Znanost i tehnologijaS


HAL9000

Umjesto službenika u check-in sustavu uskoro biometrijski roboti koji prepoznaju lica

Umjesto službenika u check-in sustavu uskoro biometrijski roboti koji prepoznaju lica
Francuska tvrtka Thales grupa, na ovogodišnjem Paris Air Showu demonstrirala je rad svojih robota koji skeniraju lica, čitaju putovnice i karte, ljubazno izražavaju dobrodošlicu, odnosno zamjenjuju ljude u check-in sustavu, a čak mogu raditi i kao imigracijski službenici.

Valja naglasiti da ovo nisu humanoidni roboti, već sustavi koji više podsjećaju naautomatske blagajne u trgovačkim centrima na kojima sami skenirate i plaćate kupljenu robu bez kontakta s ljudskim zaposlenicima.

Mada ovo izgleda kao nešto što ne nudi dovoljnu razinu sigurnosti, Thales tvrdi da su njihovi roboti učinkovitiji, brži i sigurniji od ljudi, no kažu da će njihov rad pratiti službenici, pa ne postoji nikakav razlog da sumnjamo u sigurnost tih sustava.

Biometrijska kontrola
Također navode da je sustav napravljen tako da može dijeliti enkriptirane skenirane biometrijske podatke putnika između svih robota koji imaju različite zadaće u zračnoj luci, a prije ulaska putnika u zrakoplov službenik će provjeriti skenove i potvrditi da je osoba koju je robot vidio na prethodnim kontrolama ista ona koja se sprema poletjeti. Time će se uvelike ubrzati protok putnika i drastično skratiti čekanje u redovima.

Za razliku od drugih sličnih sustava koji se još nalaze u fazi testiranja, ovi roboti bi uskoro trebali stići na tržište, a francuska tvrtka kaže da će u predstojećem mjesecima sklopiti prvi ugovor s Estonijom. Voljeli bismo da uskoro naprave i robote carinike, koji će nam prekopati torbe, a potom sve složiti uredno natrag.

Network

Airbus gradi najveću internetsku satelitsku mrežu sastavljenu od 900 internetskih satelita

Airbus gradi najveću internetsku satelitsku mrežu sastavljenu od 900 internetskih satelita.
Tvrtka OneWeb LTD, financirana od strane Richard Bransonovog Virgina i Qualcomma, odabrala je Airbus Defence and Space, drugu po veličini svjetsku svemirsku kompaniju, kao svojeg industrijskog partnera, odnosno proizvođača satelita koji će činiti veliku mrežu komunikacijskih satelita, čija uloga će biti pokriti čitavu Zemlju satelitskim internetom.

U okviru ovog ugovora vrijednog više milijardi dolara, Airbus se obvezao da će izraditi flotu s više od 900 satelita lakših od 150 kilograma, koji će se početi lansirati 2018. godine u nižu Zemljinu orbitu.

"Ovo partnerstvo je fantastično novo poglavlje u našoj povijesti. Udruživanje s OneWebom s ciljem svakodnevne proizvodnje malih satelita, inspiriralo nas je da razvijemo inovativne dizajne i procese koji će dramatično sniziti cijene lansiranja svemirskih programa visokih performansi", izjavio je François Auque, šef odjela Space Systems koji se nalazi unutar tvrtke Airbus Defence and Space.


"Kombinirajući inovaciju i proizvodne tehnologije masovne proizvodnje iz izrade A350 zrakoplova, Airbusov tim će omogućiti da dostavimo OneWeb satelitsku mrežu na vrijeme, čime ćemo omogućiti postojanu povezivost našim korisnicima", izjavio je šef svemirskih sustava tvrtke OneWeb Brian Holz. "Surađivat ćemo s tvrtkom Airbus Defence and Space, kako bismo omogućili pristupačan internetski pristup svim stanovnicima planeta".

Airbus navodi da će dizajn i produkciju prvih 10 satelita preuzeti francuska tvornica Airbusa uToulouseu, dok će za izradu čitave flote satelita biti zadužena tvornica u SAD-u koja će se baviti samo tim poslom.

Obzirom da su izradu globalne satelitske internetske mreže sastavljene od 700 satelita najavili SpaceX i Google, očito je da će u orbiti našeg planeta uskoro nastati velika gužva.

Beaker

Znanstvenici MIT-a uspješno kreirali ultrahladne molekule na temperaturi od 500 nanokelvina

Znanstvenici MIT-a uspješno kreirali ultrahladne molekule
© Jose-Luis Olivares/MITZnanstvenici uspješno ohladili plin NaK molekule na temperaturu od 500 nanokelvina. NaK molekula na ovoj ilustraciji je prikazana smrznutim sferama leda koje su spojene zajedno. Mala sfera lijevo predstavlja atom natrija, a veća na desnoj atom kalija.
Znanstvenici MIT-a uspješno su ohladili plin molekula kapljevite slitine s natrijem (NaK) na temperaturu od 500 nanokelvina (-273,1667ºC). Ove ultrahladne molekule su milijun puta hladnije nego duboki svemir i samo malo iznad apsolutne ništice (-273,15 °C).

Mada je nemoguće postići apsolutnu ništicu jer bi to podrazumijevalo izvlačenje beskonačne količine topline, znanstvenici su u stanju spuštati temperaturu tvari blizu apsulutnoj nuli, što stvara hipoteze da će molekule početi izražavati neobična egzotična svojstva.

Eksperimentalni fizičari MIT-a koji su uspjeli ostvariti ovakvo hlađenje, kažu da su se molekule pokazale iznenađujuće aktivne i dugog životnog trajanja.

Na tako niskim temperaturama, molekule, koje u normalnim okolnostima vibriraju i rotiraju,usporavaju do brzina koje se mjere u centimetrima u sekundi.

Vrlo smo blizu temperaturi na kojoj kvantna mehanika ima veliku ulogu u kretanju molekula", kaže MIT-ev profesor i vođa istraživanja laboratorija "Research Laboratory of Electronics" Martin Zwierlein. "Stoga se te molekule više neće kretati poput bilijarskih kugli. Kod ultrahladnih molekula, možete doći do velikih varijacija u stanjima tvari, poput supefluidnih kristala, koji se očituju gibanjem bez trenja uz očuvana adhezijska svojstva, što je u potpunostibizarno. To nikada nije bilo promatrano do sada, ali je bilo predviđeno. Mogli bismo biti vrlo blizu mogućnosti da vidimo takve učinke, što nas čini vrlo uzbuđenima".

Valno-čestična svojstva materije su centralni dio teorije kvantne mehanike, koja ukazuje da su razlike između čestica i valova pogreške, jer sva materija izražava valna svojstva.

Međutim, obzirom da molekule vibriraju i rotiraju jako rapidno, vrlo ih je teško ohladiti, pa su MIT-evi znanstvenih ohladili oblak iona natrija i kalija do temperature bliske apsolutnoj ništici, a tada koristili magnetska polja kako bi stvarali veze između njih.

Zwierlein kaže da bi za istraživanje egzotičnih svojstava i stanja materije molekule trebalo još više ohladiti, "Sada smo na 500 nanokelvina, što je doista fantastično. Za faktor 10 ili tu negdje,glazba će početi svirati".

Rocket

Robot File se probudio iz hibernacije

Philae
© ESA
Posle 7 meseci u hibernaciji zato što je sleteo u senku na kometu Čurjumov-Gerasimenko robot File sa Misije Rozeta se probudio i poslao svoje prve signale.

„File je vrlo dobro. Radna temperatura mu je oko - 35 stepeni Celzijusa i ima 24 vata snage. Lender je spreman za rad.“ - objašnjava rukovodilac projekta dr Stefan Ulamec.

Prvi signali su dobijeni kasno sinoć u ESA Centar za upravljanje operacijama. Tokom 85 sekundi File je „razgovarao“ sa timom na Zemlji, preko letelice Rozeta.

Naučnici sada očekuju naredni kontakt sa komete. U Fileovoj kompjuterskoj memoriji se nalazi više od 8000 paketa podataka koje treba preneti na Zemlju, a koji će objasniti šta se desilo prilikom prvobitnog sletanja Filea na kometu Čurjumov-Gerasimenko.

File je uspavan 15. novembra 2014. godine nakon što je bio aktivan oko 60 sati. Od 12. marta 2015. godine jedinica za komunikaciju na letelici Rozeta je uključena u očekivanju signala sa Filea.

Komentar: Dobro jutro File. A sad na posao!


Telescope

Dječak otkrio egzoplanet udaljen 1.000 svjetlosnih godina od Zemlje

Dječak otkrio egzoplanet udaljen 1.000 svjetlosnih godina od Zemlje.
© Keele University
Tom Wagg ima tek 15 godina, a otkrio je novi planet koji se nalazi u orbiti zvijezde udaljene 1.000 svjetlosnih godina. Školarac je jedan od najmlađih koji su otkrili planet, navode iz Sveučilišta Keele gdje je bio na praksi. Njegov planet je i sličan prvima koje smo tek prije 20-ak godina počeli otkrivati.

Ovaj planet spada u kategoriju egzoplaneta koji se nazivaju "vrući Jupiteri". Dok su jednako ogromni kao i naš, oni orbitiraju iznimno blizu svojih zvijezda. Tako i ovom planetu trebaju samo dva dana za orbitu oko svog sunca, dok našem za jednu godinu treba čak 12 zemaljskih.

Planet koji još nema ime otkriven je zahvaljujući svojoj veličini i blizini zvijezde ispred koje prolazi. Tom je tehnikom mladić i otkrio planet, koji trenutno ima tek oznaku WASP-142b, kao 142. planet otkriven uz pomoć softvera WASP.
Tom Wagg otkrio egzoplanet udaljen 1.000 svjetlosnih godina od Zemlje
© Keele University

Chalkboard

Bioinženjeri razvili procesor koji umjesto elektrona koristi kapljice vode

Bioinženjeri sa Sveučilišta Stanford razvili procesor koji umjesto elektrona koristi kapljice vode.
© YouTubeNovi računalni čip koji manipulira fizičkom materijom.
Nakon desetljeća rada na projektu, dovršeni procesor pripada posve novoj klasi, jer radi po principu manipulacije fizičkom tvari, umjesto informacijama.

Manu Prakash, asistent profesora bioinženjeringa na Stanfordu, zajedno je sa studentima primijenio fiziku kretanja vodenih kapljica na funkcionalan sat, koji je jezgrena komponenta u računalnoj znanosti, odgovorna za sinkronizaciju svih operacija. Njihov rad objavljen je u stručnom znanstvenom časopisu Nature Physics, prenosi RT.

U teoriji to bi novo računalo moglo biti sposobno obaviti iste operacije kao i obično elektronsko računalo, iako znatno sporije. No ovdje nije cilj računalna brzina, jer je cilj tima manipulirati materijalima, a ne informacijama.

"Već imamo digitalna računala za obradu informacija. Naš cilj nije natjecati se s digitalnim računalima ili upravljati obradom riječi pomoću ovog stroja. Naš cilj je napraviti potpuno nov razred računala koji može precizno kontrolirati i mijenjati fizičku materiju", istaknuo je Prakash.

"Mi smo upravo to postigli na mazorazini (red veličine)", pojasnio je Prakash.

Čip kojeg su napravili bazira se na rotirajućem magnetskom polju i svojevrsnom zrcalnom labirintu za sićušne kapljice koje su obogaćene magnetskim nanočesticama. Svaka rotacija magnetskog polja pomiče kapljice u unaprijed predodređenom smijeru - sve odjednom ali korak po ciklusu. Prisutnost kapljice ekvivalent je 1 u binarnom kodu.


Galaxy

Najnovije istraživanje pokazalo čudno ponašanje Plutonovih mjeseca

Mjeseci ne mijenjaju svoja mjesta u orbiti, već orijentaciju u svemiru.
© NASA/SETIMjeseci ne mijenjaju svoja mjesta u orbiti, već orijentaciju u svemiru.
"Neki Plutonovi mjeseci su jajastog oblika, nalik lopti za ragbi, i hirovito se okreću u orbiti", otkriva najnovije istraživanje ovog udaljenog patuljastog planetarnog sistema.

Mjerenja koje je obavio svemirski teleskop Hubble pokazuju da su Hydra i Nix, drugi i treći najveći od pet Plutonovih satelita, više izduženi nego sferični i ponašaju se na sasvim drugačiji način od našeg Mjeseca.

"Oni se spotiču, obrću, tako da se ponekad dešava da sjeverni pol postane južni. To je zaista veoma čudan ples", rekao je za AFP koautor studije Mark Showalter, sa istraživačkog instituta SETI.

Mjeseci ne mijenjaju svoja mjesta u orbiti, "već orijentaciju u svemiru", objasnio je on, dodajući da se Plutonovi sateliti "nasumice okreću u svim pravcima".

Okretanje roditeljskoj planeti

Pluton i njegov najveći mjesec Charon zajedno čine tzv. binarnu planetu, jedinu takvu u našem sunčanom sistemu, dok ostala četiri mjeseca kruže oko njih.

Razlog za ovakvo hirovito ponašanje manjih mjeseca su Pluton i Charon, koji stvaraju neuravnoteženo i promjenljivo gravitatično polje, navodi se u izvještaju sa sveučilišta Maryland.

Efekt je dodatno pojačan eliptičnim oblikom ovih nebeskih tijela.

"Kao dobra djeca, naš Mjesec i drugi sateliti smjerno okreću jedno lice ka roditeljskoj planeti", kazao je Douglas Hamilton, drugi autor studije objavljene u časopisu Nature.

"Ono što smo saznali je da Plutonovi mjeseci više djeluju poput tinejdžera koji prkose pravilima", napomenuo je on.

Ipak, ma koliko zamršena bila njihova rotacija, orbite Hydre i Nixa, kao i orbita Stixa, uvijek prate istu putanju.

Magnify

Problem online samodijagnoze zdravstvenog stanja: Dr. Google nema uvijek najbolje odgovore

Online samodijagnoza: Dr. Google ipak nema uvijek najbolje odgovore
Nakon što je nedavno otkrilo da online samodijagnoza može navesti na krivi trag te imati više štete nego koristi, Sveučilište u Queenslandu odlučilo je provesti istraživanje čiji bi rezultati trebali pridonijeti poboljšanju kvalitete internetskih tražilica.

Prema podacima koje je objavio sam Google, oko pet posto od 100 milijardi mjesečnih upita korisnika vezano je uz zdravlje i medicinu. Oko 35 posto odraslih u SAD-u koristi internet za samodijagnozu zdravstvenog stanja.

Da bi istražio koliko internetske tražilice Google i Bing daju relevantne informacije na upit korisnika kada je u pitanju samo-dijagnoza zdravstvenog stanja, profesor Guido Zuccon sa Sveučilišta u Queenslandu proveo je istraživanje zajedno s kolegama sa Sveučilišta u Brisbane-u i Beču.

"Doktor Google" ipak ne zna uvijek najbolje

"Ljudi se često pouzdaju u doktora Googlea kako bi saznali od koje bolesti ili poremećaja boluju," rekao je profesor Zuccon. "No, rezultati našeg istraživanja pokazuju da je tek oko tri od 10 prvih rezultata pretraživanja uistinu korisno i tek oko polovica njih više-manje značajna za samodijagnozu."

Istraživanje je provedeno tako što je ispitanicima bila pokazana medicinski točna slika zdravstvenog poremećaja, poput žutice i psorijaze, nakon čega su isti morali odgovoriti koje bi ključne riječi koristili kada bi željeli dijagnosticirati navedeno stanje.

U slučaju žutice, recimo, ispitanici bi tražili odgovore upisujući "žute oči", "bolest očiju" te "pozelenjela bjeloočnica", da spomenemo samo neke od odgovora. "S obzirom na to da su se, u prosjeku, tek tri od prvih 10 rezultata pokazala relevantnima, ljudi ili nastavljaju s pretragom ili usvoje krivi savjet, što može biti štetno za njihovo zdravlje," rekao je profesor Zuccon.

Profesor nije isključio i mogućnost da oni ljudi koji pokušaju dijagnosticirati vlastito zdravstveno stanje putem internet mogu postati cyberhondrijaci, u kojih svako dodatno pretraživanje uzrokuju sve veću zabrinutost. "Ako ne nađete odgovore nakon prvog pretraživanja, skloni ste nastaviti s pretraživanjem."

Beaker

Revolucionarni kvasac C5 FUEL za proizvodnju biogoriva - konvertira 97 posto šećera biljke u etanol

Revolucionarni kvasac za proizvodnju biogoriva C5 FUEL -  konvertira 97 posto šećera biljke u etanol.
Znanstvenici tvrtke Mascoma LLC i Odjela za energiju centra BioEnergy Science Centre (BESC) Ministarstva energetike SAD-a, objavili su da su ostvarili veliki revolucionarni uspjeh na polju razvoja biogoriva.

Prema njihovom priopćenju, radi se o novom soju kvasca koji je u stanju izvlačiti trostruko više goriva iz bilja u odnosu na dosadašnje najučinkovitije kvasce.

To znači da su združenim snagama znanstvenici Centra s kolegama iz Mosconea napravili soj pod nazivom C5 FUEL, koji za razliku od klasične vrste koja konvertira 30 posto šećera biljke u etanol, ima učinkovitost od čak 97 posto.

Pored toga, klasične vrste kvasca nisu u stanju učinkovito konvertirati takozvani "drvni šećer"(ksilozu), pa se proizvodnja biogoriva veže uz biljne vrste koje služe za prehranu ljudi poput kukuruza, no ovaj novi kvasac je u mogućnosti u etanol pretvarati i ksiloze, pa se otvaraju mogućnosti izrade biogoriva od nejestivih vrsta bilja.

I na kraju valja reći, da znanstvenici tvrde kako proces fermentacije pomoću novog kvasca traje samo 48 sati, za razliku od postojećih sojeva, kojima za to treba više dana.

Znanstvenici vjeruju da će ovo otkriće uvelike pomoći širenju biogoriva temeljenih na etanolu na potrošačkom tržištu.

"Ovo partnerstvo državne znanstvene organizacije i industrijskog partnera ubrzava prijenos znanstvenih otkrića u komercijalne proizvode", navodi direktor BESC-a Paul Gilna.

Green Light

U Londonu započeo pilot projekt testiranja pametnih semafora koji biciklistima pale zeleno

U Londonu započeo pilot projekt testiranja pametnih semafora koji biciklistima pale zeleno.
Svi koji se svakodnevno ili povremeno vozimo na dva kotača pogonom svojih nožnih mišića, dobro znamo s kakvim se sve problemima suočavaju biciklisti u našim gradovima.

Osim kroničnog nedostatka biciklističkih staza i standardne netolerancije vozača automobila, u našim gradovima nema nikakve signalizacije koja bi bila namijenjena isključivo biciklistima. Stoga biciklist, čak i kada se nalazi na biciklističkoj stazi, prema zakonu mora dijeliti pješački prijelaz i semafor s pješacima, pa čak i sići s bicikla, jer samo na kolniku dobiva status vozila u prometu.

U Londonu je kultura biciklizma, ali i tolerancije prema njima znatno veća nego kod nas, pa nas ne čudi što je ovih dana tamo započeo pilot projekt testiranja pametnih semafora za bicikliste. Ti semafori koje u ulici Cable Street testira Londonski javni prijevoz (TfL), u stanju su detektirati nailazak grupe biciklista, te shodno tome držati zeleno svjetlo upaljenim duže nego što je uobičajeno, dakako ako je to moguće prema ostalim uvjetima i događanjima u prometu.

Kako bi omogućili ovo, pametni semafori koriste dva sustava, jedan radarski, te drugi koji se temelji na termalnim kamerama, uz čiju pomoć prepoznaju bicikliste, te potom prilagođavaju rad semafora na navedeni način, kako bi se omogućio svojevrsni biciklistički "pametni zeleni val".

Ukoliko se testovi pokažu uspješnim, u planu je da se ti semafori integriraju u SCOOT sustav koji u čitavom Londonu konstantno prati tijek prometa i optimizira rad semafora.

Na žalost, ovo je za Hrvatsku znanstvena fantastika na razini Zvjezdanih staza, no vjerujemo barem da će se napokon početi ozbiljnije širiti biciklističke staze, jer je to jedan od glavnih prometnih elemenata koji čine moderne svjetske metropole.