Znanost i tehnologijaS


Info

Psi ne slijede slijepo upute - znaju kada im lažete

Psi ne slijede slijepo upute - znaju kada im lažete.
© Inbetweentheblinks/Shutterstock
Igra „nevidljivom lopticom” nije zabavna kao što ste mislili.

Svi znamo da psi mogu osjetiti naše emocije, sreću, tugu ili bijes, no sad je ustanovljeno da mogu prepoznati kada lažemo i prestat će slijediti upute nekog koga smatraju nepovjerljivim.

Znanstvenici pod vodstvom Akiko Takaoka sa Sveučilišta Kyoto u Japanu to su shvatili koristeći stari trik, pokaži i donesi - čovjek pokaže na lokaciju nečega, poput loptice, štapa ili hrane, a pas otrči to pronaći. Htjeli su shvatiti slijede li psi samo slijepo te upute ili su prilagodili svoje ponašanje u skladu s njihovom percepcijom o povjerljivosti osobe koja im daje upute. Ako ne percipiraju te osobe kao pouzdane, koliko će im trebati da ne vjeruju i ne slušaju ljude koje pokazuju u krivom smjeru?

Tim je u radu s 34 psa prošao tri kruga „pokazivanja”. Prvi krug uključivao je pokazivanje psima gdje su im u kontejneru skrivene poslastice i igračke. U drugom krugu, nakon što se pokazalo što se nalazi u kontejneru, opet su pokazali na kontejner, no ovaj put to je bio trik - kontejner je bio prazan. U trećem krugu tim je ponovno pokazao na kontejner, koji je ponovno bio ispunjen poslasticama i igračkama.

Čini se da su i psi slijedili staro pravilo: „Prevari me jednom, tvoja sramota; prevari me drugi put, moja sramota”, jer su do trećeg kruga mnogi psi prestali vjerovati pokazivanju volontera.

Drugi pokus proveden je na potpuno isti način, samo su promijenili volontere. Psi su sretni ponovno započeli proces i bili su spremni potpuno vjerovati svom novom prijatelju. „To nam govori da psi mogu koristiti svoje iskustvo kako bi procijenili tko je pouzdan. Nakon tih drugih krugova, novi volonteri zamijenili su stare. Psi su i tu novu osobu slijedili sa zanimanjem”, kaže Takaoka.

Heart

Znanstvenici dizajnirali srce od fleksibilne silikonske pjene

Znanstvenici dizajnirali srce od fleksibilne silikonske pjene.
Znanstvenici Sveučilišta Cornell, zaključili su da niti jedno umjetno srce odobreno od strane FDA i drugih organizacija za kontrolu lijekova i medicinske opreme, ne može dovoljno dobro oponašati rad pravog.

Oni su stoga dizajnirali srce napravljeno od fleksibilne silikonske pjene, koje je inspirirano "mekanom robotikom" i umjetnim mišićima, te se može prirodno uklopiti u tijelo i stupiti u interakciju s organskim tkivom.

Za razliku od drugih umjetnih srca, "pjenasto srce" je porozno, što omogućuje zraku da prolazi kroz njega, te mu omogućuje kucanje, kao što to pravom srcu pruža krv pri kretanju kroz krvne žile, što možete vidjeti u ovom videu.


To ujedno znači da bi dizajn umjetnih srca budućnosti mogao biti znatno jednostavniji, jer bi se njima samo dodala eksterna pumpa od metala koji ne stvara reakcije u tijelu, upuhuje zrak i tekućinu kroz srce, te tanki plastični pokrov koji bi spriječio pjenu od curenja.

Mada je srce od pjene vrlo obećavajuće, ono nije spremno za ugradnju u ljude, jer za sada posjeduje samo dvije komore, a znanstvenici će također morati testirati i promjene u pjeni koje mogu izazvati razni čimbenici poput temperature ljudskog tijela. Pored toga, mada srce može pumpati više krvi, njegova brzina je za sada još ograničena, pa će Cornellu trebati još dosta rada prije nego ovo "pjenasto srce" nekome spasi život.

Meteor

NASA: Asteroid širine 2,5 km će proći pored Zemlje u iduća 24 sata

Slika
© Getty Images
Asteroid širok oko 2,5 kilometara približio se Zemlji, potvrdila je NASA, a znanstvenici očekuju da će u iduća 24 sata proći pored nje na udaljenosti od 25 milijuna kilometara, prenose britanski mediji.

Asteroid širok samo 400 metara može uništiti Zemlju.

Na sreću, NASA je priopćila da asteroid 86666, koji trenutačno putuje brzinom većom od 64.000 kilometara na sat, "ne predstavlja prijetnju".

Taj je asteroid prvi put primijećen u ožujku 2000. i mnogi su nagađali da bi mogao pogoditi Zemlju. Čak se objavljivalo na internetu da će pasti vjerojatno u Portoriku u rujnu i izazvati kataklizmu.

NASA je odbacila te glasine. Njezini stručnjaci tvrde da je rizik od udara asteroida u idućih sto godina zanemariv.

Komentar: NASA-ine tvrdnje o nepostojanju stvarne opasnosti od udara asteroida u današnje vrijeme - ne proizlaze iz objektivnosti, pogledajte:


Moon

NASA objavila najnovije fotografije: Pluton ima zaleđenu vodu i plavo nebo

Pluto blue sky
© NASA/JHUAPL/SwRIPlutonovo maličasto plavo nebo
NASA je svijetu pokazala prve fotografije u boji izmaglice koja okružuje Pluton. Osim toga, objavljene su i fotografije leda na površini patuljastog planeta.

Da će ovog tjedna biti objavljeno nešto veliko znalo se od njegova početka, kad je vođa misije New Horizons najavio da će se dogoditi "nevjerojatna" objava. Alan Stern Pluton je opisao kao "živi" planet, zbog čega su mnogi znali da će danas doznati nešto važno.

Na fotografiji u boji vidi se po prvi put da je izmaglica oko planeta svijetlo plave boje.

"Tko je mogao očekivati plavo nebo u Kuiperovom pojasu? To je prekrasno", rekao je Stern.

Činjenica da na fotografijama vide plavu boju znanstvenicima olakšava utvrđivanje od čega se sastoji izmaglica.

"Jarka plava boja govori nam mnogo o veličini i sastavu čestica izmaglice. Plavo nebo često je posljedica raspršenja sunčeve svjetlosti na vrlo male čestice. Na Zemlji su te čestice vrlo sitne molekule dušika, a čini se da su na Plutonu veće, ali i dalje relativno malene, čađi slične čestice koje nazivamo tolini", rekla je članica istraživačkog tima Carly Howett.

Moon

NASA objavila više od 12.000 fotografija iz projekta Apollo

Slika
© projectapolloarchive / Flickr
NASA je prošli tjedan objavila više od 12.000 fotografija iz programa Apollo, snimane Hasselblad kamerama koje su bile montirane na prsa astronauta. Fotografije u visokoj rezoluciji mogu se pronaći na flickr stranici "Arhiva projekta Apollo", i podijeljene su po spremnicima i odvojenim misijama.

Iako su brojne fotografije s misija Apollo digitalizirane desetljećima nakon slijetanja na mjesec, pripremanje i organiziranje ovakve digitalne kolekcije bio je velik posao za predan tim NASA-inih djelatnika.
Slika
© projectapolloarchive / Flickr

Bulb

Istraživanje pokazalo da obični crvi brašnari mogu na siguran način biorazgraditi razne tipove plastike

Slika
© Yu Yang/StanfordCrvi se hrane stiroporom tijekom eksperimenta
Studije sugeriraju korištenje crva brašnara u recikliranju.

Dvije studije napravljene na Stanfordu otkrile su kako bi crvi brašnari mogli biti korisni za okoliš. Oni, naime, mogu živjeti od stiropora.

U njihovu probavnom sustavu nalaze se mikroorganizmi koji mogu razgraditi polietilen, odnosno golemi izvor otpada može se pretvoriti u kompost.

Znanstvenici su u istraživanju pratili 100 crva koji su jeli 34 do 39 miligrama stiropora na dan, a uočili su kako su oni na 'stiropor prehrani' bili jednako zdravi kao i oni na normalnoj prehrani.

Plastika koju su konzumirali pretvarala se u CO2, biomasu i biorazgradivi otpad koji se čini sigurnim za korištenje.


Telescope

Najnovije NASA-ine fotografije najvećeg Plutonovog mjeseca Harona otkrivaju njegovu nasilnu prošlost

Slika
© NASA/JHUAPL/SwRI
Plutonov mjesec Haron glavna je zvijezda novih fotografija koje je NASA dobila s letjelice Novi horizonti. Dosad najdetaljnije fotografije Harona otkrivaju nam njegovu nasilnu prošlost, ali i ogroman kanjon koji je četiri puta duži od slavnog Grand Canyona.

Haron je velik skoro kao pola Plutona i najveći je satelit u Sunčevu sustavu, ako se gleda u odnosu na veličinu svog planeta.

Iznimno detaljne fotografije u boji znanstvenike su zapanjile jer su očekivali monoton krajolik pun kratera od udara drugih nebeskih tijela. No, fotografije su otkrile planine, kanjone, odrone te razlike u boji površine.

Slika
© NASA/JHUAPL/SwRI
Ogromni kanjon je duži od 1600 kilometara na strani satelita koja je okrenuta prema Plutonu, a vjerojatno se proteže i na drugu stranu. Na mjestima je i duplo dublji od Grand Canyona.

"Izgleda kao da je netko cijeli Haron rastvorio", rekao je John Spencer sa Istraživačkog instituta Southwest.

Znanstvenici su otkrili i da ravnice južno od kanjona imaju manje velikih kratera od onih na sjeveru što ukazuje na to da su mlađe. Njihova glatkoća pokazuje i na promjene na površini satelita, a jedna mogućnost za to je hladna vulkanska aktivnost, koja se naziva kriovulkanizam.

Meteor

Dva kratera u Švedskoj ukazala na istovremeni udar dva asteroida u Zemlju

Sweden Impact Event
© Don Dixon/Erik Sturkell/University of GothenburgArtistički prikaz istovremenog udara dva asteroida u ocean
Geolozi su otkrili kratere dva ogromna asteroida za koje tvrde da su istovremeno udarila u Zemlju.

Naučnici sa Univerziteta u Geteborgu u Švedskoj su pronašli mesta udara, odnosno kratere ovih asteroida na međusobnoj udaljenosti od samo 16 km, u švedskoj provinciji Jemtland.

Smatra se da su ovi krateri prvi potvrđeni primer simultanog udara asteroida. Jedan od njih je širok 6,5 km, dok se drugi proteže na površini širokoj 1,6 km.

Naučnici smatraju da su ova dva svemirska kamena, koja su pala u more, imala snagu koja je dovoljna da se pokrenu razorni cunamiji i da se neke vrste zbrišu sa lica zemlje.

Erik Sturkel, profesor geofizike na univerzitetu je rekao: "Pre oko 470 miliona godina, dva ogromna asteroida su se sudarila u pojasu asteroida između Marsa i Jupitera, a mnogi fragmenti nakon tog sudara su ostali razbacani u prostoru, krećući se sopstvenim, novim orbitama. Mnogi od tih fragmenata su pali na Zemlju, poput ova dva u Jemtlandu".

"Informacije prikupljene tokom ispitivanja terena pokazuju da su u oba kratera prisutne identične sekvence, a sedimenti koji su prekrili ove kratere su iste starosti. Drugim rečima, udari ovih asteroida su desili istovremeno."

Jemtland je u vreme udara bio pod plitkom morskom vodom. Meteoriti su udarili u mesta gde je voda dostizala dubinu od oko 500 m. Voda je prilikom udara istisnuta i krateri su oko 100 sekundi bili suvi.

Mr Sturkel je dodao: "Voda se potom ponovo vratila, noseći sa sobom delove meteorita koji su bili pomešani sa materijalom koji je bio izbačen u trenutku eksplozije. Stvoren je ogroman talas koji je odneo delove morskog dna".

Komentar: U ovom članku se ne navodi vjerojatnija mogućnost da se jedno tijelo asteroida fragmentiralo u dva asteroida prilikom ulaska u Zemljinu atmosferu.

NASA kaže "da ni do kakvog udara sa Zemljom neće doći tokom narednih nekoliko stotina godina"... zato što NASA u ovom trenutku nema razvijenu tehnologiju satelitskih teleskopa sposobnih za takvo temeljito nadziranje prostranstava Sunčevog sustava gdje nebrojena tijela još ostaju nezabilježena, a koja predstavljaju stvarnu opasnost po život na Zemlji. NASA, prema izvještajima, otkazuje suradnju u projektima koji bi unaprijedili praćenje potencijalno opasnih svemirskih tijela što je, u ovo vrijeme kada se broj ulazaka vatrenih kugli u atmosferu zapravo povećava, suprotno od onog što bi trebali raditi. Njihov razlog? Ograničen budžet.


Attention

Znanstvenici pronašli dokaze o ogromnom tsunamiju kojeg je uzrokovalo urušavanje vulkana Fogo prije 73.000 godina

Slika
Znanstvenici koji provode istraživanja na Zelenortskim otocima (Cape Verde) tvrde da su pronašli dokaze da je ondje prije 73.000 godina nastao megatsunami visok čak 244 metra, piše Daily Mail.

Divovski plimni val formirao se nakon iznenadnog urušavanja dijela velikog vulkana i doslovce je potopio otok Santiago. Svoje su nalaze znanstvenici objavili u uglednom časopisu Science Advances, a u studiji upozoravaju na veliku opasnost od iznenadnih urušavanja vulkana danas.

- Urušavanje može biti ekstremno brzo i katastrofalno te je u stanju izazvati divovske tsunamije - rekao je voditelj istraživanja Ricardo Ramalho s američkog sveučilišta Columbia. Napominje i kako ovakve katastrofe nisu česta pojava, ali da treba biti na oprezu.

Urušavanje tla navodno se dogodilo na vulkanu Fogo prije 73.000 godina. Danas je visok 2829 metara, a u prosjeku proradi svakih 20 godina.

Posljednji put je izbacio lavu prošle jeseni.

Slika
Fogo vulkan koji je danas visok 2.829 metara

Komentar: Erupcija Fogo vulkana 23/11/2014




Bug

Ruski znanstvenici izumili robota u obliku žohara

Slika
© Screenshot: YouTube
Rusi su izumili robotskog žohara, javlja Popular Science. Sedam mjeseci ga je izrađivao tim sa Saveznog sveučilišta Immanuel Kant Baltic, a baterija mu traje 20 minuta. Iako se možda čini kao da služi za 'čistu zabavu' jer je zanimljivo vidjeti robota žohara dugog oko 10 cm kako gmiže po podu, ovaj mali robot navodno je već zaintrigirao i vojsku.

Radi se o tome da se na takve 'žohare' može postaviti mala nadzorna kamera koja bi onda mogla poslužiti za nadzor nad nepristupačnim područjima.

U priloženom službenom predstavljanju na YouTubeu pogledajte kako izgleda, a zanimljivo je što zaista svojim 'ponašanjem' podsjeća na pravog žohara, pa tako ako se 'prevrne' na leđa, maše nogama kao pravi kukac.


Komentar: Američki znanstvenici su također u "igri sa žoharima": Creepy cockroaches could be used for search and rescue