Znanost i tehnologijaS


Beaker

Novi hemijski element dobiće naziv "japonijum"

Periodic Table
© Karl Tate, Livescience.com contributor
Novi, 113. hemijski element u tablici Mendeljejeva dobiće naziv „japonijum“, budući da su ga pronašli japanski naučnici iz instituta „Riken“.

Zvanično objavljivanje naziva 113. elementa najavljeno je za kraj januara naredne godine.

Ukoliko Međunarodna unija za čistu i primenjenu hemiju (IUPAC) odluči da prizna japanskim naučnicima autorstvo, element će najverovatnije dobiti naziv „japonijum“ i postaće prvi „japanski“ element u periodnom sistemu.

Za autorstvo ovog hemijskog elementa se više od deset godina vodi rat između japanskih i rusko-američkih naučnika.

Japanski naučnici su, naime, još 2004. godine uspeli da pomoću akceleratora izoluju 113. element, što su potom ponovili 2005. i 2012. godine. Istovremeno, rusko-američki naučnici su objavili vest o pronalasku novog elementa takođe u 2004. godini, iako Međunarodna unija za čistu i primenjenu hemiju tada nije mogla da potvrdi da se radi o istom elementu.

U prirodi ne postoji element koji ima veću težinu od urana, odnosno sa atomskim brojem većim od 92. Svi ostali elementi se dobijaju veštački, putem sinteze.

R2-D2

Tardigrade ili dugoživci, žilave životinjice koje preživljavaju u ekstremnim uvjetima

Tardigrade žilava životinjica koja preživljava u ekstremnim uvjetima
Tardigrade ili dugoživci jedna su od najotpornijih vrsta životinja na planeti Zemlji, a naučnici su nedavno shvatili i način na koji ovo malo biće uspijeva preživjeti najradikalnije uslove.

One mogu preživjeti vakuum svemira i do 600 puta veći atmosferski pritisak, dugotrajnu sušu i ekstremnu hladnoću.

Što se tiče preživljavanja bez vode, naučnici sa Univerziteta u Sjevernoj Karolini su na godišnjem sastanku Američkog društva za proučavanje ćelija iznijeli fascinantno otkriće. Doktor Thomas Boothby je, naime, zaključio da se tardigrade pretvaraju u staklo.

Ove životinje uglavnom žive u barama, a kada se nađu u suhoj okolini ulaze u stanje vještačke kome koje može trajati decenijama. Kada dođu u kontakt sa vodom one se bude i nastavljaju funkcionisati kao da se ništa nije desilo.

Boothby kaže da tardigrade proizvode proteine koji se u vodenom rastvoru nalaze u neuređenom stanju. Ipak, kada se voda izgubi, proteini formiraju materijal sličan staklu koji ima ulogu zaštite ćelija koje bi se u suprotnom oštetile zbog nedostatka vode. Staklo se pojavom vode rastvara kako bi malim životinjama omogućilo nastavak normalnog funkcionisanja.

Naučnik naglašava kako ova osobina tardigrada nema ulogu u njihovoj sposobnosti preživljavanja niske temperature.

Tardigrade ne prelaze veličinu od 0,5 milimetara, a u svijetu postoji 1.150 identifikovanih vrsta.

Green Light

Silfra, Island: Ronioci mogu dotaknuti dva kontinenta

Silfra, Island: Ronioci mogu dotaknuti dva kontinenta
Pukotina između sjevernoameričke i euroazijske tektonske ploče
Silfra je jedno od najpopularnijih odredišta za ronioce na Islandu, a u ovoj pukotini možete u isto vrijeme dotaknuti sjevernoameričku i euroazijsku tektonsku ploču.

Želite li zaplivati između dva kontinenta, Silfra je jedno od rijetkih mjesta na svijetu koje to omogućuje i pravi dokaz da nas Zemlja i dalje iznenađuje.

Ova pukotina u moru nalazi se na Islandu i razdvaja euroazijsku i sjevernoameričku tektonsku ploču koje se odmiču jedna od druge brzinom od 2 centimetra na godinu i svakih desetak godina prouzroče potrese.

Zaron u pukotinu za mnoge ronioce je spektakl života koji omogućuje da dotaknete dva različita kontinenta, a pritom hladna kristalno čista plava voda omogućuje i spektakularne prizore jer je vidljivost skoro 100 metara u svakom smjeru.

Za kristalno čistu vodu zaslužan je obližnji ledenjak Langjökull. Sezonskim topljenjem leda voda prolazi kroz porozne stijene i pritom se dodatno filtrira. Nekoliko desetljeća potrebno je kako bi voda došla do pukotine.


Blue Planet

Astronomi otkrili dosad najbliži planet koji je potencijalno nastanjiv udaljen 14 svjetlosnih godina

Astronomi otkrili dosad najbliži planet koji je potencijalno nastanjiv
Wolf 1061 je neaktivni crveni patuljak, manji i hladniji od našeg Sunca, udaljen 14 svjetlosnih godina.
Zvijezda pored koje su naučnici pronašli dosad najizgledniju egzoplanetu za život nalazi se na udaljenosti 14 svjetlosnih godina od Zemlje. U svemirskim terminima, u neposrednoj je blizini naše planete.

To je jedna od egzoplaneta s najvećim potencijalom nastanjivosti koje je čovječanstvo dosad pronašlo.

Nazvana je Wolf 1061c i nalazi se u savršenom položaju u takozvanoj "zlatnoj zoni" oko zvijezde, u kojoj je šansa da planete imaju tekuću vodu, a time i najveću mogućnost razvoja života kakvog mi poznajemo.

Planeta je četiri puta veća od Zemlje i ima površinu za kakvu naučnici smatraju da bi bila nužna za razvoj života, prenosi Independent.

"To je posebno zanimljivo otkriće i zbog toga što sve tri pronađene planete imaju dovoljno nisku masu da mogu biti potencijalno stjenovite i imati tvrdu površinu, a planeta u sredini, Wolf 1061c, nalazi se u 'zlatnoj zoni'. Tako je moguće da ima i tekuće vode, a možda čak i života", rekao je Duncan Wright, autor studije koja se bavi proučavanjem navedenih planeta i sistema u kojem se nalaze.

Proučavanje u toku

Astronomi bi mogli biti u mogućnosti da vide i samu planetu te prouče njene atmosfere i istraže je li pogodna za život i koliko.

Naučni tim otkrio je da navedene tri planete orbitiraju oko stabilne, ali nešto hladnije zvijezde od našeg Sunca.

Do otkrića su došli koristeći HARPS spektrograf, koji je dio 3,6-metarskog teleskopa Evropske južne opservatorije (ESO) u Čileu.

Telescope

Astronomi strahuju od gubitka mračnog noćnog neba

nebo čile
Gigantski Magelanov teleskop protiv svetlosti pored puta? Kada su se neki od vodećih svetskih astronoma popeli na hladan planinski vrh u Čileu kako bi isprobali neverovatno moćan teleskop od milijardu dolara, ostali su zapanjeni zbog neočekivanog, maglovitog sjaja.

U Čileu, čvorištu svetske astronomije, na tlu pustinje Atakama, nekih 1.700 metara niže od planirane pozicije gigantskog Magelanovog teleskopa, nova ulična svetla jarko su zasijala sa autoputa.

Gledan golim okom, Mlečni put izgledao oštro, ali kada se koristi teleskop visoke osetljivosti, koji je čudo tehnike vredno milijardu dolara i kojim se posmatraju udaljene tačke u svemiru, ovakvo svetlo može da zaslepi.

I laicima koji žele da posmatraju astonomske pojave savetuje se da odu van grada, na neko uzvišenje kako bi se udaljili od izvora svetlosti i gledali tamno noćno nebo na kojem je lakše uočiti pojavu. Astronomima je takvo nebo neophodno za rad.

„To je kao kada biste stavili naftnu platformu u sred Velikog koralnog grebena“, rekao je Giljermo Blank, profesor astronomije sa Univerziteta u Čileu, koji je prvi imao problema zbog svetla.

„To je prosto suludo. Zašto pokušavaju da osvetle Ande?“, zapitao se Blan.

Komentar:

Odobrena proizvodnja najjače teleskopske kamere u povijesti, mapirat će svemir u rezoluciji od 3,2 gigapiksela


Control Panel

Putovanje kroz vrijeme: Fizičari kroz matematičku simulaciju poslali foton u prošlost

time travel
© putovanje_kroz_vrijeme
Australijski naučnici pokazali su da fotoni mogu proći kroz crvotočinu i imati interakciju sa starijim verzijama sebe, prenose mediji.

Izvor ove vječite misterije putovanja kroz vrijeme potiče od takozvanih "zatvorenih vremenskih krivulja" (CTC). One se koriste za simulaciju ekstremno snažnih gravitacionih polja, poput onih koji nastaju uz pomoć obrtanja crne rupe. One bi teoretski (po Ajnštajnovoj teorij relativiteta) mogle da izokrenu postojanje tako da se prostor-vrijeme iskrivi unazad i tako kreira CTC, skoro kao put koji bi mogao da se koristi za putovanje unazad kroz vrijeme.

Mnogi fizičari smatraju CTC nespojivim, jer bi bilo koji makroskopski objekat koji putuje kroz njega neizbježno kreirao paradokse u kojima se gube uzrok i posljedica. Drugi pak se ne slažu s ovom tvrdnjom, kao Dejvid Dojč koji je 1991. pokazao da se ovi paradoksi mogu izbjeći na kvantnom nivou.

Cloud Lightning

Zašto jezero Maracaibo u Venezueli toliko privlači udare munja?

catatumbo_munje
© Alan Highton Blještavo bijelo "korijenje" se spušta u vodu jezera Maracaibo
Narodna izreka kaže kako munja nikada ne udara dva puta u isto mjesto, ali izgleda da će ona morati biti odbačena.

Novo istraživanje prezentovano na nedavnom sastanku Američke geofizičke unije pokazuje da je jedna tačka u Venecueli munjama neobjašnjivo privlačna.

Naime, riječ je o jezeru koje biva pogođeno munjom barem jednom u čak 297 dana godišnje. Jezero nosi ime Maracaibo i nadaleko je poznato po svojim neobičnim električnim aktivnostima. Ipak, istraživanje koje je prezentovao Rachel Albrecht sa Univerziteta u Sao Paulu ukazuje na konkretnu tačku koja privlači najveći broj udara.

Comet 2

Asteroid koji će proći ovaj mjesec pored Zemlje je mnogo veći nego što se nagađalo

Jedan od najvećih asteroida koji će proći blizu zemlje ove godine
© NASA2003 SD220 je jedan od najvećih asteroida koji će proći u blizini Zemlje ove godine
Ove godine asteroidi kao da biraju datume kada će projuriti kraj Zemlje. Podsjetimo, na Noć vještica pokraj našeg planeta projurila je golema stijena za koju su NASA-ini stručnjaci saznali samo devet dana ranije. Sada je situacija nešto komfornija, novi golemi asteroid juri prema Zemlji, ali njega stručnjaci budno motre već mjesecima. Kraj Zemlje će proći točno na - Badnjak.

Asteroid pod rednim brojem 163899, poznatiji kao 2003 SD220, bezbrižno će proći 10,7 milijuna kilometara od Zemlje, što je otprilike udaljenost 28 puta od Zemlje do Mjeseca.. Međutim, ono što zabrinjava NASA-ine stručnjake je njegova veličina. Asteroid je otprilike promjera dva i pol kilometra, što je puno više nego što se nagađalo. Ovaj monstrum da udari u Zemlju izbrisao bi cijeli život s nje. Ali nema straha, 2003 SD220 je jedan od 17 asteroida koje NASA već duže vremena motri, piše MSN, prenosi Jutarnji.hr.


Ako nemate pametnijeg posla na Badnjak, asteroid će se moći vidjeti pomoću teleskopa. A ako ga propustite, vratit će se u prosincu 2018. te 2021. godine.

Promatranje 2003 SD220 na Badnjak je od osobite važnosti i za NASA-u budući da u svemirskoj agenciji ozbiljno razmišljaju o slanju ljudi na asteroide u narednih nekoliko desetljeća.

Control Panel

Stručnjaci s Univerziteta u Vašingtonu razvili su softver koji se lako može pretvoriti u sredstvo manipulacije

Stručnjaci s Univerziteta u Vašingtonu razvili su softver koji se lako može pretvoriti u sredstvo manipulacije
Stručnjaci s Univerziteta u Vašingtonu razvili su veoma koristan softver, koji u pogrešnim rukama lako može da se pretvori u sredstvo manipulacije.

Reč je o izumu koji kombinuje lik određene osobe sa zvučnim zapisom tuđe izjave, koju prva osoba nikada nije izgovorila.

Tako je na internetu osvanuo snimak glumca Ijana Makelena, iz čijih usta izlaze reči njegovog kolege Danijela Krejga.

Tu je i snimak pod nazivom „Kako postati demokrata“, na kojem bivši američki predsednik Džordž Buš navodno govori o važnosti asimilacije manjina, a zapravo te reči pripadaju njegovom nasledniku Baraku Obami.

U pitanju je prefinjen spoj slike i zvuka, uz kompjutersku izmenu glasa, tako da je praktično nemoguće primetiti da li određena izjava zaista pripada osobi koju vidimo na ekranu ili nekom drugom.

Ovaj izum bi mogao da ima veliku primenu u filmskoj industriji, posebno u situacijama kada je potrebno predstaviti istog glumca u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Syringe

XSTAT 30 - hermetički zatvara prostrijelne rane za manje od minute

XSTAT 30 uređaj za brzu pomoć, hermetički zatvara prostrijelne rane za manje od minute
Princip rada uređaja XSTAT 30
Svijet je opasno mjesto, a ovaj revolucionarni dio medicinskog pribora mogao bi spasiti živote brojnim žtvama pucnjave.

XSTAT 30 je uređaj koji podsjeća na inekciju, a radi tako da direktno u ranu ubacuje sitne spužvice koje apsorbiraju krv, te joj pomažu da zacijeli unutar manje od minute. Žrtve takvih rana tradicionalno se tretiraju s gazom, a zatim se primjenjuje pritisak, sve dok žrtve ne bude prevezena u bolnicu.

Nakon što je uređaj već isproban na ratištima, američka ju je Savezna uprava za lijekove (FDA) odobrila i za civilnu uporabu.

“Institut za kirurška istraživanja Vojske Sjedinjenih Država tvrdi kako je 30 do 40 posto civilnih smrti od traumatske ozljede posljedica gubitka krvi. Od tih smrti, 33 do 56 posto dogodi se prije nego što pacijent stigne u bolnicu”, navodi se u objavi za medije FDA.

“XSTAT 30 odobren je za korištenje kod pacijenata kod kojih postoji rizik od trenutačnog, po život opasnog i jakog krvarenja, te na ozljedama na kojima se ne može primjeniti kompresija, kada se ne može osigurati definitivna skrb unutar nekoliko minuta”.

Veliki X

U takvim je slučajevima kritično što prije zaustaviti krvarenje kako bi se poboljšale šanse za preživljavanje. Dok je XSTAT 30 odobren za korištenje na bojištu još u travnju 2014., odluka da ga se pusti i na civilno tržište puno znači.