Jučer je tijekom javne rasprave o globalnoj sigurnosti Centra za strateške i međunarodne studije (CISS), sa sjedištem u Washingtonu, održana vrlo zanimljiva rasprava. Među ostalima, na raspravi je sudjelovala viša savjetnica centra, direktorica i bivša zamjenica ravnatelja američkog Odjela za domovinsku sigurnost (DHS) Suzanne Spaulding.

Govoreći na raspravi je Suzanne Spoulding morala komentirati neprijateljske aktivnosti konkurentskih sila i tijekom izlaganja je optužila ruske medije da govore istinu, ali ne da ojačaju Ameriku, već s ciljem da je oslabe. Prije pojašnjenja ove definicije, poslušajmo što je točno rekla bivša visoka sigurnosna dužnosnica američke uprave, trenutno zadužena za nacionalnu sigurnost Amerike, unutar vlastitih granica i globalnom okruženju.

"Trebamo podići svijest javnosti. Mislim da je potrebno da visoki dužnosnici objasne kako naši protivnici koriste informacijske ratove, ponekad pomoću informatičkih alata, kako bi nas oslabili. Ponekad ne trebaju ni izmisliti ništa. Koriste istinite informacije i ponavljaju ih u jednostranom ključu", rekla je Suzanne Spaulding tijekom rasprave o globalnoj sigurnosti kojeg je organizirao CISS.

Kako bi pojasnila što je htjela reći je uzela kao primjer tjedni program kuće RT "America's Lawyer" u kojem je glavna tema "korumpirani i uništeni američki pravosudni sustav". Ovaj program za američku publiku vodi novinar Mike Papantonio, a gosti su mu američki novinari, političari, stručnjaci, pravnici i ostale osobe upućene u probleme američkog pravosuđa.

"To tvrde političari i stručnjaci", dodala je Spolling, podsjetivši na izjave brojnih gostiju ovog programa koji su iznosili primjere korumpiranosti američkog pravosuđa i ona ne dovodi u pitanje vjerodostojnost njihovih tvrdnji, nego činjenicu da o ovoj temi govori RT, što potkopava američku nacionalnu sigurnosti.

"U njihovim programima oni potvrđuju istinitost ove tvrdnje, koja nije laž, ali je neopravdano jednostrano mišljenje. Ispada da Rusija nije ni na jednoj strani i da je samo na svojoj strani, ali to je propaganda. Ruska namjera nije da nas poboljša i da riješimo svoje probleme, nego da ih ne riješimo i da nas oslabi", istaknula je Suzanne Spaulding u raspravi.

WikiLeaks, neprofitna organizacija koja se bavi otkrivanjem tajnih informacija, reagirala je na navod koji je u svom tekstu iznio britanski "The Guardian", a u kome se navodi da se Pol Manafort (Paul), bivši menadžer kampanje, tajno sastajao sa Žulijanom Asanžom (Julian Assange).

Organizacija je na Twitteru objavila da je Asanž dao instrukcije svojim advokatima da tuže "Guardian" zbog, kako tvrde, "izmišljene priče o Manafortu".

U eksploziji bombe pored grada Gazni u Afganistanu poginula su tri američka vojnika, dok ih je četvero ozljeđeno, javlja BBC.

Uz vojnike, koji su u Afganistanu od 2014. godine samo u ulozi treniranja afganistanskih snaga, ozljeđen je i američki civil. Navodno se bavio građevinom u tom području.

Poznato je da su svi stradali evakuirani na sigurno te da primaju medicinsku pomoć.

Talibani su preuzeli odgovornost za eksploziju bombe koja se odvila u blizini strateški ključnog grada južno od Kabula.

Ranije ovog mjeseca, predsjednik Afganistana Ashraf Ghani iznio je podatak da je od 2015. godine više od 28,000 afganistanskih vojnika i policijski službenika poginulo u napadima Talibana.

Bunt nezadovoljnih francuskih građana nije završio subotnjom kulminacijom nasilnih prosvjeda u glavnom gradu Parizu.

Jutros je u francuskim regijama održana nova mobilizacija "Žutih prsluka", uz izraženu potporu građana njihovom pokretu, koja je dosegnula do sada neviđenih 80% svih ispitanika (info: BFM TV). Vozači automobila aktiviste veselo pozdravljaju sirenama, poglavito na onim točkama na kojima ovi blokiraju naplatu cestarina.

Nakon desetodnevnih nemira predsjednik Francuske Emanuel Macron prosvjednicima se danas i direktno obratio, najavivši kako ne odustaje od energetske tranzicije zemlje posredstvom jednakomjernog poreznog opterećenja svih kućanstava. A sve to dok "Prsluci" već i danas nemaju sredstava za osiguranje gole egzistencije, a kamo li za izolaciju svojih domova, eko sustav za grijanje, zamjenu starih s novim eko automobilima, a najmanje za plaćanje dodatnih eko kazni-taksi (npr. na gorivo) kako bi se osigurala sredstva za energetsku tranziciju zemlje tj. prijelaz s fosilne na obnovljivu energiju. "Prsluci" govore kako su već trideset godina predmet pauperizacije - osiromašenja, dok Macron inzistira na klimatskom zatopljenju i spašavanju svijeta kojim, eto, trebaju upravljati europljani.

Zbog svega ovog medijski komentatori i analitičari smatraju kako su male šanse da dijalog između vlasti i prosvjednika «iziđe iz slijepe ulice».

Dakle, danas u 10:51 sati Macron se i konačno obratio naciji suhim, tehničkim govorom, kojim se osobno predstavio kao poznavatelj, glasnogovornik i zaštitnik svjetskog političko-ekonomskog lobija za koji je energetska tranzicija business XXI. stoljeća. Govor je, uistinu, mogao biti vrlo interesantan svjetskim «progresivnim» elitama, ukoliko su ga slušale, dok je francuska nacija tražila konkretne odgovore za svoje svakodnevne probleme. Na nacionalnu problematiku Macron je odgovorio globalnim «krajem svijeta», kojeg bi Francuzi mogli spriječiti kroz, primjerice, kupnju novih eko vozila. Kako? Automobilska industrija i banke trebale bi najsiromašnijima pomoći da se dokopaju čistih novih automobila. Socijalnu koheziju Macron misli postići boljom pedagogijom i priključenjem glasnogovornika revoltiranog djela nacije - "Žutih prsluka" konzultacijama oko implementacije energetske tranzicije u sve francuske teritorijalne jedinice, a koje su već u tijeku.

U svibnju ove godine smo izvijestili kako je, nakon navoda o korupciji u njegovom regionalnom uredu u gradu Bremenu, Njemački savezni ured za izbjeglice i migracije (BAMF) odlučio provesti reviziju nad više od 25 000 odluka dodijeli azila. Tada je utvrđeno da je bivši dužnosnik u BAMF-a u odjelu Bremena navodno primio mito, te uzimao novac u zamjenu za dodjeljivanje azila za najmanje 1200 izbjeglica koji nisu ispunili potrebne kriterije.


Pet drugih osumnjičenika, uključujući tri odvjetnika, tumača i posrednika, također su pod istragom. Trojica odvjetnika su navodno primali isplate u gotovini od "izbjeglica" diljem Njemačke i podnosili njihove zahtjeve za azil u ured u Bremenu, a novac su uzimali i tumači koji su proizvoljno prevodili njemačkim službenicima što bi trebalo pisati u dokumentima, bez obzira na to što govorili podnositelji zahtjeva za azil.

Kao u svibnju ove godine, novi je skandal otkrio njemački časopis Der Spiegel. Naime, zaposlenici Generalnog konzulata Njemačke u iračkom Erbilu, glavnom gradu kurdske regije na sjeveru zemlje, "zarađivali su na patnji izbjeglica i izgradili cijeli korumpirani sustav", piše Der Spiegel. Izdavali su sirijskim izbjeglicama lažne njemačke vize, a cijene ove usluge su nekad znale biti čak 13 tisuća eura.

"Viza za bakšiš", piše Der Spiegel, ako se bakšišom može nazvati iznos kojeg je za vize uzimalo osoblje njemačkog konzulata u iračkom gradu Erbilu.

"Osoblje konzulata je uspostavilo cijeli korumpirani sustav na patnjama izbjeglica", izvještava njemački Der Spiegel, na temelju svoje istrage na terenu koju su proveli Jörg Diehl, Roman Lehberger i Andrew Moussa.

Sekretar Saveta bezbednosti Rusije Nikolaj Patrušev je, komentarišući provokaciju ukrajinske mornarice za list "Argumenti i fakti", istakao da su postupci Kijeva postali stalni izvor pretnji, a incident na moru bio je još jedan red na njegovom spisku zločina.

Patrušev smatra da je nezakoniti prelazak granice Rusije od strane ukrajinskih brodova najgrublje kršenje međunarodnog pomorskog prava i planirana provokacija.

Ukrajinski mornari bili su moneta za potkusurivanje u političkoj igri predsednika Porošenka i njegovih saradnika, koji su spremni za svakakve zločine kako bi povećali sopstvene šanse da ostanu na vlasti. "A one su, kako je poznato, u sadašnjim uslovima male", rekao je Patrušev.

Patrušev smatra da provokacija u Kerčkom moreuzu svedoči o planovima predsednika Ukrajine Petra Porošenka da svoju predizbornu kampanju izgradi na raspirivanju imaginarnih pretnji.

"Provokacijom na granici, Porošenko je još jednom potvrdio da u nedostatku jasnog izbornog programa namerava da gradi svoju predizbornu kampanju isključivo na raspirivanju imaginarnih pretnji", istakao je Patrušev.

"Uvođenjem ratnog stanja sa delimičnim ograničavanjem prava i sloboda njenih građana, moguće je i odlaganje predsedničkih izbora pod izgovorom zaštite Ukrajine", konstatovao je Patrušev.

FBI želi nastaviti istragu protiv Hillary Clinton zbog novih poruka elektroničke pošte. Donald Trump je govor na nedavnom skupu svojih pristaša počeo upravo ovom objavom.

"Moram vas obavijestiti s vrlo kritičnim i najnovijim vijestima. FBI je upravo poslao pismo Kongresu. Oni navode kako su otkrili novu elektroničku poštu i poruke bivše državne tajnice Hillary Clinton. Postoje nove istrage i ponovno otvaraju slučaj u vezi s njenim kriminalnim i ilegalnim ponašanjem To prijeti sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Donald Trump.

Alex Jones za Infowars potkrepljuje ovu izjavu i navodi "kako su Clintonovi uzimali sredstva od stotina zemalja i tisuća i tisuća inozemnih donatora i koristili ga za političke operacije".

"Sve je bilo nelegalno, ali ništa se nije učinilo jer su Clintonovi kontrolirali i pravosuđe", rekao je Alex Jones, što i nije neka tajna i postoji obilje dokumentacije i izvješća koja potkrjepljuju njegovu izjavu.

Trump je u predizbornoj kampanji obećao da će isušiti močvaru korupcije u Bijeloj kući i sada ima priliku da ispuni obećanje.

Ali nisu samo demokrati upleteni u razne skandale, a kako bi se Trumpa izjednačilo s Hillary Clinton prošlog tjedna je priopćeno da je njegova kći i "savjetnica" Ivanka Trump, baš kao i Hillary dok je bila državna tajnica, umjesto zaštićenog vladinog servera i adrese elektroničke pošte za "državne poslove" koristila privatnu e-mail adresu.

Nakon sukoba između ruske granične sigurnosne službe i ukrajinske ratne mornarice, tijekom kojeg je Rusija zbog pokušaja proboja u Azovsko more zaplijenila tri ukrajinska ratna broda, predsjednik Petro Porošenko je jučer potpisao dekret kojim stupa na snagu odluka Vijeća za nacionalnu sigurnost Ukrajine o uvođenju ratnog stanja u zemlji. Ova izvanredna mjera će ostati na snazi do 25. siječnja 2019. i objavljena je na internetskoj stranici ureda ukrajinskog predsjednika.

"Potvrđujem odluku Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine od 26. studenoga 2018. o hitnim mjerama kako bi se osigurali državni suverenitet i neovisnost Ukrajine i uvodim vojni zakon u Ukrajini", navodi se u Dekretu ukrajinskog predsjednika 390/2018.

Odluka Vijeća za nacionalnu sigurnost Ukrajine ima 12 točaka, a jedna od njih je tajna. Nakon potpisivanja nacrt zakona je poslan u parlament i dokument će biti tema izvanredne parlamentarne sjednica Vrhovne Rade koja će se održati odmah.

Tekst Porošenkovog dekreta o uvođenju ratnog stanja u Ukrajini

"U vezi s još jednim činom oružane agresije od strane Ruske Federacije, provedene 25. studenog 2018. godine na području Kerčenskog tjesnaca protiv brodova ukrajinske mornarice, koji je imao teške posljedice, te drugih agresivnih radnji Ruske Federacije u Azovskom i Crnom moru, prijetnje invazije velikih razmjera oružanih snaga Ruske Federacije na Ukrajinu, te u pozadini okupacije Ruske Federacije na području Autonomne Republike Krim i dijelova regija Donjeck i Lugansk, s ciljem adekvatne reakcije na eskalaciju oružane agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine, s obzirom na odsutnost drugih mogućnosti koje pružaju Ustav i zakoni Ukrajine za odbijanje oružane agresije, osiguravanje nacionalne sigurnosti, sprečavanje širenja terorističke prijetnje:

1. Utvrđujem da su akcije Ruske Federacije protiv brodova pomorskih snaga Ukrajine, koje su imale teške posljedice, zločin oružane agresije i spadaju u Rezoluciju 3314 (Zločin protiv mira) Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 14. prosinca 1974.

2. Uzevši to u obzir, u Ukrajini treba uvesti poseban pravni režim za stvaranje uvjeta odbijanja oružane agresije i očuvanja nacionalne sigurnosti, kako bi se uklonile opasnosti po državnu neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

3. Predsjedniku Ukrajine je ponuđeno da za razdoblje od 60 dana uvede ratno stanje u Ukrajini, od 14 sati ujutro 26. studenoga 2018. do 14 sati 25. siječnja 2019.

4. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine poziva države koje su potpisnice Memoranduma o sigurnosnim jamstvima u Ukrajine u Ugovoru o neširenju nuklearnih oružja od 5. prosinca 1994. godine da se odmah organizira konzultacije o činu oružane agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine. Tražim da se bez odgode sazove sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Stalnog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, te organiziraju konzultacije predsjednika Ukrajine, ministra vanjskih poslova Ukrajine s čelnicima savezničkih i partnerskih država, Europske unije, vodstvom UN-a, OESS-a i drugih međunarodnih organizacija.

Nova iračka vlada i zastupnici parlamenta u Bagdadu sve više govore o nužnosti povlačenja preostalih američkih snaga iz zemlje. Ova retorika je bila očekivana, prije svega zbog prešutnog koalicijskog sporazuma između bloka Sairoon klerika Moqtada Al-Sadra i bloka koji se okupio oko druge po veličini snage u parlamentu, stranke Fateh, političkog krila Hashd Al-Shaabi armije iračkih šiita.

U petak su irački zastupnici pozvali na povlačenje američkih vojnika, rekavši kako ne vide opravdanje za prisutnosti stranih snaga oko godinu dana nakon poraza terorista takozvane "Islamske države" u Iraku.

"Američka nazočnost, po mojem mišljenju "predstavlja kršenje iračke suverenosti", izjavio je u petak za PressTV irački zastupnik Amer al-Shebli.

"Nakon poraza terorizma je prethodni saziv parlamenta trebao poduzeti ozbiljnu akciju kako bi sve strane snage napustile Irak", dodao je zastupnik.

"Suverenitet je najvrednija imovina bilo koje zemlje. Žrtve iračkog naroda u borbi protiv ISIL-a su pokazale koliko mu je važan suverenitet njihove zemlje. Danas nijedna zemlja neće dopustiti raspoređivanje stranih vojnih baza na svom teroriju", rekao je drugi zastupnik, Kadhim Al-Sayadi.

Neki su zastupnici rekli kako se prisustvo američkih snaga u Iraku mora temeljiti na pravnom okviru.

"Prisustvo bilo kakvih stranih snaga unutar Iraka se može provesti samo sporazumima s iračkom vladom, a ti sporazumi ne mogu biti doneseni bez odobrenja parlamenta", rekao je Diar Barawri, zastupnik s Kurdske demokratske stranke u saveznom parlamentu.

Zastupnik Adnan Al-Assadi je izrazio zabrinutost zbog sve većeg broja američkih snaga u zemlji.

"Prisutnost američkih snaga je u Iraku ilegalna. Kao član Odbora za sigurnost Narodne skupštine, izražavamo zabrinutost zbog prisutnosti američke vojske i stalnog povećanja broja njihovih vojnika", rekao je Adnan al-Assadi.

"Imaju tisuće vojnika ovdje. Ipak, za vladu Haidera Al-Abadija su oni vojni savjetnici", dodao je.

"Zastupnici koji su sudjelovali u kampanji Hashd Al-Shaabi milicija u oslobođenju zemlje od ISIL-a vjeruju da je vrijeme da zemlja jednom i zauvijek postane bez ikakve strane vojne nazočnosti", iz Bagdada za mrežu PressTV javlja Ali Musawi.

Albanski premijer Edi Rama smatra da je uvođenje 100% carina na robu iz središnje Srbije "politički odgovor" Prištine, te da Kosovo i Albanija trebaju konsolidirati svoje carine.

"U normalnim uvjetima, nametanje carina je iracionalno. Tko uvodi stopostotne carine učinio je ekonomski pogrešan korak, ali ova mjera je politički odgovor Prištine", odgovorio je za srpski televizijski kanal RTS albanski premijer Edi Rama o zajedničkom sastanku vlada Kosova i Albanije u gradu Peć, na Kosovu.

Kao što je obećao premijer Albanije, za šest mjeseci između Kosova i Albanije neće biti nikakvih carina.

Na početku sastanka premijer iz Prištine, Ramush Haradinaj, izjavio je kako će se na sastanku potpisati devet sporazuma između predstavnika Kosova i Albanije, koji će dovesti "do još većeg zbližavanja dviju ekonomija, do punog ujedinjenja".

Kao što smo pojasnili ranije u analizi "Tko Balkan gura u novi rat?", ranije je Priština uvela carine, prvo po stopi od 10%, a zatim 100%, na sve robe iz središnje Srbije i Bosne i Hercegovine, nakon čega je uslijedila demonstrativna akcija uhićenja trojice kosovskih Srba u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, praćenja pucnjavom i brzim povlačenjem albanskih snaga sigurnosti na teritorij južno od Ibra, što je dovelo do neviđene eskalacije napetosti između Srba i Albanaca.

Odluka o povećanju carina je od strane Prištine usvojena nakon glasovanja o prijemu Kosova u Interpol. Nakon drugog kruga glasovanja Priština nije dobila potreban broj glasova, za što je optužila srpsku stranu. Prema vodstvu u prištini, Beograd je napravio "velike diplomatske napore", što je točno, kako bi spriječio Prištinu da se pridruži ovoj međunarodnoj organizaciji.

Danas se održao sastanak Edija Rame i Ramusha Haradinaja u Peći i nije jasno što je čelnik kosovskih Albanaca točno mislio kada je govorio o "punom ujedinjenju" s Albanijom. Odnosi li se to ujedinjenje na ekonomije dviju zemalja ili devet sporazuma otvaraju put dugo željenom ujedinjenju Albanije s kosovskim Albancima, što je siguran put u rat.

Edi Rama: Do 2025. razviti strategiju ujedinjenja

Albanski portal Gazeta Online Insajderi prenosi i izjavu premijera Edija Rame sa sastanka u Peći.