Duboko u krateru podmorskog vulkana pored dalekih Solomonskih otoka Brennan Phillips i tim znanstvenika otkrili su boravište najmanje dvije vrste morskih pasa. Unatoč lošim uvjetima koje stvara ugljični dioksid, ta su divlja stvorenja snimljena kamerom na dubini od 45 metara.

Ovo je otkriće začudilo znanstvenike koji nisu očekivali da će u toploj vodi visoke kiselosti oko aktivnog podvodnog vulkana Kavachi kod otoka Vangunu zateći morske pse.

Prošle su godine švedski znanstvenici sa Sveučilišta u Göteborgu otkrili da izlaganje kiseloj vodi može prouzročiti promjene ponašanja morskih pasa. Povećana količina ugljičnog dioksida povećava kiselost vode, što potiče morske pse da plivaju u duljim razdobljima bez spavanja i to može utjecati na njihovu sposobnost da nanjuše svoj plijen.

Kamera je u krateru vulkana otkrila mlatove i svilenkaste morske pse, ali i raže te druga morska stvorenja. Brennan Phillips je za National Geographic istaknuo da ove životinje u takvim životnim uvjetima otvaraju brojna pitanja o tome na koji su se način prilagodili i mogu li samo određene životinje izdržati takve uvjete.

Astronomi su otkrili vrlo, vrlo rijedak primjer peterostrukog zvjezdanog sustava. Kvintet se sastoji od para dviju povezanih zvijezdi, tako zvanih dvojnih sustava, od kojih jedna ima usamljenog pratitelja. Ovo je prvi takav sustav ikada otkriven.

Parovi zvijezdi orbitiraju oko zajedničke točke gravitacije, no međusobno su udaljeni više nego što je Pluton udaljen od našeg Sunca.

Otkriće je predstavljeno na sastanku britanskih astronoma održanom u Llandudnu.

Neuobičajeni sustav smjestio se oko 250 svjetlosnih godina od Zemlje, unutar zviježđa Velikog medvjeda. Otkriven je zahvaljujući podacima prikupljenima unutar projekta SuperWASP (Wide Angle Search for Planets). Koristeći relativno male i niskobudžetne kamere na Kanarskim otocima i Južnoafričkoj Republici velik dio neba snima se svakih par minuta.

Mjerenje sjaja pojedinačnih zvijezdi se tijekom godina slaže u svjetlosne krivulje, čime se dobiva jačina sjaja u određenom periodu. Kada zvijezde prolaze jedna ispred druge stvaraju pravilne obrasce u padu osvjetljenja.

Upravo zahvaljujući tome, podaci su otkrili postojanje čak dvije dvojne zvijezde, od kojih je jedna tako zvana "dvojna dodirna".

"Dvojni dodirni ili kontaktni sustav je pojava u kojem dvije zvijezde orbitiraju jedna oko druge toliko blizu da dijele vanjski dio atmosfere", objasnio je dr. Markus Lohr za BBC.

Stotine tisuća fotografija NASA-inih Spitzer svemirskih teleskopa sastavljene u jedan zadivljujući video YouTube korisnika pod nazivom daveachuk pruža jedinstvenu priliku svima da pođu na let kroz Mliječni put, koji je obično skriven pod gustim oblacima prašine i plinova.

Četvrtog jula NASA je dobila lošu vijest - letjelica New Horizons je na putu prema Plutonu prekinula komunikaciju sa Zemljom.

New Horizons bi 14. jula trebao preletjeti pored ledene patuljaste planete te sa svojih sedam instrumenata sakupiti podatke koji će povećati naše shvatanje svijeta udaljenog 7,8 milijardi kilometara od Zemlje.

Ipak, taj je plan sada u opasnosti nakon što je četvrtog jula New Horizons na 90 minuta prestao komunicirati sa komandom NASA-e. Nakon uspostave komunikacije zaključeno je kako je letjelica "zdrava“ te da se još uvijek nalazi na kursu prema Plutonu.

Ipak, New Horizons je zbog prekida komunikacije, čiji se uzrok istražuje, pala u tzv. "safe mode" u kojem nije u stanju sakupljati podatke. To znači da "uspavana" letjelica u ovom trenutku ne može fotografisati Pluton niti vršiti mjerenja osjetljivim instrumentima.

"Ovo je strašno i naš tim umjesto odbrojavanja do susreta sa Plutonom sada mora rješavati problem", rekla je naučnica Emily Lakdawalla.

Glavni cilj NASA-e jeste da letjelicu što prije vrati u operativno stanje. S obzirom na to da je do Plutona ostalo svega osam dana, stručnjacima ostaje vrlo malo vremena da pokušaju spasiti misiju koja traje još od 2006. godine.

Ruski kosmonaut Genadij Padalka, sadašnji komandant Međunarodne svemirske stanice, oborio je rekord dužine vremena provedenog u svemiru od 803 dana i devet sati, koji je postavio njegov sunarodnik Sergej Krikalev.

Rekord je zvaničan. Genadij Padalka je postao čovjek koji je proveo najviše vremena u svemiru“, rekao je za AFP portparol ruske savezne agencije za istraživanje svemira.

Padalka, koji je napunio 57 godina 21. juna, nalazi se trenutno u svojoj petoj misiji u svemiru.

Kada se vrati na Zemlju u septembru, sa svojim kolegama Mihailom Kornienkom i Skotom Kelijem, Padalka će provesti ukupno 877 dana, ili grubo dvije i po godine, u svemiru.

Obučen za vojnog pilota tokom sovjetske ere, prvi put je otišao u svemir 1998. godine, kada je služio kao komandant na svemirskoj stanici Mir.

Inače je veteran u hodanju u svemiru, a jedan američki kolega opisao ga je kao najboljeg u obuci početnika o tome kako živjeti u nultoj gravitaciji.

Britanski astronomi došli su do prilično čudnog i neočekivanog otkrića, piše Independent. Pronašli su pet supermasivnih crnih rupa, što je otvorilo neke nove sumnje, poput one postoje li u svemiru milijuni tajanstvenih čudovišta koja doslovno progutaju sve što im se približi.

Supermasivna crna rupa je kozmička masa u središtu većine velikih galaksija. Glavna karakteristika takvih rupa je to što joj zbog gravitacijske sile ništa, pa čak ni svjetlost, ne može pobjeći.

Pod slojevima prašine i plina

Međunarodni znanstvenici predvođeni astronomima Sveučilišta Durham rekli su kako su pronađene rupe bile skrivene oblacima prašine i plina, te kako postoji velika vjerojatnost da se milijuni sličnih rupa još nalazi u svemiru.

Supermasivne crne rupe su otkrivene kada je NASA-in posebni teleskop NuSTAR ( Nuclear Spectroscopic Telescope Array) kružio oko zemlje na satelitu i pokupio puno više energetskih zraka, nego što je očekivano. Teleskopom su bile vidljive crne rupe koje su mnogo svjetlosnih godina udaljene od zemlje i teško je da bi bile otkrivene na bilo koji drugi način.

Dvadesetogodišnji Ivan Mrvoš, student prve godine Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, prošle nas je godine oduševio svojim izumom. A na temelju tadašnjeg osmislio je klupu otpornu na udarce, koja i do deset dana radi bez sunčeve svjetlosti, a moguće je na njoj napuniti i mobitel.

I dok smo prošle godine pisali o izumu, ove godine mladi se student može pohvaliti još jednim uspjehom. Naime, klupa je postavljena u centru Solina, ispred Gradske uprave.

Stoga, odlučili smo kratko porazgovarati s mladim studentom i provjeriti kako se zbog svega osjeća i koji su daljnji planovi.

"Ideja za pametnu klupu krenula je prošle godine u devetom mjesecu nakon poduzetničkog kampa u Solinu na kojem sam osvojio prvo mjesto s projektom LED stolaca. Na kampu sam razvio ideju za tri vrste stolaca - upravljani prekidačima, glazbom i mobitelom. Razvoj prototipova trajao je do kraja godine, a u isto vrijeme krenula se razvijati i ideja o pametnoj klupi", rekao je Mrvoš za Index.

Mrvoš i dvojica prijatelja s fakulteta projekt su prezentirali Gradu Solinu, a grad je financirao i izradu.

Ruska teretna svemirska letjelica "Progres-M28M" uspješno je pristala uz Međunarodnu svemirsku stanicu (MSS), priopćeno je danas iz kontrole misije "Roskosmos".

Nosač raketa "Sojuz-U" sa ruskom letjelicom lansiran je u petak, 3. srpnja, iz svemirskog centra u Kazahstanu.

Letjelica "Progres" donijela je posadi MSS oko 2.400 kilograma tereta, uključujući gorivo, zrak, hranu i znanstvenu opremu.

Posadu MSS trenutno čine ruski astronauti Genadij Padalka i Mihail Kornijenko, te Amerikanac Scott Kely.

Uspješna isporuka ruskom letjelicom obavljena je sedam dana nakon neuspjelog lansiranja američke rakete "Space X "CRS7 falcon" koja je nosila svemirsku letjelicu "Dragon" sa opremom za MSS.

Znanstvenici nekoliko japanskih sveučilišta, objavili su znanstveni rad u kojem opisuju izradu 3D holograma pomoću femtosekundnih lasera. Jedna femtosekunda (fs) iznosi 10 na minus petnaestu od jedne sekunde, a japanski znanstvenici su za kreiranje holograma koristili pulsove koji su trajali između 30 i 270 femtosekundi. Ti pulsovi ioniziraju zrak kako bi kreirali plazmu koja se može dodirivati bez bojazni od oštećenja kože, do čega je dolazilo u prijašnjim istraživanjima kada su se koristili nanosekundni laseri.

Laserska holografija koristi lasere kako bi zabilježila svjetlinu, kontrast i dimenzije slike objekta, te ga projicirala u 3D, što se može vidjeti bez korištenja posebnih naočala.

Pikseli koji se projiciraju i postaju vidljivi u 3D prostoru poznati su kao vokseli, te nastaju kada energija iz lasera ionizira zrak i otpušta dodatnu energiju u obliku fotona koji isijavaju ljubičasto i plavo. Znanstvenici i tvrtke već su koristili ovu tehnologiju za izradu plazma ekrana, no to je uključivalo lasere koji su ispaljivali pulsove u trajanju u nanosekundama, što je predugo da biste ih mogli dodirivati bez da vam sprže kožu, pa su upravo stoga japanski znanstvenici odlučili koristiti femtosekundne lasere za kreiranje plazmenih voksela.

To su radili ispaljivanjem femtosekundnih lasera kroz ono što nazivaju prostorni svjetlosni modulator i kroz serije leća u galvanski skener. Taj skener pozicionira zraku kroz dva dodatna objektiva u ogledalo koje prikazuje konačni oblik voksela, što nazivaju "vilinim svjetlom" (Fairy Lights), vjerojatno zato jer su za testiranje koristili i jedan hologram koji je prikazivao sićušnu vilu. Kamera smještena ispod holograma može hvatati i snimati korisnikovu interakciju, omogućujući vokselima da ih se dodiruje. Predlažemo vam da pogledate ovaj video u kojem pojašnjavaju tehnologiju, pa će vam možda biti malo jasnije da razumijete o čemu se radi, a mi ćemo vam još samo reći da kažu kako je osjećaj pri dodiru holograma neka vrsta malog "udarnog vala", koji doživljavate kao kratak impuls, no ne trebate se bojati opeklina, jer su laserski pulsovi prekratkog trajanja da bi vam naudili.

Iako ih se godinama prikazivalo kao male zelene u novoj knjizi vodećeg evolucijskog biologa, profesora Simona Conweya Morrisa s Cambridgea, tvrdi se da će, ako oni postoje i ikad ih susretnemo, izgledati slično nama.

Conway Morris kazao je da vjeruje da su izvanzemaljci koji sliče ljudima razvili barem na jednom od mnogih planeta koji su poput Zemlje, a otkrili su iz astronomi. U svojoj knjizi "The Runes of Evolution" on predstavlja princip konvergentne evolucije, odnosno princip prema kojemu će različite vrste neovisne jedne od drugima razviti slična obilježja, dodajući da se taj princip ne odnosi samo na Zemlju.

"Pokušavam predstaviti mogućnost da su stvari koje smatramo najvažnijima, kao što su kognitivna sofisticiranost, veliki mozgovi, inteligencija, također konvergentni. Dakle, isti se aranžman odnosi i na planete poput Zemlje", poručio je, prenosi Independent.

Također, kazao je da bi prema tom principu slično izgledao i biljni i životinjski svijet na drugim planetima. "Naravno, to ne znači da svaki planet koji je poput Zemlje imati život, a kamoli humanoide. Ali, ako pričamo o sofisticiranoj biljci, ona će izgledati kao cvijet. Ako želite letjeti postoji tek nekoliko načina na koje se to može. Ako želite roniti, kao morski pas, postoji tek nekoliko načina na koje se to može. Ako želite toplokrvnost, kao kod ptica i sisavaca, postoji tek nekoliko načina na koje se to može ostvariti".

"Čitav biznis s izvanzemaljcima, Keplerom, potraga za solarnim planetima, misije na Mars. Sve to se kreće toliko velikom brzinom da možemo biti prilično sigurni da će sve dosadašnje ideje biti otvorene za reviziju idućih godina", dodao je.

"Problem postaje akutan: ne bismo trebali biti sami, ali, slavne posljednje riječi, svi dokazi ukazuju na to da jesmo. Možda se izvanzemaljci skrivaju, kao prema ideji Arthura C. Clarkea, ili, kao što je Stephen Baxter predložio, mi živimo u virtualnom svijetu. Stvarno ne znam. Ali sumnjam da smo tek počeli grebati po površini stvarnosti, u nedostatku bolje riječi", zaključio je.