Ledenjaci na Mount Everestu smanjili su se 28 posto u proteklih 40 godina, utvrdili su kineski znanstvenici.

Mjerenja na najvišoj planini na svijetu smještenoj na granici Nepala i Kine iz 1970-ih uspoređena su s novim podacima koje su prikupili znanstvenici Kineske akademije znanosti i sveučilišta Hunan, prenosi agencija Xinhua.

Otapanje ledenjaka na planini visokoj 8844 metra dovelo je do širenja jezera i porasta vodostaja rijeka, prema znanstveniku Kangu Shichangu iz državnog laboratorija pri akademiji.

Ledenjačka jezera koja su 1990. imala površinu oko 100 četvornih kilometara sada se prostiru na 114 četvornih kilometara, kaže Kang koji je predvodio znanstveni tim u terenskim ispitivanjima.

Pariški Louvre odbio je komentirati navode znanstvenika Pascala Cottea i mogućnosti tehnologije reflektivnog svjetla kojom deset godina proučava umjetnine.

Pomoću tehnologije reflektivnog svjetla LAM, kojom već deset godina proučava umjetnine, francuski znanstvenik Pascal Cotte tvrdi da je otkrio kako se iza najpoznatijeg portreta Leondarda da Vincija krije još jedna slika.

- Sad možemo analizirati što se točno događa unutar slojeva boje i možemo skinuti sve slojeve slike. Time možemo rekonstruirati svu kronologiju stvaranja slike - rekao je francuski znanstvenik za BBC.

Pariški Louvre odbio je komentirati navode ovog znanstvenika i mogućnosti tehnologije reflektivnog svjetla.

Tek što je ogromni asteroid nedavno proleteo pored Zemlje, naučnici upozoravaju na dolazak nove opasnosti - reč je o asteroidu "SD220 2003", koji ima 0,7 kilometara u prečniku.

Prema procenama naučnika, direktan pogodak džinovskog asteroida bio bi dovoljan da uništi jedan kontinent.

Ovaj asteroid mogao da se približi Zemlji još tokom ove sedmice, tvrde astronomi.

Moguće je, upozoravaju stručnjaci, da asteroid "SD220 2003" ima i veću masu od procenjene jer je jedan njegov deo, možda, "skriven u tami".

NASA navodi da ovaj asteroid predstavlja "potencijalnu opasnost po planetu".

Analitičari tvrde da će kroz sljedećih 20 godina gotovo svaki drugi radnik u Japanu biti robot.

Svi znamo da je Japan zemlja u kojoj je robotika daleko odmakla u odnosu na većinu ostatka svijeta, no predviđanja analitičke tvrtke Nomura Research Institute (NRI) pod vodstvom voditeljice istraživanja Yumi Wakao, ukazuju da će do 2035. godine, čak polovica radnih mjesta u zemlji izlazećeg sunca pripadati robotima.

U suradnji s profesorom Michaelom Osborneom sa Sveučilišta Oxford, koji je slična istraživanja provodio u Velikoj Britaniji i SAD-u, NRI-evi istraživači su otkrili da će roboti i računalni sustavi u svim najrazvijenim zemljama uzeti gotovo polovicu poslova ljudima.

NASA je u subotu objavila novu seriju vrlo detaljnih snimaka patuljastog planeta Plutona vrlo visoke rezolucije nudeći znanstvenicima do sada neviđene podatke koje je prikupila sonda New Horizon.

"Ove nove snimke nam nude podrobne detalje o geološkom sastavu Plutona. Snimke u tako visokoj rezoluciji prikazuju raznolikost terena na planetu. Ono što možemo učiniti uz pomoć tih snimki sa znanstvenog stajališta, je naprosto nevjerojatno", kazao je Alen Stern, vodeći znanstvenik istraživačke misije.

Uz pomoć sonde New Horizon jasno se vide planine, krateri i izglačana ledna polja, kazao je John Grunsfeld, voditelj znanstvenog odjela NASA-e.


Sonda se najbliže približila Plutonu na 12.500 kilometara i prikupila gomile snimaka i drugih podataka, no zbog velike udaljenosti od Zemlje i skromnog prijenosnika na New Horizonu, slanje podataka teče vrlo sporo.

Dijamanti su nastali duboko u unutrašnjosti Zemlje kristalizacijom iz rastaljenog ugljika pri vrlo visokom tlaku. Kojem tlaku? Odgovor na to pitanje daje nam fazni dijagram ugljika, kojeg možemo kao i fazni dijagram vode naći u svakom kemijskom udžbeniku. Oba dijagrama imaju trojnu točku.

Za vodu se trojna točka nalazi tek stotinku stupnja iznad ništice (0,01 ^oC ili 273,16 K). To znači da pri toj temperaturi tekuća voda, led i vodena para stoje u ravnoteži - voda niti isparava, niti se ledi. Tlak pare iznad vode (i dakako leda) iznosi točno 611,73 Pa (= 0,006 bar), pa se trojna točka vode tako i označava (273,16 K/611,73 Pa).

Trojna točka ugljika definira se malo drugačije. Pri temperaturi od 5000 K i 12GPa rastaljeni ugljik i dvije njegove krute alotropske modifikacije, grafit i dijamant, stoje u ravnoteži. To znači da se dijamant ne može dobiti iz taline na temperaturi nižoj od 5000 K i tlaku manjem od 12GPa (što je isto kao i 120 tisuća bara). No to ipak ne znači da se ne može dobiti iz grafita.

Točno je da se dijamant može dobiti i iz grafita pri nižem tlaku i temperaturi, no oni su svejedno još uvijek vrlo visoki. Umjetni se dijamanti naime proizvode grijanjem grafita na 2000 K pri tlaku od 6-10 GPa, no u smjesu se dodaju i katalizatori (obično je to željezo, koje je pri tim uvjetima, razumije se, rastaljeno) da bi se proces ubrzao. (Inače bi se dobili sasvim mali dijamanti.) To su znanstvene činjenice, koje jasno proizlaze iz faznog dijagrama ugljika. Pri visokim se tlakovima grafit pretvara u dijamant, a pri nižim dijamant se (grijanjem) pretvara u grafit. Drugim riječima, dijamant je metastabilna modifikacija ugljika pri nižim, a grafit pri višim tlakovima.

Tako je bilo sve do kraja ove godine, sve dok nisu izašla dva znanstvena rada dvojice znanstvenika (Jagdish Narayan i Anagh Bhaumik) s Državnog Sveučilišta Sjeverne Karoline (North Carolina State University). U njima su opisali nastajanje nove, dotad nepoznate alotropske modifikacije ugljika. Novu su tvar opisali kao "amorfnu metastabilnu fazu ugljika", a to znači da, prvo, nije riječ o kristalu, a - drugo - da nova faza lako prelazi u neku drugu fazu (oblik) ugljika. U koju? U fazu dijamanta - i to pri običnom, atmosferskom tlaku!

Na oko 300 svetlosnih godina udaljenosti od Zemlje gigantska planeta izbačena je iz svog solarnog sistema. Sada je ona udaljena od zvezde oko koje je kružila 650 puta više nego što je Zemlja udaljena od Sunca, objavili su naučnici u utorak na "Extreme Solar System III" sastanku na Havajima.

Planeta poznata pod imenom HD 106906b izbačena je iz solarnog sistema kojem je pripadala. Naučnici tvrde da bi to mogla biti posledica jake gravitacije druge planete, koja ju je izgurala iz sistema, ili posledica uticaja zvezde koja je prolazila u blizini.

Ova planeta, koja je ostala bez svoje zvezde, samo je jedna od milijardi sličnih, "odbeglih" planeta koje su istisnute iz svojih solarnih sistema, ali je jedinstvena po tome što je jedina planeta koju su naučnici videli u akciji dok je napuštala svoj sistem.

"Cela ova slika o dinamičnom i nemirnom solarnom sistemu neverovatno je uzbudljiva", kaže Pol Kalas sa SETI instituta, koji je bio deo tima koji je posmatrao planetu pomoću sprave "Gemini Planet Imager" u čileanskim Andima.

Ako vam je teško prekinuti naviku i ugasiti zadnju cigaretu, možda ste jednostavno genetski predispozirani da vam je tako teško prestati.

Sudeći po novim znanstvenim otkrićima, probleme s prestankom pušenja ne može se uvijek jednostavno objasniti slabom snagom volje, već možda ovise i o takozvanom genu ‘zadovoljstva’.

Taj gen, službenog naziva Taq1A, ima ulogu u procesiranju dopamina, moždane kemikalije koja je povezana sa zadovoljstvom i osjećajem nagrade, a kojeg mozak ispušta prilikom pušenja. Vjeruje se kako povećane količine dopamina igraju glavnu ulogu u razvoju ovisnosti o nikotinu.

Najnoviji eksperiment naučnika NASA otkrili su da planetu Zemlju obavija misteriozna crna paučinasta materija koja podseća na kosu.

Naučnici iz kalifornijske NASA laboratorije tvrde da naša planeta ima crnu "kosu", tananu crnu materiju koja formira ultra gusto vlakno. Ovo oktriće bi moglo da bude ključno za rešenje brojnih pitanja koja naučnici već decenijama postavljaju.

"Te niti bi mogle da budu daleko veće i od samog solarnog sistema, jer i u susednim galaksijama ima puno takvih niti koje se međusobno prepliću", kaže Gari Prezo, vođa tima naučnika iz NASA laboratorije.

Kada gravitacija utiče na ovu zemljinu "kosu" svi njeni delovi nastavljaju "putovanje" istom brzinom, pa dok prolaze kroz našu planetu čestice ove tamne materije počinju da se vijore poput guste kose.

Tehnika je uznapredovala do te mjere da modernim lampama više ne treba struja ili baterije da bi radile. Ovoj lampi je potrebna samo slana voda, čak i ona morska, a samo s jednom čašom slane vode, svjetiljka može svijetliti i do osam sati.

Ruralne zajednice na Filipinima će uskoro mijenjati svoje svijeće i svjetiljke za lampe koje rade na slanu vodu.

Samoodrživi projekt alternativne rasvjete (Sustainable Alternative Lighting), poznatiji kao šalta, je pružio ovoj naciji od 7000 otoka bitan alat. S njim mogu svoj najveći resurs, slanu vodu, iskoristiti na siguran i ekološki način.