Znanost i tehnologijaS


Info

Istraživači sa univerziteta Riken identifikovali su novi element u periodnom sistemu

Istraživači sa univerziteta Riken identifikovali su novi element u periodnom sistemu
Svjetsko naučno tijelo saopštilo je danas da su japanski naučnici ispunili uslove za davanje imena novom sintetičkom radioaktivnom elementu 113.

Istraživači sa univerziteta Riken identifikovali su novi element i time stekli pravo da mu daju ime. Element je privremeno bio nazvan unutrij, a novo ime još nije objavljeno.

Zajednička radna grupa Međunarodne unije za čistu i primijenjenu fiziku i Unije za hemiju u januaru će objaviti i odluku o pravima za davanje imena elementima pod brojevima 115, 117 i 118.

Element 113 nalazi se između kopernicija i flerovija u periodnom sistemu elemenata.
Istraživači sa univerziteta Riken identifikovali su novi element u periodnom sistemu

Komentar: Novi hemijski element dobiće naziv "japonijum"


Bulb

Američki znanstvenici otkrili novi polimer sačinjen od molekula šećera koji može očistiti vodu "u par sekunda"

Pure water
© Lee Jae Won
Američki znanstvenici su razvili novi polimer koji ima jedinstvenu mogućnost uklanjanja toksičnih supstanci iz vode "u samo nekoliko sekunda". Ovo otkriće bi moglo revolucionirati industriju pročišćavanja vode, te bi moglo smanjiti troškove samog procesa uz minimalni utrošak energije. Znanstveni tim sveučilišta Cornell koji je odgovoran za važni pronalazak je objavio kompletnu studiju u žurnalu Nature tijekom ovog tjedna.

"Mi smo stvorili prvi materijal visoko-struktuirane površine od ciklodekstrina [molekula šećera povezanih u prstenove], izjavio je Will Dichel, izvanredni profesor kemije koji je vodio ovo istraživanje, "kombiniranjem nekih prednosti aktivnog ugljena s inherentnim prednostima ciklodekstrina. Ovi materijali će uklanjati onečišćivače u trenu, dok voda teče. Dakle, u tome je potencijal za mali utrošak energije, protočno pročišćavanje vode, a to je zaista velika stvar. "

cup-shaped cyclodextrins sugar
© Dichtel Group Porozni materijal, stvoren of ciklodekstrina oblika šalice, se brzo spaja s onečišćivačima, te ih izdvaja iz kontaminirane vode.

Info

Arahnofobija: Kako da se izliječite straha od paukova u samo dvije minute

Kako da se izliječite straha od paukova u samo dvije minute
Izgleda da su znanstvenici napokon smislili način kako izliječiti ljude straha od paukova. I to u samo dvije minute, iako će tehnika možda djelovati malo preekstremno za neke.

Dvije stručnjakinje vjeruju kako mogu pomoći ljudima da prevladaju svoju arahnofobiju, iako njihov prijedlog na prvi pogled djeluje više kao nešto što će ih dodatno istraumatizirati nego riješiti problem.

Sve što trebate učiniti, kako tvrde znanstvenice s Odjela za kliničku psihologiju amsterdamskog sveučilišta, je biti zatvoreni u istoj prostoriju s paukom.

Zvuči više kao neka strašna kazna iz filmova poput Saw, ali znanstvenice vjeruju kako je 120 sekundi izlaganja, u kombinaciji s jednokratnom dozom farmakološkog tretmana, dovoljno da uspješno suzbije strah.

Znanstvenice Marieke Soeter i Merel Kindt otkirle s taj fenomen nakon što su zaključale 45 ljudi u istu prostoriju s terantulom. Iako to zvuči totalno zastrašujuće, znanstvenice su im dale i beta bloker po imenu propranolol, ili placebo kako bi im pomogli u borbi sa stresom.

Comet

Ogromni kometi (Kentauri) bi mogli predstavljati prijetnju životu na Zemlji

Centaurs
© NASA/JPL-Caltech/Space Science InstituteZato što su toliko udaljeni od Zemlje, Kentauri se pojavljuju kao točkice svjetla čak i kroz najveće teleskope. Saturnov mjesec Feba promjera 200 km, prikazan na ovoj slici, bi mogao biti Kentaur kojeg je u nekom periodu prošlosti uhvatila gravitacija planeta. Dok se svemirske sonde ne pošalju u posjet drugim Kentaurima, naša najbolja zamisao o tome kako izgledaju dolazi iz slika poput ove koju je snimila svemirska sonda Cassini pri orbitiranju oko Saturna. NASA-ina svemirska letjelica New Horizons, koja je prošla kraj Plutona prije 6 mjeseci, ima cilj izvršiti prilazak 45 km širokom transneptunskom objektu krajem 2018.
Tim astronoma s opservatorija Armagh i Sveučilišta Buckingham je izvijestio kako otkriće stotina ogromnih kometa u vanjskom sustavu planeta kroz protekla 2 desetljeća znači da ti objekti predstavljaju puno veću opasnost za život na Zemlji nego asteroidi.

Tim, kojeg čine profesori Bill Napier i Duncan Steel sa Sveučilišta Buckingham, profesor Mark Bailey s opservatorija Armagh, te dr. David Asher, također s Armagha, objavio je svoj pregled nedavnog istraživanja u prosinačkom izdanju Astronomy and Geophysics, žurnalu Kraljevskog astronomskog društva.

Ogromni kometi, nazvani Kentauri, kreću se po nestabilnim orbitama koje presijecaju putanje masivnih vanjskih planeta Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna. Planetarna gravitacijska polja mogu povremeno skrenuti te objekte prema Zemlji.

Kentauri su obično 50 do 100 kilometara u promjeru, ili veći, a jedno takvo tijelo sadrži više mase nego cijela populacija dosad poznatih asteroida koji presijecaju Zemljinu orbitu. Izračuni stope po kojoj Kentauri ulaze u unutarnji Sunčev sustav ukazuju da će jedan o njih biti skrenut na putanju koja siječe Zemljinu orbitu otprilike jednom svakih 40 000 do 100 000 godina. Dok su u prostoru blizu Zemlje očekuje se njihov raspad u prašinu i velike krhotine, što preplavljuje unutarnji Sunčev sustav s kometarnim ostacima i čini udare na naš planet neizbježnima.

Beaker

Novi hemijski element dobiće naziv "japonijum"

Periodic Table
© Karl Tate, Livescience.com contributor
Novi, 113. hemijski element u tablici Mendeljejeva dobiće naziv „japonijum“, budući da su ga pronašli japanski naučnici iz instituta „Riken“.

Zvanično objavljivanje naziva 113. elementa najavljeno je za kraj januara naredne godine.

Ukoliko Međunarodna unija za čistu i primenjenu hemiju (IUPAC) odluči da prizna japanskim naučnicima autorstvo, element će najverovatnije dobiti naziv „japonijum“ i postaće prvi „japanski“ element u periodnom sistemu.

Za autorstvo ovog hemijskog elementa se više od deset godina vodi rat između japanskih i rusko-američkih naučnika.

Japanski naučnici su, naime, još 2004. godine uspeli da pomoću akceleratora izoluju 113. element, što su potom ponovili 2005. i 2012. godine. Istovremeno, rusko-američki naučnici su objavili vest o pronalasku novog elementa takođe u 2004. godini, iako Međunarodna unija za čistu i primenjenu hemiju tada nije mogla da potvrdi da se radi o istom elementu.

U prirodi ne postoji element koji ima veću težinu od urana, odnosno sa atomskim brojem većim od 92. Svi ostali elementi se dobijaju veštački, putem sinteze.

R2-D2

Tardigrade ili dugoživci, žilave životinjice koje preživljavaju u ekstremnim uvjetima

Tardigrade žilava životinjica koja preživljava u ekstremnim uvjetima
Tardigrade ili dugoživci jedna su od najotpornijih vrsta životinja na planeti Zemlji, a naučnici su nedavno shvatili i način na koji ovo malo biće uspijeva preživjeti najradikalnije uslove.

One mogu preživjeti vakuum svemira i do 600 puta veći atmosferski pritisak, dugotrajnu sušu i ekstremnu hladnoću.

Što se tiče preživljavanja bez vode, naučnici sa Univerziteta u Sjevernoj Karolini su na godišnjem sastanku Američkog društva za proučavanje ćelija iznijeli fascinantno otkriće. Doktor Thomas Boothby je, naime, zaključio da se tardigrade pretvaraju u staklo.

Ove životinje uglavnom žive u barama, a kada se nađu u suhoj okolini ulaze u stanje vještačke kome koje može trajati decenijama. Kada dođu u kontakt sa vodom one se bude i nastavljaju funkcionisati kao da se ništa nije desilo.

Boothby kaže da tardigrade proizvode proteine koji se u vodenom rastvoru nalaze u neuređenom stanju. Ipak, kada se voda izgubi, proteini formiraju materijal sličan staklu koji ima ulogu zaštite ćelija koje bi se u suprotnom oštetile zbog nedostatka vode. Staklo se pojavom vode rastvara kako bi malim životinjama omogućilo nastavak normalnog funkcionisanja.

Naučnik naglašava kako ova osobina tardigrada nema ulogu u njihovoj sposobnosti preživljavanja niske temperature.

Tardigrade ne prelaze veličinu od 0,5 milimetara, a u svijetu postoji 1.150 identifikovanih vrsta.

Green Light

Silfra, Island: Ronioci mogu dotaknuti dva kontinenta

Silfra, Island: Ronioci mogu dotaknuti dva kontinenta
Pukotina između sjevernoameričke i euroazijske tektonske ploče
Silfra je jedno od najpopularnijih odredišta za ronioce na Islandu, a u ovoj pukotini možete u isto vrijeme dotaknuti sjevernoameričku i euroazijsku tektonsku ploču.

Želite li zaplivati između dva kontinenta, Silfra je jedno od rijetkih mjesta na svijetu koje to omogućuje i pravi dokaz da nas Zemlja i dalje iznenađuje.

Ova pukotina u moru nalazi se na Islandu i razdvaja euroazijsku i sjevernoameričku tektonsku ploču koje se odmiču jedna od druge brzinom od 2 centimetra na godinu i svakih desetak godina prouzroče potrese.

Zaron u pukotinu za mnoge ronioce je spektakl života koji omogućuje da dotaknete dva različita kontinenta, a pritom hladna kristalno čista plava voda omogućuje i spektakularne prizore jer je vidljivost skoro 100 metara u svakom smjeru.

Za kristalno čistu vodu zaslužan je obližnji ledenjak Langjökull. Sezonskim topljenjem leda voda prolazi kroz porozne stijene i pritom se dodatno filtrira. Nekoliko desetljeća potrebno je kako bi voda došla do pukotine.


Blue Planet

Astronomi otkrili dosad najbliži planet koji je potencijalno nastanjiv udaljen 14 svjetlosnih godina

Astronomi otkrili dosad najbliži planet koji je potencijalno nastanjiv
Wolf 1061 je neaktivni crveni patuljak, manji i hladniji od našeg Sunca, udaljen 14 svjetlosnih godina.
Zvijezda pored koje su naučnici pronašli dosad najizgledniju egzoplanetu za život nalazi se na udaljenosti 14 svjetlosnih godina od Zemlje. U svemirskim terminima, u neposrednoj je blizini naše planete.

To je jedna od egzoplaneta s najvećim potencijalom nastanjivosti koje je čovječanstvo dosad pronašlo.

Nazvana je Wolf 1061c i nalazi se u savršenom položaju u takozvanoj "zlatnoj zoni" oko zvijezde, u kojoj je šansa da planete imaju tekuću vodu, a time i najveću mogućnost razvoja života kakvog mi poznajemo.

Planeta je četiri puta veća od Zemlje i ima površinu za kakvu naučnici smatraju da bi bila nužna za razvoj života, prenosi Independent.

"To je posebno zanimljivo otkriće i zbog toga što sve tri pronađene planete imaju dovoljno nisku masu da mogu biti potencijalno stjenovite i imati tvrdu površinu, a planeta u sredini, Wolf 1061c, nalazi se u 'zlatnoj zoni'. Tako je moguće da ima i tekuće vode, a možda čak i života", rekao je Duncan Wright, autor studije koja se bavi proučavanjem navedenih planeta i sistema u kojem se nalaze.

Proučavanje u toku

Astronomi bi mogli biti u mogućnosti da vide i samu planetu te prouče njene atmosfere i istraže je li pogodna za život i koliko.

Naučni tim otkrio je da navedene tri planete orbitiraju oko stabilne, ali nešto hladnije zvijezde od našeg Sunca.

Do otkrića su došli koristeći HARPS spektrograf, koji je dio 3,6-metarskog teleskopa Evropske južne opservatorije (ESO) u Čileu.

Telescope

Astronomi strahuju od gubitka mračnog noćnog neba

nebo čile
Gigantski Magelanov teleskop protiv svetlosti pored puta? Kada su se neki od vodećih svetskih astronoma popeli na hladan planinski vrh u Čileu kako bi isprobali neverovatno moćan teleskop od milijardu dolara, ostali su zapanjeni zbog neočekivanog, maglovitog sjaja.

U Čileu, čvorištu svetske astronomije, na tlu pustinje Atakama, nekih 1.700 metara niže od planirane pozicije gigantskog Magelanovog teleskopa, nova ulična svetla jarko su zasijala sa autoputa.

Gledan golim okom, Mlečni put izgledao oštro, ali kada se koristi teleskop visoke osetljivosti, koji je čudo tehnike vredno milijardu dolara i kojim se posmatraju udaljene tačke u svemiru, ovakvo svetlo može da zaslepi.

I laicima koji žele da posmatraju astonomske pojave savetuje se da odu van grada, na neko uzvišenje kako bi se udaljili od izvora svetlosti i gledali tamno noćno nebo na kojem je lakše uočiti pojavu. Astronomima je takvo nebo neophodno za rad.

„To je kao kada biste stavili naftnu platformu u sred Velikog koralnog grebena“, rekao je Giljermo Blank, profesor astronomije sa Univerziteta u Čileu, koji je prvi imao problema zbog svetla.

„To je prosto suludo. Zašto pokušavaju da osvetle Ande?“, zapitao se Blan.

Komentar:

Odobrena proizvodnja najjače teleskopske kamere u povijesti, mapirat će svemir u rezoluciji od 3,2 gigapiksela


Control Panel

Putovanje kroz vrijeme: Fizičari kroz matematičku simulaciju poslali foton u prošlost

time travel
© putovanje_kroz_vrijeme
Australijski naučnici pokazali su da fotoni mogu proći kroz crvotočinu i imati interakciju sa starijim verzijama sebe, prenose mediji.

Izvor ove vječite misterije putovanja kroz vrijeme potiče od takozvanih "zatvorenih vremenskih krivulja" (CTC). One se koriste za simulaciju ekstremno snažnih gravitacionih polja, poput onih koji nastaju uz pomoć obrtanja crne rupe. One bi teoretski (po Ajnštajnovoj teorij relativiteta) mogle da izokrenu postojanje tako da se prostor-vrijeme iskrivi unazad i tako kreira CTC, skoro kao put koji bi mogao da se koristi za putovanje unazad kroz vrijeme.

Mnogi fizičari smatraju CTC nespojivim, jer bi bilo koji makroskopski objekat koji putuje kroz njega neizbježno kreirao paradokse u kojima se gube uzrok i posljedica. Drugi pak se ne slažu s ovom tvrdnjom, kao Dejvid Dojč koji je 1991. pokazao da se ovi paradoksi mogu izbjeći na kvantnom nivou.