Znanost i tehnologijaS


Sun

Kina gradi najveću solarnu elektranu na svijetu


croenergo.eu
Pon, 10 Kol 2015 13:47 UTC
Slika
© NASAPogled na kinesku solarnu elektranu u pustinji Gobi
Sateliti Američke uprave za aeronautiku i svemir (NASA) poslali su fotografije o tome kako Kina ubrzano postavlja solarne panele u pustinji Gobi, nastojeći da izgradi najveću solarnu elektranu na svetu koja će energijom snabdevati milion domaćinstava.

Međunarodna Agencija za energiju IEA očekuje da će Kina prestići Evropsku uniju, SAD i Japan u projektima obnovljivih izvora energije od 2035. godine.

Planovi o izgradnji koncentrisane solarne elektrane (CSP) su u skladu s ambicioznom inicijativom kineske vlade da smanji proizvodnju energije iz fosilnih goriva u zemlji za 20 odsto do 2030, uz smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, prenosi britanski Independent.

Procenjuje se da će ova elektrana omogućiti Kini da smanji potrošnju uglja za 4,26 miliona tona godišnje.

Koncentrisana solarna elektrana Delinga prostiraće se na nešto više od 25 kvadratnih kilometara na severozapadu Kine i proizvodiće 200 megavata solarne energije. Kada bude završena, elektrana će imati šest 135 MW tornjeva, koji mogu da čuvaju toplotnu energiju do 3,5 sata.

Prva faza projekta uključuje izgradnju dva 135 MW tornja koji će obezbediti energiju za 450 hiljada domaćinstava.

Ovo je prvi komercijalni CSP projekat u Kini, a do 2020. godine očekuje se da će u toj zemlji u pogonu biti čak tri GW CSP projekta.

Projekat solarne elektrane Delinga trebalo bi da bude završen 2017. godine, a sprovodi se u saradnji kineskih i americkih kompanija u okviru američko-kineskog partnerstva za obnovljive izvore energije koje je uspostavljeno 2009. godine.
Više...
Saturn

Zašto se Saturnovi prsteni ne mijenjaju?


rs-lat.sputniknews.com
Čet, 06 Kol 2015 14:57 UTC
Slika
© Flickr/ NASA Goddard Space Flight Center
Grupa naučnika sa moskovskog univerziteta „Lomonosov“ razjasnila je zašto se prstenovi Saturna ne menjaju milenijumima. S tim u vezi, naučnici su rekonstruisali njihov nastanak na superkompjuteru univerziteta.

„Ovaj posao omogućava da se dođe do celog niza naučnih zaključaka — na primer o mehanizmu formiranja prstenova i njihovoj evoluciji. Između ostalog, rezultati istraživanja govore da se Saturnovi prstenovi nalaze u nepromenljivom stanju. To znači da su dinosaurusi videli (ako su mogli da vide) iste te prstenove koji i danas postoje. Iste prstenove će posmatrati i naši potomci“, navodi se u saopštenju pres-službe univerziteta.

Naučnici „Lomonosova“ su se interesovali u svojim istraživanjima zašto se čestice koje čine prstenove nikada ne pretvaraju u gigantske ledene asteroide i zašto njihove maksimalne dimenzije ostaju neizmenljive.

Saturnovi prstenovi se sastoje iz ledenih mrvica sa malim mineralnim supstancama koje ih sjedinjuju, pri čemu se kreću istom brzinom, od 72 hiljade km/č. Prstenovi se prostiru na stotine hiljada kilometara, ali njihova debljina ne prelazi 100 metara.

Postavivši matematičku formulu procesa nastanka prstenova, istraživači su uspeli da razjasne da se čestice, koje se kreću otprilike istom brzinom, stalno povezuju zbog površinske snage — „efekat, sličan lepljenju dveju pahuljica snega, ako ih na silu ujedinite“. Ali do veličine npr. zgrade ne mogu porasti: što veća čestica, tim veća verovatnoća raspada od slučajnog susreta sa drugim retkim česticama, čija brzina se veoma razlikuje od osnovnog toka. Narasla čestica tokom takvog sudara ponovo se raspada na mnogo sitnih.

Slika
Artistički prikaz čestica Saturnovih prstenova
Više...
Cassiopaea

Znanstvenici fotografirali i mapirali dio mišjeg mozga na molekularnoj razini


Jutarnji.hr
Pet, 31 Srp 2015 15:38 UTC
Slika
Znanstvenici su stvorili do sada neviđenu visoko rezolucijsku kartu mozga koja otkriva strukture male poput onih koje se mogu pronaći u pojedinačnim živčanim stanicama.

Trodimenzionalna karta je stvorena kompilacijom slika nastalih na nano razini što omogućuje uvid u posebnosti koje su velike samo milijunti dio milimetra.

Istraživači planiraju dobiveni alat koristiti u studiji abnormalnih veza između moždanih stanica koje uzrokuju neurološke poremećaje poput depresije ili šizofrenije.

- Govorimo o uvidu u mozak na molekularnoj razini - objasnio je voditelj stvaranja karte Narayanan Kasthuri, neurobiolog na Sveučilištu Harvard.

Kasthuri i prijateljski tim Jeff Lichtmana osmislili su sustav koji automatski "nasjeca" mozak u tisuće ultra tankih sekcija. Nakon što sekcije budu obojene, kako bi se prepoznala različita tkiva, elektronski mikroskop je istreniran da fotografira svaki dio zasebno. Računalo potom dodjeljuje različite boje individualnim strukturama te stvara slike koje potom zajednički kreiraju trodimenzionalnu kartu.


Komentar: Ono što se u ovom članku ne navodi je tko sponzorira i upravlja ovim istraživanjem. Odgovor je IARPA (Intelligence Advanced Research Projects Activity) - agencija američke vlade koja unutar ovog istraživanja okuplja konzorcij od 13 laboratorija Harvard-MIT sveučilišta kao dio svog programa pod nazivom MICrONS (Machine Intelligence from Cortical Networks) vrijednog na desetke milijuna dolara, a glavni cilj programa je revolucionizirati učenje strojeva (kompjutera) preko obrnutog inženjeringa iz otkrivenih kodova u mozgu.

Za više informacija o ovoj tehnologiji i o potencijalnoj zloupotrebi proizašlog znanja iz istraživanja pogledajte Crumb of mouse brain reconstruction in full detail

Više...
Blue Planet

Znanstvenici otkrili skriveni podzemni ocean ispod pustinje u kineskoj pokrajini Xinjiang

Matej Devčić
telegram.hr
Ned, 02 Kol 2015 17:23 UTC
Slika
Znanstvenici su, zahvaljući potrazi za milijardom tona ugljikovog dioksida koji se svake godine proizvede izgaranjem fosilnih derivata, otkrili da se ispod područja Tarimske zavale u kineskoj pokrajini Xinjang nalazi skriveni podzemni ocean.

Radi se o suhom području naše planete koje ispod površine sadrži količinu slane vode koja bi mogla biti jednaka količini vode koja se nalazi u svih pet Velikih jezera Sjeverne Amerike. “Ljudi se dosada nikada nisu usudili zamišljati toliku količinu vode ispod pijeska. Naša definicija pustinje mogla bi se promijeniti”, tvrdi Li Yan, profesor na kineskoj Akademiji znanosti.

Yan i njegove kolege su prije nekoliko desetljeća otkrili veliku količinu ugljikovog dioksida koji je jednostavno nestajao diljem regije, i nisu imali nikakvo objašnjenje zašto dolazi do toga.
Više...
Satellite

Po prvi put snimili auroru izvan Sunčevog sustava

I. Kešanski
Blic.rs
Sre, 29 Srp 2015 22:20 UTC
Slika
© NASAUmetnički prikaz aurore na severnom polu smeđeg patuljka
Astronomi su prvi put primetili pojavu polarne svetlosti izvan solarnog sistema i to na jednoj “neuspeloj zvezdi”.

Polarna svetlost je uobičajena pojava na Zemljinim polovima, a astronomi su je viđali i na drugim planetama, pa i njihovim prirodnim satelitima.

Na severnom polu smeđeg patuljka nazvanog LSR J1835 + 3259 u sazvežđu Lira astronomi Greg Halinan, Stjuart Litlfer i njihove kolege su primetile svetlost i radio talase sinhronizovane sa njenom rotacijom.

Treperavo svetlo je verovatno nastalo kao rezultat “napada” elektrona na atmosferu ovog podzvezdanog objekta, ali naučnici nisu sigurni kako to zapravo funkcioniše kod smeđih patuljaka.

Astronomi smatraju da je polarna svetlost na ovom nebeskom telu mnogo intenzivnija od aurore na Zemlji.
Više...
Galaxy

NASA pomoću teleskopa Spitzer u zviježđu Kasiopeja otkrila nama najbliži stjenoviti planet HD 219134b

Lana Jelić
24sata.hr
Sub, 01 Kol 2015 09:00 UTC
NASA pomoću teleskopa Spitzer u zviježđu Kasiopeja otkrila nama najbliži stjenoviti planet HD 219134b.
© NASA/JPL-Caltech
Samo tjedan dana nakon otkrića Keplera-452b, planeta kojeg su mnogi mediji prozvali drugom Zemljom, NASA se pohvalila još jednim pronalaskom. Naime, astronomi su pronašli najbliži stjenoviti planet izvan Sunčevog sustava pomoću Spitzer teleskopa.

Planet, poznat kao HD 219134b, kruži oko zvijezde samo 21 svjetlosnu godinu udaljenu od Zemlje te ga NASA naziva "potencijalnim zlatnim rudnikom znanstvenih podataka". Iako vjerojatno nije pogodan za život, planet je mnogo bliži od Keplera-452b koji je 1.400 svjetlosnih godina udaljen od nas te će njegovo istraživanje biti jednostavnije.


Planet je 1,6 puta veći od Zemlje i ima 4 puta veću masu. O ovakvim planetima, koji spadaju u kategoriju Super-Zemlja, ne znamo puno te nam novootkriveni "susjed" može pomoći da bolje razumijemo formiranje planeta i solarnih sustava.

Znanstvenici će koristiti mnoge teleskope kako bi prikupili više informacija o ovom planetu, a nadaju se da će James Webb Space Telescope, koji bi se trebao lansirati 2018. godine, otkriti još mnoge zanimljive podatke.
NASA otkrila najbliži stjenoviti planet: Zlatni rudnik podataka.
© NASA/JPL-Caltech
Michael Werner, znanstvenik i voditelj projekta Spitzerove misije, kaže kako će HD 219134b biti jedan od najvažnijih egzoplaneta koje će još desetljećima proučavati.

Astronomi su otkrili da postoje još najmanje tri planeta u istom solarnom sustavu kao i HD 219134b.
Više...
Pi

Japanski znanstvenici ispalili najjaču lasersku zraku ikada stvorenu

I.S.
VIDI Web Portal
Pet, 31 Srp 2015 13:06 UTC
Japanski znanstvenici ispalili najjaču lasersku zraku ikada stvorenu.
Znanstvenici japanskog Sveučilišta Osaka tvrde da su ispalili najjaču lasersku zraku ikada stvorenu. Uređajem pod nazivom Laser for Fast Ignition Experiment (LFEX), kreirali su lasersku zraku od 2 petavata energije, pa kažu da je ekvivalentna 1000 puta većoj potrošnji energije čitavog svijeta.

LFEX uređaj dužine od 100 metara koristi strateški postavljene staklene ploče koje služe za pojačavanje laserske zrake, a znanstvenici su tom konfiguracijom uspjeli postići visoki output koncentriranjem energije u jednu pikosekundu (10 na minus 12 s), što je prekratko trajanje da bi se njom mogla stvoriti neka šteta, pa kažu da je to dovoljno samo da se mikrovalna pećnica uključi na dvije sekunde.

Laser for Fast Ignition Experiment
Stoga usprkos svoj toj silnoj snazi, laserska zraka nije dovoljno jaka da bi recimo mogla parirati laserskom topu Rheinmetall Defensea koji je rušio droneove na 1,6 km pomoću lasera od 50 kw, usprkos činjenici da je japanski laser stvorio energiju 10 milijardi puta veću od njega.

Znanstvenici vjeruju da će snagu uskoro povećati na 10 petavata, no kažu da je LFEX daleko od uništavanja planeta, mada mu je snaga nominalno jača od one koju koristi Zvijezda smrti u Star Wars filmovima.

Laser for Fast Ignition Experiment
Stoga se ne morate plašiti da smo napravili još jedno oružje koje bi nam moglo doći glave, jer je suštinska razlika u trajanju. Ovaj se eksperiment zapravo provodi s ciljem razvoja fuzijske tehnologije, a ne zbog ratovanja i uništavanja.


Komentar: Da li stvarno samo s ciljem razvoja fuzijske tehnologije ili će ipak i vojna industrija, odnosno psihopati na vlasti imati svoje prste u tome (ako ih već i nemaju)?

Više...
Galaxy

Najbolje od Weba: Ruski znanstvenik: Usporavanje Zemljine rotacije znači da se nalazimo na rubu velike klimatske promjene

Andrei Kislyakov
sputnik
Čet, 13 Stu 2008 16:34 UTC
Slika
Tsunami koji je pogodio Japan 2011. godine bio je samo dio početnog zagrijavanja.
Pravi spektakl tek treba pravo početi...
Svjetska geološka zajednica upozorava da današnja seizmička aktivnost nije ništa u usporedbi s onim što će tek doći.

Tijekom posljednje tri godine, Pakistan, na primjer, su pogodili deseci potresa. U ožujku 2005., 80.000 ljudi je poginulo u podrhtavanju tog dijela. 30. listopada, kad je posljednji put Priroda podivljala, bilo je stotine žrtava. Deseci tisuća ljudi se utopilo tijekom razornog azijskog tsunamija krajem 2004. Kinu i Afganistan su nedavno dodatno pogodili potresi.

Sve te prirodne katastrofe koje su protutnjale našim planetom zadnjih godina, ukazuju da svijet nije samo ušao u period političke, već i klimatske nestabilnosti. Većina znanstvenika - biologa i ekologa - sklona je optuživati čovječanstvo za katastrofalne klimatske promjene na Zemlji. Bez sumnje, efekt staklenika zbog industrijske aktivnosti ima značajnu ulogu u globalnom zatopljenju, ali postoje i drugi razlogi koje valja razmotriti.

Zemlja se sporije vrti oko svoje osi. Međunarodna služba za Zemljinu rotaciju redovno dodaje po sekundu-dvije 24-satnom danu zadnjih godina.

Komentar: Zanimljiv članak, i poprilično u skladu s istraživanjem Sott.net-a tijekom godina. Dođe nam da se zapitamo da li se rusko-kineski planovi o razvoju relativno nenaseljene euroazijske unutrašnjosti prave na osnovu ovakvog tipa istraživanja?

Što se tiče općenitog modela koji predlaže ovaj ruski znanstvenik, "Zemlja-kao-električni-stroj" sugerira da svi planeti u Sunčevom sustavu zajedno tvore električni sklop. I stvarno, opažamo "zemaljske promjene" na našim najbližim susjedima.

Između galaktičkih utjecaja i lokalnih geomagnetskih utjecaja na prirodne cikličke klimatske promjene, treba razmotriti i posredničke faktore, kao što su uloge koje imaju kometi, tok kozmičkog zračenja i mehanizam Sunčevog sustava, koji "pokreću cijeli motor".

I nemojmo zaboraviti da iako možda postoje "faze" u procesu klimatske promjene, sada se vjeruje da je on puno nagliji nego što se to prije mislilo:
Znanstvenici kažu da su ledena doba počinjala i završavala naglo kao "na pritisak gumba"


Više...
Moon

U petak ćemo imati prilike vidjeti "plavi Mjesec", idući stiže tek 2018.

Lana Jelić
24sata.hr
Čet, 30 Srp 2015 15:49 UTC
U petak ćemo imati prilike vidjeti
© Wikipedia
Ovog petka imat ćemo priliku vidjeti još jedan puni Mjesec, odnosno drugi u srpnju. Ova rijetka pojava naziva se "plavi Mjesec" iako nema veze s bojom našeg prirodnog satelita.

Do "plavog Mjeseca" dolazi jer se naši kalendarski mjeseci ne poklapaju s orbitom Mjeseca koja traje 27,3 dana. Zato se svake dvije do tri godine pojavi jedan kalendarski mjesec u kojemu su dva puna Mjeseca. Posljednji "plavi Mjesec" imali smo priliku vidjeti prije tri godine, a sljedeći će biti u ožujku 2018. godine.


Postoje i pojave u kojima Mjesec doista izgleda kao da poprimi plavu boju. To su iznimno rijetke pojave, a uzrokuju ih vulkanske erupcije ili jaki požari. Nakon što je Krakatoa u Indoneziji eruptirala davne 1883. godine, u čitavom svijetu je zabilježena pojava plavog Mjeseca, i to čak do dvije godine nakon erupcije.

Do toga je došlo jer su čestice prašine i dima u atmosferi bile veće od valne duljine crvenog svjetla, te je Mjesec sa Zemlje izgledao kao da je poprimio plavičasti sjaj.

U engleskom jeziku postoji i izraz "once in a Blue Moon" koji označava nešto iznimno rijetko.
Više...
Arrow Up

Čudesno stablo s 40 različitih vrsta plodova!

Ivana Tekić
Znanost.geek.hr
Sre, 23 Srp 2014 10:38 UTC
Slika
U nizu postojećih hibridnih voćki, ona koju je stvorio kipar sa Sveučilišta Syracuse, Sam Van Aken, pod imenom “stablo s 40 vrsta plodova”, doista zaslužuje posebnu pažnju. Većinu godine stablo izgleda uobičajeno, ali u proljeće se pojavljuje cvijeće u čitavom nizu ružičastih, grimiznih i bijelih tonova. Zatim, od srpnja do listopada, rađa 40 različitih vrsta koštuničavog voća, uključujući bademe, marelice, trešnje, nektarine, šljive i breskve.

Do ovog postignuća dospio je zajedničkim cijepljenjem nekoliko različitih vrsta voća, uključujući domicilno, naslijeđeno i antikno voće, od kojeg su neki primjerci stariji od 100 godina.

Njegov glavni izvor bio je voćnjak na Državnoj poljoprivrednoj eksperimentalnoj stanici New York koji je unajmio kad je čuo da će biti porušen.

Nakon što bi tijekom određenog vremena cvjetalo 250 različitih, međusobno povezanih vrsta, on bi svaku nakalemio na korijensku strukturu jednog stabla. Kad bi njegovo “radno stablo” dostiglo starost od oko 2 godine, on bi na stablo unio još varijeteta u obliku odvojenih grana, tehnikom koju zovemo “čip - cijepljenje”. Grančica koja na sebi nosi pupoljak umetne se u rez na “radnom stablu” i učvrsti se. Nakon što preko zime rez zacijeli, grana postaje tek jedna normalna, obična grana na stablu koja se podrezuje kao što je uobičajeno.

Komentar:



Više...