Znanost i tehnologijaS


Magnify

Studija pokazala da golubovi mogu biti izvrsni patolozi

Slika
© Richard Levenson / University of California Davis
Godine učenja i odricanja potrebne su patolozima i radiolozima kako bi pronašli rak na medicinskim slikama, dok nova studija otkriva da golubovi mogu biti jednako točni kao i profesionalci, samo uz pomoć malo hrane.

Voditelj studije kaže da golubovi mogu imati budućnost kao patolozi i radiolozi u studijama novih tehnologija koje uključuju razmatranje na tisuća slika, piše Reuters.

"Ako mi pokažete 10 slika, to je u redu, no ako mi pokažete 10. 000 slika, postat ću nervozan. Ptice nemaju luksuz da budu nervozne", rekao je dr. Richard Levenson sa Sveučilišta Kalifornija Davis Medical Center u Sacramentu.

Mars

Znanstvenici po prvi put promatraju rađanje masivnog egzoplaneta

Slika
© Karen L. Teramura, UH IfAArtistički prikaz rađanja planeta oko zvijezde udaljene oko 450 svjetlosnih godina od Zemlje
Po prvi puta znanstvenici su oko mlade zvijezde udaljene 450 svjetlosnih godina snimili fotografije prašine i plinova koje se okupljaju kako bi formirale protoplanet.

Među nekoliko tisuća planeta koje smo dosad otkrili u prostranstvima svemira, dosad niti jedan još nije bio u fazi formiranja. Po prvi puta sada su znanstvenici snimili fotografije prašine i plinova koje se okupljaju kako bi formirale protoplanet.

Američki i australski astronomi ovaj su fenomen otkrili u solarnom sustavu oko zvijezde LkCa 15, udaljene nekih 450 svjetlosnih godina od Zemlje.

- Nitko nije uspješno i bez sumnje prije nas detektirao formiranje planeta - rekla je Kate Follette sa Sveučilišta Arizone i dodala kako je dosad bilo alternativnih objašnjenja za slične fotografije, a da sada nema mjesta sumnji.

Galaxy

Otkriven do sada najudaljeniji patuljasti planet u Sunčevu sustavu

novi planet
Sunčev sustav ima osam planeta, od kojih je najudaljeniji Neptun. Nalazi se 30 astronomskih jedinica od Sunca, što je zastrašujuće daleko. Astronomska jedinica (skraćeno AJ) iznosi 150 milijuna kilometara: toliko je, naime, Zemlja daleko od Sunca, što je uzeto kao standardna jedinica za mjerenje udaljenosti unutar sustava.

Osim planeta, u Sunčevoj se orbiti nagurao čitav niz drugih objekata, od kojih su najveći patuljasti planeti. Njih je do prije nekoliko dana bilo pet: Ceres, Pluton, Eris, Haumea, i Makemake, a toj kategoriji vjerojatno pripada i Sedna. Sada je uočen još jedan objekt koji svojim karakteristikama odgovara toj definiciji; ujedno je i najudaljeniji objekt Sunčeva sustava dosad otkriven.

Satellite

NASA objavila fotografiju koja pokazuje psihodelične boje Plutona

Slika
© NASA
NASA vredno objavljuje sve fotografije koje joj pošalje sonda Novi Horizonti, pa skoro svakog dana saznajemo nešto novo o Plutonu. Ipak, fotografija koju su naučnici obradili kako bi istakli određene delove ove patuljaste planete nadmašila je sve do sada.

Kako bi naglasili razlike u boji površine Plutona naučnici su pojačali kontrast na najpoznatijoj fotografiji ove patuljaste planete.

Ove boje nisu uočljive golim okom, a fotografija je napravljena 14. jula na udaljenosti od 35.000 kilometara.

Istaknuvši male razlike u boji, oni su ukazali na elemente i površine koje su do sad bili u senci.

Iako je sonda Novi Horizonti trenutno milionima kilometara udaljena od Plutona, NASA sa nje i dalje dobija podatke o njemu.

Komentar: Pogledajte također:


Chalkboard

Istraživači: Stratovulkan Sv. Helena dijeli komoru magme s velikim brojem drugih vulkana

Slika
© Lyn Topinka/USGS; IMUSH
Bilo je potrebno 2.500 seizmografa, 23 kontrolisane detonacije i bezbroj zemljotresa, ali su istraživači napokon stekli preciznu sliku o komorama magme duboko pod stratovulkanom Sent Helens. Ono što su saznali nije ih uopšte obradovalo - Sent Helens deli ogromnu komoru sa velikim brojem lokalnih vulkana.

Naučnici već znaju da se ispod vulkana poznatog po najdestruktivnijoj erupciji u istoriji SAD, koja se odigrala 18. maja 1980. godine, nalazi plitka komora magme, ali su sumnjali da to nije cela priča, piše rts.rs.

Prvi rezultati, objavljeni na sajtu Imush.org, ukazivali su da se ispod prve nalazi i druga ogromna komora, poput one duboko ispod Jeloustounske kaldere.

Komentar: Pogledajte također:


Telescope

Astronomi otkrili planet sličan Veneri udaljen 39 svjetlosnih godina

Slika
© Dana Berry
Kako su istraživači utvrdili, riječ je o stjenovitoj planeti malo većoj od Zemlje, a veoma sličnoj Veneri. Kako su tokom prvih istraživanja utvrdili, površina ove planete ima suviše visoku temperaturu da bi na njoj postojali izvori vode.

Ova planeta otkrivena je u solarnom sistemu blizu našem i ono što neki astronomi smatraju diskutabilnim jeste to da je pronađena najvažnija egzoplaneta koja kruži oko neke zvijezde koja nije Sunce.

Stjenovita planeta nazvana GJ 1132b nije pogodna za pronalazak vanzemaljskog života, vjeruju naučnici.

Na udaljenosti od 39 svjetlosnih godina GJ 1132b predstavlja nama najbližu planetu do sada otkrivenu. Ona kruži oko svoje zvijezde svakih 1.6 dana. Ovo daje utemeljenje astronomima da istražuju hemijske znakove života izvan Solarnog sistema, kao npr. metan u atmosferi.

Komentar: Pogledajte također:


Sheeple

Mjesečari možda ne osjećaju bol, barem dok se ne probude

sleepwalking
© Сергей Хакимуллин/Thinkstock,with additional illustration by Lisa Larson-Walker.
Hodanje u snu, mjesečarenje ili somnambulizam je poremećaj sna koji pogađa većinom djecu školskog uzrasta, ali i do 4% odraslog stanovništva. Pojavljuje se za vrijeme necjelovitog buđenja iz dubokog sna. Spavač pritom hoda i izvodi druge kompleksne radnje izvan kreveta.

Novo istraživanje hodanja u snu, provedeno u francuskoj klinici Hospital Gui-de-Chauliac u Montpellieru, otkriva intrigantan paradoks: iako mjesečari imaju povišeni rizik za glavobolju i migrene u budnom stanju, za vrijeme epizoda mjesečarenja najčešće ne osjećaju bol, čak i u slučaju teže ozljede.

Prvi put je potvrđen fenomen da je analgezija (izostanak boli) povezan s hodanjem u snu.

Komentar: Pogledajte također:


Shoe

EuroNCAP uveo novi test bezbednosti pešaka

EuroNCAP
© EuroNCAP
Pešaci su, uz bicikliste i motocikliste, najranjiviji učescnici u saobraćaju. Zato je EuroNCAP uveo novi test bezbednosti kako bi se utvrdilo koliko su efikasni najnoviji sistemi asistenicije i mogu li zaista da spreče udarac vozila u pešaka.

Proizvođači automobila godinama su bili fokusirani isključivo na bezbednost vozača i putnika u automobilu, dok je zaštita pešaka bila zanemarena.

Međutim, poslednjih godina situacija se značajno promenila u korist pešaka, pa se o njihovoj bezbednosti vodi više računa nego ranije.

Najpre su proizvođači počeli da dizajniraju prednji deo automobila tako da u slučaju kontakta sa pešakom njegove povrede budu što manje.

Branik i maska hladnjaka postali su fleksibilniji ne samo da bi se minimizovala sitna oštećenja prilikom parkiranja vozila, već i da bi se sačuvali životi onih koji se nađu na udaru automobila.

Nakon toga, pojedini proizvođači su osmislili mehanizam koji izdizanjem zadnjeg dela haube, u slučaju da je udarac u pešaka neizbežan, sprečava njegov kontakt sa vetrobranskim staklom i teže povrede.

Neke kompanije, kao što su Volvo i Jaguar - Land Rover, čak su počele da ugrađuju i vazdušne jastuke za pešake.

Galaxy

Znanstvenici otkrili novi dio galaksije u Mliječnoj stazi

Slika
Mliječna staza
Europski južni opservatorij, europska astronomska organizacija, služi se teleskopom VISTA kako bi istražio promijenjive zvijezde u Mliječnoj stazi. Teleskop se nalazi na planini Paranal u Čileu te služi za fotografiranje više slika središnjeg dijela galaksije koji se nalazi u infracrvenom valnom području te u različitim vremenskim periodima, a osim promjenjivih zvijezda, otkriva veliki broj nakupina zvijezda te eksplodirajućih zvijezda.

Tim astronoma s Papinskog katoličkog sveučilišta u Čileu, pod vodstvom Istvana Dékányja, koristio je podatke dobivene ovim istraživanjem između 2010. i 2014. godine te došao do nevjerojatnog otkrića - dosad nepoznatog dijela naše galaksije.

„Smatra se da se središnja izbočina Mliječne staze sastoji od golemog broja starih zvijezda, no podaci iz VISTA-e otkrili su nešto novo, i, prema astronomskim standardima, vrlo mlado.“, kaže Dékány.

Analizirajući podatke istraživanja, astronomi su pronašli 655 kandidata za promjenjive zvijezde iz tipa Cefeida. Ove se zvijezde šire i skupljaju periodično, što znači da im je potrebno ili nekoliko dana ili nekoliko mjeseci kako bi završile ciklus, a pritom značajno mijenjaju jačinu sjaja.
Slika

Mars

Znanstvenici zbunjeni mogućnošću postojanja ledenih vulkana na Plutonu

Slika
Pluton je svijet spektakularnih boja, dramatičnih površinskih obilježja i dinamične geologije. Tijekom proteklih nekoliko tjedana, NASA-ina svemirska letjelica New Horizons je otkrila ledene planine i grebene. Ovaj portret Plutona poboljšanih boja, pokazuje razlike u sastavu i teksturi Plutonove površine
Znanstvenici su na površini Plutona otkrili planine koje izgledaju poput vulkana prekrivenih ledom, što postavlja nova pitanja o tome kako taj mali udaljeni svijet na rubu Sunčeva sustava može biti toliko geološki aktivan, objavljeno je u ponedjeljak.

Otkrića, objavljena na sastanku Američkog astronomskog društva u National Harbouru u Marylandu, Pluton i njegove mjesece pokazuju u puno kompliciranijem svjetlu nego su to mnogi znanstvenici i zamišljali.

"Plutonov sustav nas zbunjuje", rekao je astronom Alan Stern iz Istraživačkog instituta Jugozapad u Boulderu u Coloradu. On predvodi tim znanstvenika projekta New Horizons, NASA-ine svemirske letjelice koja je 14. srpnja prošla pokraj Plutona. Fotografije i podaci prikupljeni prilikom prolaska još se uvijek odašilju nazad na Zemlju.

Jedno od otkrića New Horizonsa su dvije goleme planine na površini Plutona, svaka više od 150 kilometara u promjeru i visine nekoliko kilometara. Vrhovi tih planina imaju udubljenja poput onih pronađenih na vrhovima vulkana na Zemlji i Marsu.

Komentar: Pogledajte također još neke zanimljivosti o planeti Pluton: