Znanost i tehnologijaS


Moon

Za Božić ćemo vidjeti pun Mjesec, zadnji put zabilježeno prije 38 godina

Full Moon
© Ismael Mohamad/UPI
Prilika da na Božić vidite i pun Mesec prava je retkost! Zato ove godine uživajte - u noći 25. decembra, na katolički Božić, pun Mesec će obasjati planetu, prenosi Mnn.com.

Izuzev posebnog trenutka u kom će se pojaviti, postoji još nekoliko zanimljivosti o poslednjem punom Mesecu u ovoj godini.

Naime, Božićni mesec će se pojaviti već sa prvim sumrakom i sijaće u punom sjaju čak i malo nakon izlaska sunca. Zbog hladnih decembarskih dana, naziva se još i Hrastov i Hladni mesec, a zbog toga što je u pitanju poslednji pun Mesec u godini, poznat je i kao Duga mesečeva noć.

Ovaj fenomen poslednji put je zabeležen 1977. godine, a neće se ponoviti sve do 2034, upozorava NASA, zato iskoristite priliku i uživajte u retkoj pojavi!

Nebula

Fizičari u Njemačkoj proizveli prvu plazmu iz fuzijskog reaktora Wendelstein 7-X

Stellarator
© Science Magazine/YouTube3-D model Wendelsteina, na kojem se može vidjeti oblik trake od plazme unutar reaktora
U postrojenju za nuklearnu fuziju "Vendelštajn 7-X" u Grajfsvaldu (Nemačka) fizičari su prošle nedelje proizveli prvu plazmu. Oko deset miligrama helijuma dovedeno je u magnetno polje vakuumske komore postrojenja teškog 725 tona i zagrejano do temperature od milion stepeni.

"Ovo je divan dan", izjavila je naučna direktorica Sibile Ginter posle prvog eksperimenta, obavljenog u četvrtak. U postrojenju Instituta za fiziku plazme Maks Plank (IPP) u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, treba da bude ispitano stapanje nuklearnih jezgara u svrhu proizvodnje pretežno čiste energije.

Stručnjaci za nuklearnu fuziju nameravaju da u budućnosti koriste iste procese kakvi se odvijaju i na Suncu, gde se atomi vodonika stapaju u teže atome helijuma. Prilikom tog procesa oslobađa se izuzetno mala masa, koja se pretvara u energiju u skladu sa formulom E=mc2. Da bi tu reakciju iskoristili za snabdevanje energijom na Zemlji, neophodna je proizvodnja plazme, tj veoma vrelog gasa.

Komentar: Da li ćemo konačno dobiti fuzioni reaktor?


Blue Planet

ALMA pronašla objekt na vanjskim rubovima Sunčevog sustava - moguća super-Zemlja, ali i smeđi patuljak

ilustracija
© ThinkstockIlustracija
Koristeći podatke sa teleskopa u Čileu po imenu Velika milimetarska/podmilimetarska rešetka (ALMA), astronomi su pronašli udaljeni objekt u smjeru Alphe Centauri. Izgleda da se objekt nalazi na vanjskim rubovima našeg Solarnog sustava, a ovisno o udaljenosti moglo bi se raditi i o ‘super-Zemlji’.

ALMA je specijalizirana za precizna promatranja u kratkim mikrovalnim dužinama, koje tipično emitiraju hladni plinovi i prašina. Ali objekti na rubu našeg solarnog sustava isto emitiraju svjetlo u tom opsegu, te su prehladni i pre udaljeni da bi ih se promatralo infracrvenim teleskopima.

Godine 2014. ALMA je pronašla jedva zamjetni objekt u smjeru Alphe Centauri A i B. Objekt je ponovno primjećen u svibnju ove godine, ovaj put puno jasnije. S obzirom da je bio samo par kutnih sekundi udaljen od sustava Alpha Centauri, razumno je bilo za pretpostaviti kako je objekt dio tog sustava, moguće gravitacijski vezan kao Alpha Centauri D. Centauri sustav je udaljen oko 4 svjetlosne godine, i na toj udaljenosti (s obzirom na sjaj objekta na podmilimetarskim valnim dužinama) trebalo se raditi o zvijezdi tipa crveni patuljak.

Ali takva bi se zvijezda trebala jasno vidjeti i u infracrvenom spektru, što znači da ako bi se radilo o Alpha Centauri D već bi smo ga odavno vidjeli.

S obzirom da se očito ne radi o dijelu Alpha Centauri sustava, objekt mora biti bliži i sukladno manji.

Komentar: U vezi smeđeg patuljka, tj. Sunčevog pratitelja u kojem slučaju bi naš zvjezdani sustav "postao" binarni, pogledajte Je li Sunce dio binarnog zvjezdanog sustava? - Šest razloga za razmatranje.


Magnify

Ima li mozak spol?

mozak
© YouTube
Između mozga muškarca i žene postoje jasne razlike, iako se u dijelu istraživanja najsloženijeg ljudskog organa još uvijek javljaju oprečni rezultati, ističu stručnjaci Riječkog sveučilišta u najnovijem broju znanstvenog časopisa "Medicina fluminensis".

Dokazano je da te spolne razlike utječu na mnoge funkcije mozga pa se svakako trebaju uzeti u obzir kod rezultata kliničkih studija. One se javljaju u svim fazama života zbog genetskih i hormonalnih djelovanja, ali i zbog utjecaja okoline, kaže se u tekstu "I mozak ima spol".

Robot

Umjetna inteligencija: Znanstvenici stvorili stroj koji imitira način na koji uči ljudski mozak

Umjetna inteligencija: Znanstvenici stvorili stroj koji imitira način na koji uči ljudski mozak
Novi pristup učenju koji su otkrili znanstvenici imitira način na koji mozak prima i razumije nove koncepte, no daleko je od toga da bude inteligentno kao dijete.

Znanstvenici su stvorili stroj koji imitira način na koji uči ljudski mozak što predstavlja napredak u istraživanju umjetne inteligencije, objavljeno je u četvrtak.

Aktualni informatički programi mogu prepoznati ljudski glas ili prepoznati predmete na temelju izloženosti velikoj seriji primjera iz kojih mogu izvući asocijacije.

Novi pristup koji su otkrili stručnjaci s Instituta za tehnologiju u Massachusettsu (MIT) i Sveučilišta u New Yorku i Torontu imitira način na koji ljudski mozak prima i razumije nove koncepte.

Tako je taj program, isto kao ljudi, sposoban brzo učiti slova različitih jezika i generalizirati ono što je naučio.

- Prvi puta mislimo da smo dobili informatički sustav koji je sposoban naučiti velik broj vizualnih koncepata što se ne razlikuje puno od načina na koji uče ljudi - pojasnio je na telekonferenciji za novinare Joshua Tenenbaum, profesor na MIT-u.

- Prije nego što krenu u školu, djeca uče prepoznavati nove pojmove polažeći od samo jednog primjera i na temelju toga mogu stvarati nove - kaže on, ali dodaje da su još ipak "daleko od toga da stvorimo računalo koje bi bilo jednako inteligentno kao ljudsko dijete".

Komentar: Pogledajte također: Umjetna inteligencija prijetnja čovječanstvu?


Syringe

SAD: Znanstvenici uspješno oplodili psa pomoću in-vitro oplodnje

dogs
© Cornell University
Nakon desetljeća neuspješnih pokušaja primjene te metode u pasa, na svijet su konačno došli prvi štenci začeti potpomognutom oplodnjom.

Sedam štenaca biglova i mješanaca pasmine bigl okotila je kujica, surogat majka iz Sjedinjenih Američkih Država. O ovom uspjehu američkih veterinara izvijestio je časopis PLoS i nazvao ga "velikim korakom naprijed" u veterinarskoj medicini.

Svi su iz istog legla, ali imaju tri para različitih roditelja. Smrznuti zameci usađeni su u surogat majku tehnikom vrlo sličnoj onoj kakva se primjenjuje kod ljudi.

Tehnika će se moći primijeniti za proučavanje nasljednih ljudskih i psećih bolesti jer pas s ljudima dijeli mnoge zajedničke bolesti, čak dvostruko više nego bilo koja druga vrsta.

Uspješna medicinski potpomognuta oplodnja (in vitro, IVF) kod pasa također utire put za očuvanje ugroženih životinjskih vrsta i može pomoći u borbi protiv ljudskih i životinjskih bolesti, kažu znanstvenici s njujorškog sveučilišta Cornell.

Ice Cube

Kineski znanstvenici: Mount Everest se počeo otapati

Kinenski znanstvenici kažu da se Mont Everest počeo topiti
© Carlos Pauner
Ledenjaci na Mount Everestu smanjili su se 28 posto u proteklih 40 godina, utvrdili su kineski znanstvenici.

Mjerenja na najvišoj planini na svijetu smještenoj na granici Nepala i Kine iz 1970-ih uspoređena su s novim podacima koje su prikupili znanstvenici Kineske akademije znanosti i sveučilišta Hunan, prenosi agencija Xinhua.

Otapanje ledenjaka na planini visokoj 8844 metra dovelo je do širenja jezera i porasta vodostaja rijeka, prema znanstveniku Kangu Shichangu iz državnog laboratorija pri akademiji.

Ledenjačka jezera koja su 1990. imala površinu oko 100 četvornih kilometara sada se prostiru na 114 četvornih kilometara, kaže Kang koji je predvodio znanstveni tim u terenskim ispitivanjima.

Magnify

Francuski znanstvenik tvrdi kako se iza slike Mona Lize krije još jedna slika

Da li je ispod Mona Lize još jedna slika
Pariški Louvre odbio je komentirati navode znanstvenika Pascala Cottea i mogućnosti tehnologije reflektivnog svjetla kojom deset godina proučava umjetnine.

Pomoću tehnologije reflektivnog svjetla LAM, kojom već deset godina proučava umjetnine, francuski znanstvenik Pascal Cotte tvrdi da je otkrio kako se iza najpoznatijeg portreta Leondarda da Vincija krije još jedna slika.

- Sad možemo analizirati što se točno događa unutar slojeva boje i možemo skinuti sve slojeve slike. Time možemo rekonstruirati svu kronologiju stvaranja slike - rekao je francuski znanstvenik za BBC.

Pariški Louvre odbio je komentirati navode ovog znanstvenika i mogućnosti tehnologije reflektivnog svjetla.

Comet

Ovaj mjesec pored Zemlje prolazi potencijalno opasan asteroid

Prolazi asteroid blizu zemlje
2003 SD220 je jedan od najvećih asteroida koji će proći blizu Zemlje ove godine
Tek što je ogromni asteroid nedavno proleteo pored Zemlje, naučnici upozoravaju na dolazak nove opasnosti - reč je o asteroidu "SD220 2003", koji ima 0,7 kilometara u prečniku.

Prema procenama naučnika, direktan pogodak džinovskog asteroida bio bi dovoljan da uništi jedan kontinent.

Ovaj asteroid mogao da se približi Zemlji još tokom ove sedmice, tvrde astronomi.
Asteroid blizu Zemlje

Mapa NASA pokazuje putanju asteroida 2003 SD220 i udaljenost od Zemlje

Moguće je, upozoravaju stručnjaci, da asteroid "SD220 2003" ima i veću masu od procenjene jer je jedan njegov deo, možda, "skriven u tami".


NASA navodi da ovaj asteroid predstavlja "potencijalnu opasnost po planetu".

R2-D2

Uspon strojeva? Do 2035. polovicu od svih poslova u Japanu bi mogli obavljati roboti

roboti_japan
© AFP 2015/ Yoshikazu TSUNOHumanoidni robot Chihira Junko (L), odjeven u kostim za Noć vještica, pozdravlja kupce u trgovačkom centru u Tokyu, 26. listopada 2015.
Analitičari tvrde da će kroz sljedećih 20 godina gotovo svaki drugi radnik u Japanu biti robot.

Svi znamo da je Japan zemlja u kojoj je robotika daleko odmakla u odnosu na većinu ostatka svijeta, no predviđanja analitičke tvrtke Nomura Research Institute (NRI) pod vodstvom voditeljice istraživanja Yumi Wakao, ukazuju da će do 2035. godine, čak polovica radnih mjesta u zemlji izlazećeg sunca pripadati robotima.

U suradnji s profesorom Michaelom Osborneom sa Sveučilišta Oxford, koji je slična istraživanja provodio u Velikoj Britaniji i SAD-u, NRI-evi istraživači su otkrili da će roboti i računalni sustavi u svim najrazvijenim zemljama uzeti gotovo polovicu poslova ljudima.

Komentar: Pogledajte također: