Znanost i tehnologijaS


Question

Znanstvenici zbunjeni misterioznim zvukovima u stratosferi čiji izvor ne mogu otkriti

Branimir Vorša
Zimo
Pet, 12 Svi 2023 10:13 UTC
Stratosfera zvuči sasvim drugačije od površine Zemlje, a američki znanstvenici tvrde da svaki put kad pošalju balone gore, bilježe zvukove čiji izvor predstavlja pravi misterij.
stratosfera
© Shutterstock/ChaleephotoVisoko u stratosferi čuju se čudni zvukovi
U Zemljinoj stratosferi snimljeni su niskofrekventni zvukovi tajanstvenog porijekla. Snimili su ih baloni na solarni pogon koji lebde u tom pojasu Zemljine atmosfere.

Daniel Bowman i njegovi kolege iz Sandia National Laboratoryja u SAD-u mjerili su infrazvučne signale, odnosno zvukove s toliko niskom frekvencijom da su nečujni ljudskim ušima, pomoću balona na solarni pogon koji lebde na visini od 20 kilometara iznad površine tla.
Više...
Cassiopaea

Najsnažnija kozmička eksplozija koju su primijetili astronomi


Index
Pet, 12 Svi 2023 06:44 UTC
eksplozija
© Soheb MandhaiUmjetnička ilustracija eksplozije gama zraka koja je posljedica kolapsa zvijezde, izbacujući čestice i zračenje u uskom mlazu. GRB 221009A, najenergičniji izljev gama zraka ikad zabilježen, oslobodio je 1000 puta više energije od Sunčevog životnog vijeka. Promatran VLT-om i svemirskim teleskopom James Webb, ovaj je događaj ostavio znanstvenike u nedoumici oko prirode izboja gama zraka i mogućeg izostanka popratne supernove
Astronomi su otkrili najveću kozmičku eksploziju ikad viđenu. Eksplozija je 10 puta svjetlija od bilo koje poznate supernove i tri puta svjetlija od najsjajnijeg plimnog poremećaja.

Poznata kao AT2021lwx, eksplozija u ovom trenutku traje više od tri godine, u usporedbi s većinom supernova koje vidljivo svijetle samo nekoliko mjeseci.

Prema studiji, eksplozija se dogodila na udaljenosti od gotovo osam milijardi svjetlosnih godina, kada je svemir bio star oko šest milijardi godina. Većina supernova i plimnih poremećaja traje samo nekoliko mjeseci prije nego što nestane. Vrlo je neobično da nešto bude svijetlo više od dvije godine, piše Independent.

Astronomi, predvođeni Sveučilištem Southampton, vjeruju da je eksplozija rezultat golemog oblaka plina, vjerojatno tisućama puta većeg od našeg sunca, koji je nasilno poremetila supermasivna crna rupa. Fragmenti oblaka bili su progutani šaljući udarne valove kroz njegove ostatke, kao i u veliku prašnjavu "krafnu" koja okružuje crnu rupu.
Više...
Microscope 1

Pandorina kutija je otvorena: Rođena beba s tri roditelja, stručnjaci pozivaju na oprez


Zimo
Sre, 10 Svi 2023 21:07 UTC
bebe
© dnevnik.hrZnanstvenik Dragan Primorac
U Velikoj Britaniji rođeno je prvo poznato dijete s tri roditelja, odnosno s genskim materijalom triju osoba. Kontroverzna tehnika, koja roditeljima s rijetkim genetskim mutacijama omogućuje da imaju zdrave bebe, zakonski je odobrena samo u Velikoj Britaniji, no i etičari i znanstvenici diljem svijeta oko toga još čekaju puno odgovora.

Iako od majke s mutiranim mitohondrijima, beba s genskim materijalom triju osoba bi trebala preživjeti i biti zdrava. Velik korak medicine za roditelje je spas, za genetičare vrijeme za mudrost i oprez.

Britanski znanstvenici su se odlučili na ovaj iskorak i izglasali taj cijeli dio samo zbog jedne stvari: majka je donijela dovoljan broj dokaza kojima je uvjerila da zapravo ona nikada neće biti u poziciji da ima zdravu djecu, rekao je Dragan Primorac, predsjednik Hrvatskog društva za humanu genetiku.

Postupak ide ovako: dviju jajnih stanica, majčine i donorske, vadi se jezgra, odnosno nositelj većine genetskog materijala. Na mjesto jezgre donirane jajne stanice ide jezgra majčine jajne stanice koja se potom oplodi i vraća majci.
Više...
Microscope 1

Gen za oblik nosa naslijeđen od neandertalaca

Maja Miljević-Đajić
Sve o arheologiji
Sre, 10 Svi 2023 00:00 UTC
dnk nosa
Usporedba oblika nosa neandertalca s oblikom nosa modernog čovjeka dr. Macarena Fuentes-Guajardo
DNK neandertalaca je ta koja oblikuje izgled ljudskog nosa. Neandertalci i moderni ljudi su se ukrštali što je doprinelo do toga da nasljedimo pojedine gene od njih.

Današnji ljudi su nasljedili genetski materijal od neandertalaca koji utječe na oblik naših noseva.

Nova studija objavljena u Communications Biology, koju su vodili istraživači s UCL-a otkrila je da neandertalski genetski materijal koji su ljudi nasljedili rezultira višim nosom. To je vjerojatno povezano s prirodnom selekcijom i vremenom da su se rani ljudi u početku prilagođavali hladnim sredinama nakon migracije iz Afrike.

Oblik i izgled nosa kod neandertalaca zapravo je i uvjetovan hladnim vremenskim uvjetima u Europi. Oni su imali velike i istaknute nosove za zagrijavanje i vlaženje hladnog, suhog zraka.

"Ovdje otkrivamo da neki gen naslijeđen od neandertalaca utječe na oblik naših lica. Ovo je moglo biti od pomoći našim precima, jer se prenosilo tisućama generacija", rekao je dr. Adhikari, jedan od autora studije.
Više...
Satellite

Svemirski teleskop James Webb otkriva tri pojasa krhotina oko svijetleće zvijezde Fomalhauta


Okvir
Pon, 08 Svi 2023 00:00 UTC
zvijezda
© NASA / ESA / CSA / A. Pagan (STScI) / A. Gáspár (Sveučilište u Arizoni)Ova slika prašnjavog diska krhotina koji okružuje mladu zvijezdu Fomalhaut je iz JWST-ovog srednjeg infracrvenog instrumenta. Otkriva unutarnji pojas, sličan asteroidnom pojasu Sunčevog sustava, ali prašnjaviji i prošireniji; srednji remen; i prethodno snimljeni vanjski pojas koji je analogan našem Kuiperovom pojasu. Dva unutarnja pojasa nikada prije nisu bila snimljena
Posljednjih desetljeća bilo je puno uzbuđenja oko otkrivanja planeta koji kruže oko raznih zvijezda izvan našeg sunčevog sustava. Ali planeti daju nepotpunu sliku složenog okvira koji postoji oko zvijezda, izostavljajući komponente poput pojasa kamenih i ledenih krhotina koji kruže oko našeg Sunca, piše Reuters.

Znanstvenici su u ponedjeljak predstavili opažanja svemirskog teleskopa James Webb koja pokazuju nove detalje o takvim značajkama oko sjajne zvijezde zvane Fomalhaut u našem susjedstvu galaksije Mliječni put. Ova promatranja tri koncentrična prašnjava prstena krhotina koji kruže oko Fomalhauta daju najcjelovitiji pogled dosad na takve strukture izvan našeg Sunčevog sustava.

Fomalhaut, jedna od najsjajnijih zvijezda na našem noćnom nebu i najsjajnija u južnom zviježđu Pisces Austrinus, nalazi se 25 svjetlosnih godina od Zemlje. Svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlost prijeđe u jednoj godini, 9,5 bilijuna km.

Astronomi su prvi otkrili pojas krhotina oko Fomalhauta 1983. Webbova promatranja otkrila su dva dodatna prstena bliže zvijezdi - svijetli unutarnji i uski srednji.
Više...
Display

Čitanje vaših misli: Umjetna inteligencija pretvara misli ljudi u tekst


Jutarnji
Čet, 04 Svi 2023 21:53 UTC
umjetna inteligencija
Umjetna inteligencija uskoro bi mogla čitati misli. Na Sveučilištu Texas u Austinu razvijen je novi model AI-ja koji koristi neinvazivne metode skeniranja kako bi dekodirao misli i pretvorio ih u tekst.

- Za neinvazivnu metodu ovo je pravi korak naprijed u usporedbi s onim što je učinjeno prije, a to su obično pojedinačne riječi ili kratke rečenice - rekao je jedan od voditelja studije Alex Huth, docent neuroznanosti i računarstva. Studija je objavljena u Nature Neuroscience.

Ono što studiju čini još značajnijom je to što su prethodne metode bile isključivo invazivne pa su sudionici istraživanja najprije prolazili kroz operaciju kojoj bi im se ugradili implantati. Čak je i tada popis riječi bio vrlo ograničen.

U slučaju ovog modela razvijenog na Sveučilištu u Texasu koristi se semantički dekoder, tehnologija koju koristi i ChatGPT- u ili Googleovi Bard chatbotovi. Umjetna inteligencija se satima trenira tako da sudionici istraživanja slušaju podcaste dok im istraživači mozak skeniraju pomoću magnetske rezonancije.
Više...
Better Earth

Uranovi mjeseci možda imaju duboke oceane


Vidi
Sub, 06 Svi 2023 11:58 UTC
uran
Oko Urana kruži najmanje 27 mjeseca među kojima su najveći Ariel, promjera 1160 kilometara i Titanija, promjera 1580 kilometara. Ponovna analiza podataka s NASA-ine letjelice Voyager, zajedno s novim računalnim modeliranjem, dovela je NASA-ine znanstvenike do zaključka da četiri najveća Uranova mjeseca vjerojatno sadrže oceanski sloj između svojih jezgri i ledene kore.

Njihova je studija prva koja detaljno opisuje evoluciju unutarnjeg sastava i strukture svih pet velikih mjeseca: Ariela, Umbriela, Titanije, Oberona i Mirande. Rad sugerira da četiri mjeseca imaju oceane koji bi mogli biti duboki desetke milja.

Komentar: Pogledajte također: Prvi dokaz da Zemljina magnetosfera može stvoriti vodu na površini Mjeseca

Više...
Jupiter

Astronomi posmatrali rijetko viđen trenutak umiruće zvijezde koja jede planet veličine Jupitera


Nezavisne
Čet, 04 Svi 2023 07:20 UTC
zvijezda
© NASA. ESA i G. Bacon/STScI
Naučnici su po prvi put posmatrali kako udaljena zvijezda guta planetu veličine Jupitera, nakon čega je izbacila još nepoznat materijal u formi nekog, kako su naučnici rekli, "energetskog podrigivanja".

Kako prenosi "Rojters", zvezda je toliko porasla da je njeno gravitaciono polje usisalo planetu.

Zvijezda se nalazi u našoj galaksiji, Mliječnom putu, i to na oko 12.000 svjetlosnih godina udaljenosti. Stara je oko 10 milijardi godina, odnosno duplo starija od Sunca, i svojim sastavom i veličinom nekada je bila ista poput Sunca, a trenutno se nalazi u fazi "crvenog džina".

Zvijezde "crveni džinovi" narastaju vremenom i mogu biti veće i do sto puta od svog prvobitnog obima, kada počnu da gutaju obližnje planete. Tri planete koje se nalaze najbliže Suncu, odnosno Merkur, Venera i Zemlja, zadesiće ista ova sudbina za oko pet milijardi godina, što je vrijeme za koje se očekuje da je Suncu potrebno da dostigne tu veličinu, saopštio je naučni saradnik na Institutu za astrofiziku MIT Kavli, Kišalaj De.
Više...
Moon

Znanstvenici ispituju mogućnost da je jedan asteroid blizak Zemlji zapravo nekoć bio dio Mjeseca

Branimir Vorša
Zimo
Čet, 04 Svi 2023 13:05 UTC
Ilustracija asteroida (umjetnički dojam)
© N. Bartmann (ESA/Webb), ESO/M. Kornmesser and S. Brunier, N. RisingerIlustracija asteroida (umjetnički dojam)
Asteroid otkriven 2016. godine sada se istražuje na način da znanstvenici žele otkriti je li njegovo porijeklo povezano sa Zemljinim jedinim prirodnim satelitom - Mjesecom.

Asteroid nazvan Kamo'oalewa kategorizira se kao objekt s putanjom blizu Zemljinoj, no postoji nešto što je puno zanimljivije od njegova same putanje, a to je da su znanstvenici otkrili da je u nekim aspektima taj asteroid sličan Mjesecu. Stoga se nameće logično pitanje - je li taj asteroid nekad i bio dio našeg Mjeseca?

Kamo'oalewa je otkriven 2016. godine u zvjezdarnici Haleakala. Riječ je o neobičnom objektu, jer se njegova orbita mijenja tijekom vremena. No, dok se njegova orbita mijenja, ona uvijek ostaje blizu Zemlje. Njegova površina također plijeni pozornost znanstvenika, jer reflektira svjetlost na isti način kao i Mjesec, zahvaljujući prisutnosti silikata. I dok sve to predstavlja intrigantan trag o njegovom porijeklu, to nije i jedini trag.

Nova znanstvena studija ispituje orbitu tog asteroida, kako bi se otkrilo je li mogao biti izbačen s Mjeseca. Njezin glavni autor je Jose Daniel Castro-Cisneros s Odsjeka za fiziku na Sveučilištu u Arizoni.
Više...
Cassiopaea

Nekoliko sekundi prije nego što umrete povećava se aktivnost u mozgu, otkriva novo istraživanje


Index
Uto, 02 Svi 2023 10:08 UTC
aktivnost
Znanstvenici sa Sveučilišta Michigan u SAD-u otkrili su neobičan val aktivnosti u mozgu dvoje umirućih ljudi, a koji bi mogao biti objašnjenje za fenomen bliskih iskustava sa smrću.

Još uvijek nemamo puno informacija o tome što se točno zbiva u mozgu tijekom posljednjih trenutaka našeg života. Stručnjaci su tek prošle godine prvi put do sada detaljno evidentirali moždane valove umiruće osobe i zabilježili skok u jednoj određenoj vrsti moždane aktivnosti, gama valovima, zajedno s promjenama na drugim frekvencijama.

U novom istraživanju znanstvenici su također primijetili sličnu eksploziju kratkotrajne gama aktivnosti kod dva od četiri pacijenta kojima su isključeni aparati za održavanje života, piše Science Alert.
Više...