenici napokon smislili način kako izliječiti ljude straha od paukova. I to u samo dvije minute, iako će tehnika možda djelovati malo preekstremno za neke.

Dvije stručnjakinje vjeruju kako mogu pomoći ljudima da prevladaju svoju arahnofobiju, iako njihov prijedlog na prvi pogled djeluje više kao nešto što će ih dodatno istraumatizirati nego riješiti problem.

Sve što trebate učiniti, kako tvrde znanstvenice s Odjela za kliničku psihologiju amsterdamskog sveučilišta, je biti zatvoreni u istoj prostoriju s paukom.

Zvuči više kao neka strašna kazna iz filmova poput Saw, ali znanstvenice vjeruju kako je 120 sekundi izlaganja, u kombinaciji s jednokratnom dozom farmakološkog tretmana, dovoljno da uspješno suzbije strah.

Znanstvenice Marieke Soeter i Merel Kindt otkirle s taj fenomen nakon što su zaključale 45 ljudi u istu prostoriju s terantulom. Iako to zvuči totalno zastrašujuće, znanstvenice su im dale i beta bloker po imenu propranolol, ili placebo kako bi im pomogli u borbi sa stresom.
Više...
Comet

Ogromni kometi (Kentauri) bi mogli predstavljati prijetnju životu na Zemlji


Science Daily
Uto, 22 Pro 2015 00:00 UTC
Centaurs
© NASA/JPL-Caltech/Space Science InstituteZato što su toliko udaljeni od Zemlje, Kentauri se pojavljuju kao točkice svjetla čak i kroz najveće teleskope. Saturnov mjesec Feba promjera 200 km, prikazan na ovoj slici, bi mogao biti Kentaur kojeg je u nekom periodu prošlosti uhvatila gravitacija planeta. Dok se svemirske sonde ne pošalju u posjet drugim Kentaurima, naša najbolja zamisao o tome kako izgledaju dolazi iz slika poput ove koju je snimila svemirska sonda Cassini pri orbitiranju oko Saturna. NASA-ina svemirska letjelica New Horizons, koja je prošla kraj Plutona prije 6 mjeseci, ima cilj izvršiti prilazak 45 km širokom transneptunskom objektu krajem 2018.
Tim astronoma s opservatorija Armagh i Sveučilišta Buckingham je izvijestio kako otkriće stotina ogromnih kometa u vanjskom sustavu planeta kroz protekla 2 desetljeća znači da ti objekti predstavljaju puno veću opasnost za život na Zemlji nego asteroidi.

Tim, kojeg čine profesori Bill Napier i Duncan Steel sa Sveučilišta Buckingham, profesor Mark Bailey s opservatorija Armagh, te dr. David Asher, također s Armagha, objavio je svoj pregled nedavnog istraživanja u prosinačkom izdanju Astronomy and Geophysics, žurnalu Kraljevskog astronomskog društva.

Ogromni kometi, nazvani Kentauri, kreću se po nestabilnim orbitama koje presijecaju putanje masivnih vanjskih planeta Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna. Planetarna gravitacijska polja mogu povremeno skrenuti te objekte prema Zemlji.

Kentauri su obično 50 do 100 kilometara u promjeru, ili veći, a jedno takvo tijelo sadrži više mase nego cijela populacija dosad poznatih asteroida koji presijecaju Zemljinu orbitu. Izračuni stope po kojoj Kentauri ulaze u unutarnji Sunčev sustav ukazuju da će jedan o njih biti skrenut na putanju koja siječe Zemljinu orbitu otprilike jednom svakih 40 000 do 100 000 godina. Dok su u prostoru blizu Zemlje očekuje se njihov raspad u prašinu i velike krhotine, što preplavljuje unutarnji Sunčev sustav s kometarnim ostacima i čini udare na naš planet neizbježnima.
Više...