Znanost i tehnologijaS


Eye 1

Na putu prema kontroli uma: DARPA-in novi projekt - preko čipa povezati mozak s računalom

computerized brain
© istockphoto
Čip koji bi omogućio ljudskom mozgu direktno komuniciranje s računalom postao je dio sadašnjosti. Upravo je to najnoviji projekt na kojem radi nekoliko timova znanstvenika američke vojske.

Neuronski implantant ima zadatak ubrzati načine korištenja računala te obećava otvaranje novog područja uređaja koji se isključivo mogu kontrolirati putem misli.

Prema Agenciji za projekte naprednih istraživanja (DARPA) uz pomoć neurona neuronski čip pretvarat će misli u elektro-kemijski jezik kojeg koriste neuroni kako bi podražaje preveli u binarne brojeve koje koriste računala i ostali strojevi.

Iz Agencije tvrde da konačni proizvod neće prelaziti veličinu dvije kovanice penija složene jedna na drugu.

Snow Globe

Demonstracija: Kako su zvučali Neandertalci s obzirom na njihovu anatomiju

Zapanjujuća demonstracija: Ovako su vjerojatno zvučali Neandertalci
© Goran Mehkek / Cropix
Neandertalci su populacija praljudi iz srednjega paleolitika, nazvana prema fosilnim ostatcima nađenima 1856. u dolini Neandertal kraj Düsseldorfa u Njemačkoj. Izumrla vrsla roda Homo mnogo se istraživa, a neka istraživanja možete pročitati i ovdje. No Patsy Rodenburg sa Guildhall School of Music & Drama demonstrirala je u BBC-ovoj emisiji kako su najvjerojatnije zvučali Neandertalci, s obrizom na njihovu anatomiju.


Books

Ljudski mozak može da memoriše deset puta više od procjena koje su dosad važile u naučnim krugovima

Ljudski mozak može da memoriše 4,7 milijardi knjiga
Američki naučnici koji su proučavali mozak tvrde da u njega može da stane informacija koliko i u 4,7 milijardi knjiga.

Istraživači sa kalifornijskog Solk instituta za biološke studije uspjeli su da izračunaju kapacitet memorije ljudskog mozga tako što su analizirali potencijal sinapsi, mjesto kontakta između dva neurona, odgovornih za bilježenje podataka.
Ljudski mozak može da memoriše 4,7 milijardi knjiga
Američki znanstvenici su mjerili kapacitet za pohranu sinapsi – mjesto komunikacije u mozgu između dva neurona, koje su odgovorne za čuvanje sjećanja. Otkrili su da, u prosjeku, jedna sinapsa može zabilježiti oko 4,7 bitova informacija
Prema pisanju londonskog "Telegrafa", tim profesora Terija Sežnovskog je otkrio da ukoliko bi svaka sinapsa bila u stanju da zabilježi 4,7 bita (0,5875 bajta) informacija, ljudski mozak bi mogao da uskladišti 1.000.000.000.000.000 bajtova podataka, odnosno 1 petabajt.

Cassiopaea

Teško objašnjiv fenomen: Opažena svjetlost dosad najveće energije, iz zvijezde veličine nekoliko kilometara

Znanstvenici opazili dosad najjače zračenje u svemiru
© NASARakova maglica
Nova mjerenja otkrila su elektromagnetsko zračenje energija nekoliko puta većih od najvećih energija iz prethodnih opažanja, što nije predviđeno ni jednim dosadašnjim teorijskim modelom emisije elektromagnetskog zračenja iz pulsara ili neutronskih zvijezda.

Znanstvenici koji rade na opservatoriju MAGIC (Major Atmospheric Gamma-ray Imaging Cherenkov) izvijestili su o otkriću pulsnog elektromagnetskog zračenja najvećih dosad opaženih energija koje emitira neutronska zvijezda u središtu supernove uočene 1054. godine, poznate kao Rakov pulsar.


Komentar: Rakova maglica je jedna od najpoznatijih "ostataka" supernove.Pojavu supernove zabilježili su kineski astronomi 4. lipnja 1054. godine. Četiri puta je bila sjajnija od Venere (oko - 6). U zapisima se spominje njena vidljivost danju tokom 23 dana , a 653 dana je bila vidljiva golim okom noću. Materijal izbačen u eksploziji supernove širi se u promjeru od 10 svjetlosnih godina, a i dalje se širi brzinom od oko 1,800 km u sekundi. Udaljena je oko 6 300 svjetlosnih godina, a magnituda joj je 8,4.


Koautori ovog rada su i osmoro hrvatskih znanstvenika.

Ana Babić, s FER-a Svečilišta u Zagrebu, Dario Hrupec i Iva Šnidarić s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, Nikola Godinović, Damir Lelas i Ivica Puljak s FESB-a Sveučilišta u Splitu, te Dijana Dominis Prester i Tomislav Terzić s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Hrvatska grupa uključila se u rad kolaboracije MAGIC 2008. godine.

Rakov pulsar je ostatak zvijezde koja je u eksploziji supernove stvorila Rakovu maglicu. Taj je pulsar 50% masivniji od Sunca, ali je zbijen u kuglu promjera od samo 10 km, koja načini 30 okretaja oko svoje osi u sekundi. Okružen je kolosalnim magnetskim poljem, koje je deset tisuća milijardi puta jače od magnetskog polja Sunca.

Komentar: Poravnanja planeta i solarni kondenzator: Stvari se zagrijavaju!


Telescope

Otkrivena nova planeta u Sunčevom sistemu?

Planet X
© (DATA) JPL; BATYGIN AND BROWN/CALTECH; (DIAGRAM) A. CUADRA/SCIENCEMoguća orbita Devete planete
Dvojica astronoma sa Kalifonijskog instituta za tehnologiju (Caltech) tvrde da su otkrili novu planetu unutar Sunčanog sistema koju su privremeno nazvali "Deveta planeta" (Planet Nine), piše Vašington post. Reč je o zaleđenom gigantu, tri puta većem i deset puta težem od Zemlje koji se "krije" na samom rubu Sunčevog sistema.

Astronomi Majkl Braun i Konstantin Batigin, čija je studija objavljena u časopisu "Astronomical Journal", navode da još nisu direktno posmatrali ovu udaljenu planetu, ali da imaju dovoljno dokaza o njenom postojanju.

Da "Deveta planeta" zaista postoji zaključili su na osnovu "kretanja nedavno otkrivenih patuljastih planeta i manjih svemirskih objekata van Sunčevog sistema", piše Vošington post.

"Ta mala svemirska tela imaju orbite na koje po svemu sudeći utiče gravitacija skrivene planete", navodi se u studiji dvojice astronoma koji veruju da je nekada davno planeta odgurnuta duboko u svemir pod dejstvom gravitacionih sila Jupitera i Saturna.

Astronomi smatraju da je gotovo nemoguće direktno posmatrati ovu planetu koja je 20 puta udaljenija od Neptuna i deset hiljada puta manje svetla od Plutona.

"Od antičkog doba do danas, čovek je otkrio svega dve planete, a ovo bi bila treća", kazao je Braun, navodeći da veliki delovi našeg Sunčevog sistema još uvek nisu istraženi.

Komentar: Možda se u Sunčevom sustavu skrivaju još dva planeta velika barem kao Zemlja


Saturn

Rijetka nebeska predstava: Poravnanje planeta Merkura, Venere, Marsa, Jupitera i Saturna

Solar system
© Steve Allen Getty Images
Ovaj mjesec svjedočit ćemo trenutku kada će se planeti vidljivi golim okom, Mars, Venera, Jupiter i Saturn poravnati iznad horizonta, jedan do drugoga.

Ova neobična pojava na nebu će biti vidljiva od 20. siječnja pa sve do 20. veljače, a bit će je moguće promatrati golim okom.

Merkur će biti vidljiv prije zalaska sunca od 20. siječnja, dok ćete Jupiter uočiti iznad istočnog horizonta kasno navečer. Mars se pojavljuje na nebu sat-dva iza ponoći, Venera i Saturn su vidljivi oko dva i pol sata prije izlaska sunca. Ipak, svi planeti zajedno, bit će najbolje vidljivi ujutro.

Komentar: Poravnanja planeta i solarni kondenzator: Stvari se zagrijavaju!


Magnify

Najveći kanjon na Zemlji se nalazi ispod antarktičkog ledenog pokrova

Antarktik
Analizirajući satelitske snimke istočnog dijela Antarktike, znanstvenici s britanskog Durham University pronašli su dokaze koji upućuju na postojanje, prema svemu sudeći, najvećeg kanjona na našem planetu, skrivenog duboko ispod polarnog leda.

Dokaze o postojanju kanjona na području Zemlje princeze Elizabete znanstvenici su pronašli proučavajući neuobičajene karakteristike leda koji ga prekriva, a ukoliko dotični budu potvrđeni i direktnim mjerenjem na terenu, bit će to iznimno važno geološko otkriće.

„Naše istraživanje pružilo je prve dokaze o postojanju ogromnog kanjona, a moguće i jezera ispod leda u Zemlji princeze Elizabete. Uistinu je začuđujuće što su tako velike tvorevine bile neotkrivene toliko dugo vremena”, izjavio je prof. Stewart Jamieson.

Najveći kanjon se nalazi ispod antarktičkog ledenog pokrova

Rose

Na Međunarodnoj svemirskoj stanici procvjetao prvi cvijet

flower grown in space ISS
© Scott Kelly/NASA
Cvijet cinije prvi je koji je uspješno procvjetao na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Vijest je preko Twittera objavio astronaut Scott Kelly.

Narančasti cvijetovi cinije, koji su porijeklom sa jugozapada Sjedinjenih Država, prvo su uvenuli još u prosincu, kada je posada stanice eksperimentirala s uzgojem cvijeća i povrća u vanjskom svemiru. No ovaj put astronauti su imali više sreće.

Eksperimenti su počeli prije godinu dana, a 10. kolovoza posada ISS-a po prvi put je uzgojila i pojela salatu. Povrće se uzgaja pomoću posebnog sustava Veggie, koji je instaliran u svibnju.

Sustav je opremljen crvenim, plavim i zelenim LED diodama koje stimuliraju rast biljaka u bestežinskom stanju bez prisutnosti sunčeve svjetlosti.


Magnify

Znanstvenici uspješno oživjeli životinju koja je bila zaleđena 30 godina

vodeni medvjedić
© AP/Bob Goldstein & Vicki Madden, UNC Chapel Hill
Naučnici su uspeli da ponovo ožive životinju koja je bila zamrznuta 30 godina. Japanski Nacionalni Institut je objavio da je ova životinja prikupljena na Antarktiku još 1983. godine.

Ovo stvorenje se naziva i "vodeni medvedić, veliko je svega milimetar dužine, a može da živi na mestima sa dosta neprijateljskim uslovima.

Tardigrada su mala grupa sićušnih beskičmenjka koji žive na kopnu, u slatkim vodama i jako mali broj u morima. Sposobne su da usporavaju, pa čak i da zatvaraju metaboličke aktivnosti na duži vremenski period. Prema istraživanju, tardigrade su nađene u mahovini na Antarktiku 1983. godine odakle su odnete i zamrznute na -20 celzijusovih stepeni. Jaje i životinja su uspešno vraćeni u život.

Nakon dve nedelje "vodeni medvedić" je počeo da se kreće i uzima hranu. Položeno je ukupno 19 jaja, od kojih su se 14 uspešno izlegla. Prethodno su tardigradu uspeli da ožive nakon 9 godina, ali je ovo prvi put posle tako dugog vremenskog perioda, čak 30 godina.


Komentar: Tardigrade ili dugoživci, žilave životinjice koje preživljavaju u ekstremnim uvjetima


Saturn

Saturnov mjesec Enkelad: Područje izgleda poput pjega na dalmatineru

Saturnov mjesec Enkelad: Područje izgleda poput pjega na dalmatineru
© NASA / JPL-Caltech / Space Science Institute
Svemirska sonda Cassini izvela je svoj zadnji bliski prelet Saturnovog mjeseca Enkelada, a znanstvenici su se odlučili vratiti na misteriozni teren koji su primjetili još prije deset godina. Područje je specifično po tome što tamni djelovi izgledaju poput pjega na dalmatineru ili je to barem usporedba koju je upotrijebila NASA.

Nova fotografija nudi bolji uvid u prirodu tih neobičnih pjega. Veličina im varira od par desetaka do više stotina metara. Vjeruje se kako se radi o tamnim izbočinama ledenog “tla”, nastalima pomicanjem leda u dubinu. Enkelad ima jako slabu atmosferu pa nema erozije koja bi drugačije objasnila neujednačenost tla.
Saturnov mjesec Enkelad: Područje izgleda poput pjega na dalmatineru
© NASA / JPL-Caltech / Space Science Institute
Enkelad je šesti po veličini saturnov mjesec i većinom je prekriven svježim, čistim ledom. Unatoč svojoj maloj veličini Enkelad ima zanimljivu gelogiju koja sadrži područja starih kratera, kao i mladih, aktivnih gejzira. Područje koje je Cassini snimio tektonski je aktivno. Tamne pjege djeluju poredane u lancima koji su paralelni uskim frakturama. Mogu se vidjeti i veliki procjepi kako prolaze snimljenim područjem.