Dijamanti su nastali duboko u unutrašnjosti Zemlje kristalizacijom iz rastaljenog ugljika pri vrlo visokom tlaku. Kojem tlaku? Odgovor na to pitanje daje nam fazni dijagram ugljika, kojeg možemo kao i fazni dijagram vode naći u svakom kemijskom udžbeniku. Oba dijagrama imaju trojnu točku.

Za vodu se trojna točka nalazi tek stotinku stupnja iznad ništice (0,01 ^oC ili 273,16 K). To znači da pri toj temperaturi tekuća voda, led i vodena para stoje u ravnoteži - voda niti isparava, niti se ledi. Tlak pare iznad vode (i dakako leda) iznosi točno 611,73 Pa (= 0,006 bar), pa se trojna točka vode tako i označava (273,16 K/611,73 Pa).

Trojna točka ugljika definira se malo drugačije. Pri temperaturi od 5000 K i 12GPa rastaljeni ugljik i dvije njegove krute alotropske modifikacije, grafit i dijamant, stoje u ravnoteži. To znači da se dijamant ne može dobiti iz taline na temperaturi nižoj od 5000 K i tlaku manjem od 12GPa (što je isto kao i 120 tisuća bara). No to ipak ne znači da se ne može dobiti iz grafita.

Točno je da se dijamant može dobiti i iz grafita pri nižem tlaku i temperaturi, no oni su svejedno još uvijek vrlo visoki. Umjetni se dijamanti naime proizvode grijanjem grafita na 2000 K pri tlaku od 6-10 GPa, no u smjesu se dodaju i katalizatori (obično je to željezo, koje je pri tim uvjetima, razumije se, rastaljeno) da bi se proces ubrzao. (Inače bi se dobili sasvim mali dijamanti.) To su znanstvene činjenice, koje jasno proizlaze iz faznog dijagrama ugljika. Pri visokim se tlakovima grafit pretvara u dijamant, a pri nižim dijamant se (grijanjem) pretvara u grafit. Drugim riječima, dijamant je metastabilna modifikacija ugljika pri nižim, a grafit pri višim tlakovima.

Tako je bilo sve do kraja ove godine, sve dok nisu izašla dva znanstvena rada dvojice znanstvenika (Jagdish Narayan i Anagh Bhaumik) s Državnog Sveučilišta Sjeverne Karoline (North Carolina State University). U njima su opisali nastajanje nove, dotad nepoznate alotropske modifikacije ugljika. Novu su tvar opisali kao "amorfnu metastabilnu fazu ugljika", a to znači da, prvo, nije riječ o kristalu, a - drugo - da nova faza lako prelazi u neku drugu fazu (oblik) ugljika. U koju? U fazu dijamanta - i to pri običnom, atmosferskom tlaku!

Na oko 300 svetlosnih godina udaljenosti od Zemlje gigantska planeta izbačena je iz svog solarnog sistema. Sada je ona udaljena od zvezde oko koje je kružila 650 puta više nego što je Zemlja udaljena od Sunca, objavili su naučnici u utorak na "Extreme Solar System III" sastanku na Havajima.

Planeta poznata pod imenom HD 106906b izbačena je iz solarnog sistema kojem je pripadala. Naučnici tvrde da bi to mogla biti posledica jake gravitacije druge planete, koja ju je izgurala iz sistema, ili posledica uticaja zvezde koja je prolazila u blizini.

Ova planeta, koja je ostala bez svoje zvezde, samo je jedna od milijardi sličnih, "odbeglih" planeta koje su istisnute iz svojih solarnih sistema, ali je jedinstvena po tome što je jedina planeta koju su naučnici videli u akciji dok je napuštala svoj sistem.

"Cela ova slika o dinamičnom i nemirnom solarnom sistemu neverovatno je uzbudljiva", kaže Pol Kalas sa SETI instituta, koji je bio deo tima koji je posmatrao planetu pomoću sprave "Gemini Planet Imager" u čileanskim Andima.

Ako vam je teško prekinuti naviku i ugasiti zadnju cigaretu, možda ste jednostavno genetski predispozirani da vam je tako teško prestati.

Sudeći po novim znanstvenim otkrićima, probleme s prestankom pušenja ne može se uvijek jednostavno objasniti slabom snagom volje, već možda ovise i o takozvanom genu ‘zadovoljstva’.

Taj gen, službenog naziva Taq1A, ima ulogu u procesiranju dopamina, moždane kemikalije koja je povezana sa zadovoljstvom i osjećajem nagrade, a kojeg mozak ispušta prilikom pušenja. Vjeruje se kako povećane količine dopamina igraju glavnu ulogu u razvoju ovisnosti o nikotinu.

Najnoviji eksperiment naučnika NASA otkrili su da planetu Zemlju obavija misteriozna crna paučinasta materija koja podseća na kosu.

Naučnici iz kalifornijske NASA laboratorije tvrde da naša planeta ima crnu "kosu", tananu crnu materiju koja formira ultra gusto vlakno. Ovo oktriće bi moglo da bude ključno za rešenje brojnih pitanja koja naučnici već decenijama postavljaju.

"Te niti bi mogle da budu daleko veće i od samog solarnog sistema, jer i u susednim galaksijama ima puno takvih niti koje se međusobno prepliću", kaže Gari Prezo, vođa tima naučnika iz NASA laboratorije.

Kada gravitacija utiče na ovu zemljinu "kosu" svi njeni delovi nastavljaju "putovanje" istom brzinom, pa dok prolaze kroz našu planetu čestice ove tamne materije počinju da se vijore poput guste kose.

Tehnika je uznapredovala do te mjere da modernim lampama više ne treba struja ili baterije da bi radile. Ovoj lampi je potrebna samo slana voda, čak i ona morska, a samo s jednom čašom slane vode, svjetiljka može svijetliti i do osam sati.

Ruralne zajednice na Filipinima će uskoro mijenjati svoje svijeće i svjetiljke za lampe koje rade na slanu vodu.

Samoodrživi projekt alternativne rasvjete (Sustainable Alternative Lighting), poznatiji kao šalta, je pružio ovoj naciji od 7000 otoka bitan alat. S njim mogu svoj najveći resurs, slanu vodu, iskoristiti na siguran i ekološki način.

Kineski naučnik Xu Xiaochun, koji vodi prvu fabriku za kloniranje u svijetu tvrdi da je spreman na kloniranje ljudi. Međutim, istakao je kako se plaši da društvo još nije spremno na tako nešto.

U narednih sedam mjeseci u Kini će se otvoriti najveća fabrika za kloniranje životinja, a plan je da se godišnje do 2020. godine klonira milion krava, a osim toga klonirat će se konji i policijski psi.

Iza cijelog projekta kloniranja stoji kompanija Boyalife, koja sarađuje sa kompanijom Sooam Biotech iz Južne Koreje. Radi se o veoma unosnom tržištu jer su navodno pojedinci spremni platiti i do 100.000 dolara da se procesom kloniranja njihovi kućni ljubimci "vrate" u život.

"Boyalife i Sooam Biotech su kompanije koje u posljednje vrijeme intenzivno rade na razvijanju kloniranja primata, što bi značilo korak dalje ka što skorijem kloniranju ljudi. Tehnologija već postoji, ali ono što preostaje jesu etička pitanja", rekao je Xu Xiaochun, izvršni direktor kompanije Boyalife.

Fragment vilične kosti rogatog dinosaurusa veličine psa, koji je pre 100 miliona godina živeo na istoku Severne Amerike, ukazuje na podelu u evoluciji dinosaurusa na severnoameričkom kontinentu.

Pre 66 -100 miliona godina, kontinent je bio razdvojen plitkim vodenim pojasom, koji se prostirao od Meksičkog zaliva do Arktičkog okeana. Zbog toga, dinosaurusi nisu mogli slobodno da se kreću između dve strane, pa su se, samim tim, razvila dva različita evoluciona ogranka.

Dinosaurusi koji su nastanjivali zapadni deo kontinenta, nazvan Laramidija, izgledali su poput onih otkrivenih u Aziji. Međutim, u istočnom delu “izgubljenog kontinenta” Apalačija otkriveno je malo fosila. Razlog je u tome što su te oblasti obrasle gustom vegetacijom, što otežava otkrivanje i iskopavanje ostataka.

Redak primerak ovog fosila, koji je otkrio dr Nik Longrič iz Centra za evoluciju “Milner”, sa sedištem na Fakultetu za biologiju i biohemiju Univerziteta Bat, čuva se u Muzeju Pibodi na Univerzitetu Jejl. Ispostavilo se da pripada grupi rogatih dinosaurusa biljojeda ceratopsa, sitnijih rođaka poznatijeg triceratopsa.

Urednici Sott.net-a su nedavno saznali da je nakon duge bolesti dr. Andrzej M. Łobaczewski preminuo krajem studenog prošle godine (originalni In Memoriam na engleskom jeziku objavljen je u lipnju 2008. godine, op. prev.). Łobaczewski je autor Političke ponerologije: Znanosti o prirodi zla prilagođenog za političke svrhe.

Andrzej je rođen 1921. i odrastao je na seljačkom imanju na obroncima Poljske. Tijekom nacističke okupacije Poljske radio je na obiteljskom imanju, bio je pčelar, potom vojnik u Domovinskoj vojsci, podzemnom poljskom pokretu otpora. Nakon invazije Sovjeta na Poljsku, obiteljsko imanje su konfiscirali i otjerali obitelj Łobaczewskog s njihovih drevnih ognjišta.

San Łobaczewskog da nauči psihologiju je rastao tijekom 2. svjetskog rata, a nakon rata je pohađao Sveučilište Jagiellonian u Krakovu dok je sebe i studij uzdržavao radom. Uvjeti koji su vladali pod komunističkim režimom skrenuli su njegovu pažnju na psihopatologiju, posebice na ulogu koju imaju psihopatske osobe u takvom sustavu vlasti. Kako je njegovo istraživanje napredovalo, shvatio je da nije bio prvi istraživač koji je slijedio tu liniju razmišljanja. Kad su drugi saznali za njegova pitanja, dali su mu do znanja da je sličan rad već u tijeku, da su ga započeli udruženi znanstvenici starije generacije među kojima je bio i Kazimierz Dąbrowski. Łobaczewski se pridružio njihovom radu, ali tu mrežu znanstvenih suradnika, i njihov rad, uskoro je uništila komunistička Tajna policija. Łobaczewski je preuzeo zadatak završetka i zapisivanja rada.

Anomalija pronađena u dubokom svemiru bila je nedeljama tema brojnih spekulacija i opservacija oko mogućnosti postojanja vanzemaljskog života. Ipak, NASA je konačno rešila misteriju.

Istraživački tim sa Univerziteta u Ajovi pregledao je podatke iz NASA svemirskog teleskopa gde su pronašli čudne snopove svetlosti. Iako je u početku smatrano da su to posebne strukture, ispostavlja se da je u pitanju samo nalet kometa.

Sistem nazvan "KIC 8462852" i neobični snopovi svetlosti otkriveni su od strane korisnika sajta "Planet hunters". Oni koriste javne podatke NASA teleskopa koji traži planete slične Zemlji pretražujući periodično zatamnjenje zvezda, što bi moglo da ukazuje na to da pored prolazi takva planeta.

Međutim, iz NASA kažu da je ovaj teleskop video zvezdu samo na vidljivoj svetlosti i da ju je, u ovom slučaju, tražio na osnovu infracrvenog svetla. "Moguće je da porodica kometa putuje dugom, ekscentričnom orbitom oko zvezde. Na čelu bi trebalo da bude velika kometa koja bi mogla da blokira svetlost zvezde", izjavili su iz NASA.

To može potrajati milionima godina, ali Mars će jednog dana postati peta prstenasta planeta našeg Sunčevog sistema. Naučnici su izračunali da će Crvena planeta svojom gravitacijom uništiti svoj mjesec Fobos.

Mjesec Fobos kruži na visini od 6.000 kilometara iznad Marsa, usporebe radi, prosječna udaljenost Zemlje i Mjeseca je 385.000 kilometara. Od otkrića Marsa 1877. godine, ta planeta se mjesecu Fobos približila 2,5 metara.

Prema pisanju časopisa Nature Geoscience, mjesec Fobos će se sam urušiti ili će pasti na Mars.

Naučnici su izračunali da će taj proces trajati između 20 i 40 miliona godina. U konačnici, Fobos bi se Marsu mogao približiti na samo 300 kilometara, a njegovo uništavanje bi moglo biti spektakularno, opisuju naučnici.

Marsov prsten bi mogao potrajati od jednog do 100 miliona godina, a mogao bi biti najsličniji Saturnovim prstenovima.