Znanost i tehnologijaS


Cassiopaea

Supernova koju istražuju u NASA-i opisana je prije 450 godina u Hamletu?

supernova
© NASA
Skupina znanstvenika došla je do novih saznanja u istraživanju supernove Tycho koja se dogodila prije više od 450 godina i bila je vidljiva golim okom ljudima na Zemlji još 1572. godine.

Udarni val od eksplozije još uvijek se širi svemirom, što znači da se čak i sada može promatrati sa Zemlje. Tim koji ga proučava je koristio NASA-in Imaging X-ray Polarimetry Explorer (IXPE) za proučavanje polariziranih X-zraka iz ostataka supernove, a istraživači su svoja otkrića objavili u časopisu The Astrophysical Journal.

Energija koju bi naše Sunce emitiralo 10 milijardi godina

Eksplozija supernove nazvane Tycho oslobodila je toliku količinu energije koju bi naše Sunce emitiralo tijekom 10 milijardi godina, stoji u priopćenju NASA-e. Eksplozija je izbacila čestice u svemir brzinom blizu svjetlosti, a istraživači su koristili IXPE kako bi otkrili geometriju magnetskih polja blizu Tychovog udarnog vala.

Razumijevanje geometrije magnetskog polja omogućuje znanstvenicima da se pozabave nekim od najvećih pitanja u astrofizici, poput onoga kako Tycho i drugi objekti ubrzavaju čestice bliže brzini svjetlosti nego najmoćniji akceleratori čestica na Zemlji.

Info

Rijetka divovska fantomska meduza uočena u hladnim vodama Antarktika

meduza
© Antony Gilbert
U plavoji sjajnoj vodi ogromna valovita masa jurila je prema njima. Duga preko 9 metara, s četiri uvrnuta pipka i glavom u obliku kupole. Stvorenje je premašilo dimenzije podmornice u kojoj su se nalazili turisti. Ovaj zapanjujući prizor dogodio se na dubini od nekoliko stotina metara, blizu obale antarktičkog otoka Rhône, u siječnju 2022. godine.

Kad su se vratili na brod Viking Expeditions i pokazali fotografije Danielu M. Mooreu, morskom biologu sa Sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji, odmah je znao da su naišli na "nešto nevjerojatno rijetko".

Kako se ispostavilo, ovi putnici su među rijetkima koji su uspjeli vidjeti divovsku fantomsku meduzu ili Stygiomedusa gigantea. Do tog trenutka, ovo je morsko čudovište prije toga uočeno samo 126 puta otkako je vrsta prvi put opisana 1910. godine. Čak su je i znanstvenici iz Monterey Bay Aquarium Research Institute - koji su proveli tisuće sati pod vodom - susreli samo devet puta.

Međutim, samo tjedan dana kasnije, tj. krajem siječnja 2022. još jedna grupa turista također je vidjela fantomsku meduzu, a zatim još jednu sredinom ožujka. Da bi pred kraj turističke sezone, između listopada 2022. i siječnja 2023., turistička podmornica zabilježila još sedam-osam viđenja.

Eye 1

Jeste li čuli za deepfake tehnologiju? Evo kako se već duže vrijeme može manipulirati masama

slika
Računala postaju sve bolja u simuliranju stvarnosti. Moderna se kinematografija, na primjer, uvelike oslanja na računalno generiranu scenografiju i likove, umjesto stvarnih lokacija i rekvizita koji su nekad bili uobičajeni. Ovakve scene danas je već vrlo teško razlikovati od stvarnosti.

Iako je relativno nedavno ova tehnologija deepfake-a zauzimala dobar dio medijskog prostora, većina ljudi i dalje ne zna o čemu se zapravo radi i na koji način se ona može koristiti u svakodnevnom medijskom (dez)informiranju.

Najnovija iteracija u računalnim slikama, deepfakeovi nastaju kada se umjetna inteligencija (AI) programira da zamijeni lik jedne osobe drugom u nekom snimljenom videu.

Komentar:


Blackbox

Ovaj planet je prevelik da bi kružio oko ove malene zvijezde

slika
© Katherine Cain/Carnegie Institut za znanostUmjetnički dojam o relativnim veličinama egzoplaneta veličine Jupitera koji kruži oko TOI-5205b (lijevo), u usporedbi s Jupiterom i Suncem
Astronomi su otkrili vrlo neobičan prizor u svemiru, koji zapravo ne bi trebao postojati. Naime, otkrili su planet veličine Jupitera koji se okreće oko zvijezde koja nema ni 40 posto polumjera našeg Sunca.

Novootkriveni egzoplanet TOI-5205b plinoviti je div otprilike iste veličine i mase kao Jupiter, koji kruži oko zvijezde crvenog patuljka TOI-5205. Neobičnost koju su astronomi otkrili jest veličina zvijezde TOI-5205 u usporedbi s navedenim egzoplanetom veličine Jupitera.

Zvijezda nije četiri puta veća od polumjera tog egzoplaneta, već ima nešto manje od 40 posto polumjera i mase našeg Sunca. Osim toga, orbita TOI-5205b je neugodno blizu tom crvenom patuljku i traje tek 1,6 dana.

Astronomi ne znaju kako se formirao

Astronomi zasad ne znaju kako je došlo do tako čudnog uparivanja jer se to se kosi s našim trenutačnim razumijevanjem formiranja planeta. Pronalazak tog sustava prava je rijetkost.

Fireball 4

Krater meteorita otkriven u francuskoj vinariji

krater
© Frank Brenker, Sveučilište Goethe u Frankfurtu“Trou du Météore”: krater u vinariji “Domaine du Météore” doista je uzrokovan udarom meteorita
Geolog i kosmohemičar, profesor Frank Brenker, naišao je na krater meteorita dok je bio na odmoru u vinariji u Francuskoj.

Riječ je o vinariji pod nazivom "Domaine du Météore", koja je tako nazvana iz očiglednog razloga. U Francuskoj postoji priča da je meteorit "navodno" udario u brdo u južnoj Francuskoj te da je napravio okrugli krater prečnika 220 metara i dubine 30 metara. Danas je na njemu vinograd.

Međutim, hipoteze koje su predložili geolozi pedesetih godina prošlog stoljeća su odbijene, kao i tvrdnje vlasnika vinarije.

"Krateri se formiraju na različite načine, a krateri meteorita su veoma rijetki. Međutim, pronašao san različite druge interpretacije o nastanku kratera", izjavio je Brenker.

Ipak, on i njegova supruga su prikupili uzorke stijena i tla na ovoj lokaciji kako bi ih analizirali, a rezultati su pokazali da je krater zaista posljedica udara meteorita od željeza i nikla.

Nebula

Otkriće masivnih ranih galaksija prkosi prethodnom razumijevanju svemira

galaksije
© NASA/ESA et alSlika šest galaksija-kandidata koje bi mogle biti jedne od najvećih galaksija ikad snimljenih u ranom svemiru
Astronomi su pomoću svemirskog teleskopa James Webb zavirili u vrijeme ranih dana svemira - i primijetili nešto neočekivano. Uočili su šest masivnih galaksija koje su postojale između 500 i 700 milijuna godina nakon Velikog praska.

"Ovi objekti su znatno veći nego što je itko očekivao. Predvidjeli smo da ćemo tamo pronaći malene, mlade, bebe galaksije. Umjesto toga pronašli smo one koje su zrele kao i naša", rekao je astrofizičar Joel Leja sa Sveučilišta Penn State.

Webb promatra svemir u infracrvenom svjetlu, koje je nevidljivo ljudskom oku, te stoga može registrirati slabašan sjaj drevnih zvijezda i galaksija. Radi se o revolucionarnom, devet milijardi dolara vrijednom teleskopu koji je sto puta osjetljiviji od Hubblea. Uglavnom promatra svemirska prostranstva u infracrvenom spektru, što mu omogućuje da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde. Teleskop Hubble je funkcionirao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.

Microscope 2

Neobična DNK pronađena u pustinji Atacama daje važne lekcije o potrazi za životom na Marsu

Pustinja Atacama
Pustinja Atacama u Čileu
Pustinja Atacama je otprilike najsušnije mjesto na Zemlji. Na spotovima, veoma liči na Mars. Ali nije beživotna, čak ni u hiper-sušnim regijama. Koristeći najmoderniju opremu za ispitivanje pustinjskih stijena, pronađena je čudna DNK, tačnije istraživači su pronašli dijelove DNK iz intrigantne mješavine mikroba.

Zapanjujuće je da 9 posto genetskih fragmenata pripada organizmima nepoznatim nauci, što ih čini dijelom "tamnog mikrobioma", prema izvještaju objavljenom u utorak u časopisu Nature Communications.

Čudna DNK pronađena je u pustinji Atacama

Ovi organizmi su bakterije koje su "toliko čudne i različite", kako se navodi u izvještaju, da istraživači nisu mogli identificirati ništa ni prilično slično tome, piše Washington post.

"U skoro polovini slučajeva, baze podataka nisu mogle jasno reći šta imamo u rukama", rekao je za Post vodeći istraživač Armando Azua-Bustos, mikrobiolog iz Centra za astrobiologiju u Madridu.

Comet 2

NASA-in planetarni radar uhvatio je detaljan prikaz duguljastog asteroida

Astronomi su 'gledali' masivni objekt dug 500 i širok 150 metara kako juri pokraj Zemlje zahvaljujući Goldstone Solar System radaru.
asteroid
© NASA/JPL-CaltechPrikaz šest radarskih slika objekta 2011 AG5 u trenutku kada se asteroid približio Zemlji 3. veljače 2023. godine – riječ je o jednom od najizduženijih ikada otkrivenih asteroida
Svemirski objekti

Našim Sunčevim sustavom kruže nebrojeni objekti - asteroidi, kometi, a ima i onih koji dolaze iz zvjezdanih sustava stranih našem. Neki su čudnog oblika, a drugi su iznimno tanki. To nam govori da je naš solarni sustav izuzetno dinamično mjesto i da o njemu moramo još puno naučiti. Nedavno su astronomi upotrijebili Goldstone Solar System radar kako bi špijunirali objekt čudnog izgleda koji je proletio pored našeg planeta. 70-metarska antena ovog radara djeluje u sklopu kalifornijskog projekta DSN (Deep Space Network).

2 + 2 = 4

Zaboravljeni eksperimenti Leonarda da Vincija istraživali su gravitaciju kao oblik ubrzanja

leonardo
© Kalifornijski tehnološki institut
Tim inženjera koji je proučavao 500 godina stare spise Leonarda da Vincija pronašao je dokaze da je talijanski erudit proučavao gravitaciju stoljeće prije nego što je temelje za poznavanje gravitacije postavio Galileo Galilei.

Nalazi tima proizlaze iz ponovnog pregleda Codexa Arundel, kompilacije dokumenata koje je napisao da Vinci koji detaljno opisuju razne pokuse i osobne bilješke vođene u posljednjih 40 godina njegova života. Kodeks je besplatno dostupan na internetu zahvaljujući Britanskom muzeju. Istraživanje tima objavljeno je u časopisu MIT Pressa Leonardo.

Da Vinci je bio izumitelj, umjetnik, inženjer, arhitekt i znanstvenik. Bio je prilično zauzet čovjek. Čini se ne iznenađujućim da je netko tko je u 15. stoljeću dizajnirao prvobitne tenkove, leteće strojeve, automate i aparate za ronjenje (između ostalih naprava) razmišljao o prirodi gravitacije. Ali gravitacija nije jednostavna stvar za matematičku demonstraciju, i iako nije u potpunosti uspio, da Vinci je to pokušao, kako su istraživači nedavno otkrili.

Seismograph

Potresi u Turskoj mogli bi biti 'proba' za veliki u Istanbulu - tvrde znanstvenici

Building destroyed
© Boris Horvat/AFPRazaranje usljed potresa u Yalovi, Turska južno od Istanbula • 1999
Istanbul bi se trebao pripremiti za snažan potres, upozoravaju znanstvenici i javne osobe. Ovomjesečna katastrofa u južnoj Turskoj, koja je odnijela desetke tisuća života, "proba" je za ono što bi moglo uslijediti, ustvrdili su u petak u novinama Hurriyet.

Kad se dogodi sljedeći potres u Istanbulu, šteta će "progutati sve", osim ako ljudi ne odbace svoje razlike i ne rade na poboljšanju seizmičke otpornosti grada, napisao je turski pisac Nedim Sener.

Citirao je procjenu rizika laboratorija za istraživanje potresa Sveučilišta Bogazici, koji je izbrojao koliko će zgrada biti pogođeno potresom magnitude 7,5+ u najnaseljenijem i ekonomski vitalnom središtu Turske. S gotovo 13 500 objekata koji bi bili teško oštećeni, a stotine tisuća drugih pogođenih u manjem stupnju, očekuje se da bi gubitak života bio bi veći od onoga što je zemlja upravo doživjela, predvidio je Sener.