Žrtvovanje Rusije, koju Zapad aktivno promiče je "neoprostivo" jer gura svijet natrag u vrijeme hladnog rata i stavlja ga na rub katastrofe, upozorila je dobitnica Nobelove nagrade za mir Mairead Maguire

Rusija je postala najnovija žrtva histerije prebacivanja krivnje, koju su SAD i njezini zapadni saveznici započeli da bi opravdali njihov sve veći vojni proračun, napisala je Maguire u mišljenju.

"Sve vojske moraju imati neprijatelja da ih se smatra potrebnim" - rekla je, dodavši da ljudi "moraju biti uvjereni da postoji potreba za djelovanjem da se zaštitila sloboda njihove zemlje".

Ono što također očigledno potiče na ludilo Zapadnu elitu je gubitak svoje percipirane superiornosti i globalne hegemonije u pogledu novih rastućih sila poput Rusije i Kine, rekla je mirovna aktivistica.


"Iskreno vjerujemo da će zapadni saveznici odustati od svoje vojne sile? Moj odgovor je: Ne tako lako" - napisala je Maguire.

Indija, jedan od glavnih kupaca iranske nafte, obustavlja kupnju nafte iz Irana u studenom zbog američkih sankcija, izvijestio je Bloomberg.

Kompanija Indian Oil & Bharat Petroleum Corp. nije naručila niti jedan tanker s iranskom naftom za isporuke u studenom. Tvrtka Nayara Energy, nekada Essar Oil, u kojoj ruski Rosneft ima 49,13% udjela, a većinski paket drži konzorcij koji se sastoji od Trafigura, UCP i Essara, također ne namjerava kupovati iransku naftu.

Kompanije Mangalore Refinery i Petrochemicals Ltd. rekle su da nisu podnijeli zahtjeve za isporuke iranske nafte za studeni, ali da to mogu učiniti kasnije.

Indija je drugi najveći kupac iranskog nafte, uvozeći ove godine prosječno 577 000 barela dnevno, što je 27% iranskog izvoza nafte.

Južna Koreja, Japan i europske zemlje ranije su odbile kupovati iransku naftu, ali gubitak indijskog tržišta glavni problem za Iran.

Sjedinjene Države će uvesti pune sankcije na iranski izvoz nafte od 5. studenog, što je dovelo do povećanja cijene Brenta na 80 dolara po barelu.

Trgovci Mercuria Energy Group i Trafigura predviđaju povećanje cijena na 100 dolara za barel sirove nafte tipa Brent.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) je rekla da je vrhunac izvoza nafte iz Irana zabilježen u travnju i svibnju, kada je Islamska Republika dnevno izvozila 2,4 milijuna barela dnevno.

Južna Koreja i Francuska su prekinule otkup od lipnja, ali je općenito isporuka nafte u Europu u kolovozu porasla na 510 tisuća barela dnevno. Isporuke u Aziju su pale na 500 tisuća barela dnevno, od čega su Kina i Indija, ključni kupci iranske nafte, smanjili kupnju u kolovozu za 200 tisuća barela dnevno, a indijski kupci na 380 tisuća barela dnevno.

U iduća dva tjedna Rusija će sirijskoj vojsci dostaviti protuzračni raketni sustav S-300. Otkrio je to u ponedjeljak ruski ministar obrane Sergej Šojgu, a vijest je izazvala brojne reakcije diljem svijeta.

"Pad zrakoplova prošlog tjedna u kojem je poginulo 15 ruskih vojnika prisilio je Moskvu da poduzme odgovarajuće mjere kako bi zaštitila ruske vojnike koji se bore protiv međunarodnog terorizma u Siriji," izjavio je Šojgu.

"S-300, moderan sustav protuzračne obrane, bit će dostavljen sirijskim vojnim snagama u roku od dva tjedna," rekao je Šojgu dodajući da će sustav uvelike povećati bojne sposobnosti sirijske vojske.

Sustav protuzračne obrane izvorno je razvila sovjetska vojska u svrhu obaranja vojnih letjelica te balističkih projektila, s vremenom je moderniziran te postoji nekoliko verzija različitih mogućnosti.

Odluka nije uperena protiv treće zemlje

Iako je ovaj potez ruskih vlasti izazvao proteste diljem svijeta, Kremlj uvjerava da ta odluka nije uperena protiv neke treće zemlje nego je cilj povećati stupanj zaštite ruskih snaga.

Rusija, koja podupire vladajući režim u Siriji, izjavila je kako je sirijska protuzračna obrana greškom srušila ruski Il-20 nedugo nakon što su izraelski zrakoplovi pogodili obližnju metu. Rusija je okrivila Izrael za stvaranje opasnih okolnosti koje su dovele do pada ruske letjelice.

Iranske vlasti uhapsile su u ponedjeljak 22 ljudi u vezi sa prošlonedjeljnim napadom na vojnu paradu u južnom gradu Ahvazu, za koji je Teheran okrivio SAD i njihove regionalne saveznike, saopštilo je iransko Ministarstvo za obavještavanje.

"Oko 22 ljudi koji su umiješani u napad u Ahvazu identifikovano je i uhapšeno...U kući koja je pripadala petočlanoj terorističkoj grupi koja je izvela ovaj napad zaplijenjeno je oružje, ekskluzivni materijal i oprema za komunikaciju", navodi se u saopštenju, prenosi "Reuters" pozivajući se na poluzvaničnu iransku agenciju Tasnim.

Naoružani napadači otvorili su vatru na gledalište gdje su se iranski zvaničnici u subotu okupili kako bi pratili godišnju paradu kojom se obilježava početak iranskog rata sa Iranom, vođenog od 1980. do 1988.

Među 25 osoba koje su u tom napadu ubijene su i 12 pripadnika elitnog islamskog korpusa Revolucionarna garda, podsjeća britanska agencija.

Unatoč činjenici da je američki predsjednik Donald Trump u društvu poljskog predsjednika Dude rekao kako ne namjerava uvesti sankcije na projekt plinovoda "Sjeverni tok 2", Njemačka ne vjeruje čelniku Bijele kuće i upozorava da su bilo kakvi pritisci iz Washingtona za njih neprihvatljivi.

Industrijalci Njemačke ne namjeravaju popustiti pred rastućim pritiskom SAD-a i neće odustati od "Sjevernog toka 2", niti će kupovati američki umjesto ruskog plina, izvještava televizijski kanal N-TV.

"Izuzetno je problematično kada treća zemlja intervenira u našu opskrbu energijom", rekao je Dieter Kempf, predsjednik Savezne njemačke industrije (BDI).

Američkoj vladi je jasno da predsjednik Savezne udruge njemačkih industrijalaca Dieter Kempf ne samo da je "ostao čvrst" u sporu s Washingtonom oko plinovoda "Sjeverni tok 2", nego je vrlo jasno rekao kako neće doći do obustave izgradnje ruskog plinovoda, rekao je N-TV.

"Izuzetno je problematično kada treća zemlja intervenira u našu opskrbu energijom. I nije bitno jesu li to sankcije ili argumenti poput "Zašto trebate drugi plinovod i zašto kupujete plin?" Država, kao i poduzeća, trebali bi imati pravo da samostalno odlučuju trebaju li drugi izvor ili ne", rekao je Dieter Kempf.

"Osim toga, američki plin na njemačkom tržištu apsolutno nije konkurentan", naglasio je Dieter Kempf.

"Njemačka bi ga i kupila, ali bi cijena trebala biti prihvatljiva", dodao je predsjednik BDI.

"Činjenica da je cijena proizvodnje niska sama po sebi ne znači ne znači ništa. Plin se i dalje mora prevoziti preko Atlantika i neće ga preletjeti. Za transport se prvo mora pretvoriti u tekuće stanje, a potom ponovno u plinovito", objasnio je Kempf.

"Možemo dobiti plin kroz plinovod. Imamo jedan, a kako bismo povećali sigurnost opskrbe energijom, njemački su industrijalci za izgradnju drugog plinovoda", zaključio je Dieter Kempf.

N-TV

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u prvoj godini mandata već pokrenuo takozvane strukturne reforme radnog zakonodavstva i snizio poreze na dividende od dionica i korporativnu dobit. To je izazvalo gnjev stanovnika i sindikata, ali Macrona to nije bilo briga. Zatvoren u Elizejsku palaču se bezbrižno suočavao s čestim prosvjedima ljevice, ali i desnice, koja mu isto nije naklonjena.

Rezultati koje je ostvario su nikakvi. Nezaposlenost je i dalje ostala na visokih 9,1%, gospodarski rast je pao ispod 2%, a njegova vlada gotovo da nema potporu. Još u siječnju 2016. je bivši predsjednik Hollande proglasio "izvanredno stanje ekonomije u zemlji" i posegnuo za polovičnim mjerama koje nisu riješile ništa. Javni dug zemlje je dosegao 2551 milijardi dolara, što je 96% BDP-a.

U samo godinu i pol dana je francuski predsjednik Emmanuel Macron uspio je izgubiti sve povjerenje koje je odbio od Francuza. Zbog nepopularnih reformi, stagnacije u gospodarstvu i bahatosti francuskog lidera, obični građani sve više počinju vjerovati kako Macron sve što čini radi isključivo u korist bogatog dijela stanovništva.

Trgovci sira i povrća, umirovljenici, trgovci maslina, domaćice, seoski načelnici gradonačelnici su puni neplaćenih računa i svi se slažu da je za to kriv predsjednik Emmanuel macron, odnosno njegove reforme, iz Pariza piše dopisnik The New York Timesa.

"Oh, ovo je vrlo dobra vlada! Vrlo dobra vlada za bogate, koja ne vidi siromašne na ulicama! Za one koji stvarno rade, ova vlada baš i nije dobra", uzvikuje prodavač maslina Fernand Aso (60) iz malog mjesta Civray u središnjoj Francuskoj.

U ovom gradu, gdje su prije uglavnom pobjeđivali takozvani "socijalisti", na prošlim izborima su se odlučili kladiti na bivšeg "bankara čuda".

Između ostalog i zato što se predstavio kao novi političar, koji ne dolazi iz sustava i "starih" stranaka, prije gotovo godinu i pol dana se Macron uspio probiti u francusku političku arenu u dobi od 39 godina, obećavajući Francuzima da će ih zaštititi od navodnog fašizma Marine Le Pen, ali i da će da će gospodarstvo zemlje izvući iz duljeg razdoblja stagnacije.

Iako su Francuzi tada malom poznatom Macronu bili spremni dati šansu da se dokaže, vrijeme koje je dobio na raspolaganje je isteklo. Francuzima je Macron postao dosadan, ne samo u spomenutom ruralnom području, nego diljem zemlje. Od sela do drevnih gradova, od polja do metropola, mišljenje o Macronu je svugdje otprilike isto - negativno.

Tijekom jučerašnjeg dana u Nikaragvi izdan je uhidbeni nalog za Felixom Maradiagom (na slici gore), opozicijskim liderom kojeg vlasti optužuju za financiranje nasilnih anti-vladinih prosvjeda koji su pogodili ovu centralnoameričku zemlju.

Ljevičarski predsjednik Daniel Ortega ističe kako je Maradiaga organizirao financiranje i obuku za prosvjednike putem think-tank organizacije koju vodi (Institut za strateške studije i javnu politiku).

Nedugo zatim Maradiaga se oglasio putem Twittera: "Moja savjest je čista. Uvijek sam se vodio principima pravde, nenasilja i integrirteta. Danas imam više moralnog uvjerenja no ikad. Oni među nama koji vole Nikaragvu i vjeruju u slobodu imaju etičku obvezu nastaviti odlučno u ovoj građanskoj borbi".

Podsjetimo, više od 300 osoba je ubijeno u sukobima policije i militantnih prosvjednika koji žele svrgnuti s vlasti predsjednika Danijela Ortegu koji je na vlasti od 2007. godine, a bio je i ranije 80-ih godina za vrijeme građanskog rata. Aktualno nasilje u Nikaragvi najveće je još otkako su se njegovi Sandinisti borili protiv "Contra" pobunjenika koje je direktno podupirao i vodio SAD.

Zaklada Otvoreno društvo američkog milijardera i samozvanog filantropa Georgea Sorosa je u ponedjeljak potvrdio kako je pred Europskim sudom za ljudska prava podigla tužbu protiv Mađarske zbog sprečavanja njezina "humanitarnog rada u toj zemlji".

Soroseva hobotnica se na ovaj korak odlučila nakon što je Mađarska u lipnju usvojila zakon poznat pod imenom "Zaustavimo Sorosa", prema kojem se nameće 25% poreza nevladinim udrugama koje "pomažu" migrantima i predviđa se kazna od godinu dana zatvora za pomaganje njihovom ilegalnom ulasku u zemlju.

Stav Viktora Orbana o imigraciji je jasna, posebice ilegalnoj, čemu se žestoko protivi. Mađarski premijer je rekao kako su ovi zakoni dodatna mjera za suzbijanje dolaska tražitelja azila u zemlju, iako nikome o njih konačno odredište i nije bila Mađarska.

"Jedino što će ovi zakoni zaustaviti je demokracija", priopćila je Soroseva Zaklada Otvoreno društvo, te dodala "kako se mađarski zakoni kose s europskim konvencijama o slobodi govora i udruživanja te izlažu čitav niz legitimnih djelatnosti riziku kaznenog progona".

Zaklada Otvoreno društvo financira brojne nevladine organizacije u Mađarskoj i svijetu i priopćila je u kolovozu da će regionalno sjedište iz Budimpešte premjestiti u Berlin, osudivši navodne "represivne" mjere koje je uveo Orban.

Ovdje se treba zaustavili i obratiti pozornost na hipotetsku "legitimnost djelatnost" nevladinih udruga iz galaksije Sorsevog Otvorenog društva.

Naime, ove udruge se bave djelatnošću koju kazneno pravo u gotovo svim zemljama poznaje kao poticanje ilegalne imigracije, za koju su odgovorne spomenute udruga koje djeluju u cijeloj južnoj Europi, te ilegalne imigracije za koju administrativnu odgovornost snosi osoba koja je ilegalno ušla u jednu od zemalja EU.

Kako prenosi Baladi News, portal takozvane "sirijske oporbe" iz Idliba, Nacionalni front oslobođenja, nedavno formiran od strane Turske, "cijeni veliki napor i jasnu pobjedu turske diplomacije koje je obranila njihovu stvar, a turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu zahvaljuju na njegovim neumornim naporima što je spriječio nepravedni rat i zbog sporazuma kojim je zaustavio neizbježnu agresiju Rusije koja bi dovela do još većeg humanitarne tragedije u Idlibu".

Nacionalni front oslobođenja načelno podržava sporazum između Turske i Rusije o Idlibu i uvjeren je da će se pridržavanjem sporazuma ostvariti ciljevi sirijske revolucije. Međutim, čak i nakon povlačenja s linije fronte 10 do 15 kilometara ova skupina ne namjerava položiti oružje i čekat će rasplet događaja.

S druge strane, radikalne frakcije su odbacile rusko-turski sporazum koji predviđa osnivanje demilitarizirane tampon zone između vladinih snaga i terorističkih skupina u Idlibu.

Na jučerašnjem sastanku u Jisr Al-Shuguru su lideri radikalnih skupina Hayat Tahrir Al-Sham, Islamske partije Turkestana, Jaish Al-Izza i Huras Al-Din ponovno potvrdili kako neće povući ili predati svoja teška oružja i podržati rusko-turski sporazum o stvaranju demilitarizirane zone oko Idliba, kako je Erdogan obećao u Sočiju na nedavnom sastanku s Vladimirom Putinom.

Situacija se komplicira zato što još uvijek nije jasno kome će se prikloniti skupine Nourredin Al-Zenki i Ahrar Al-Sham, koje su formalno dio proturske koalicije, ali i saveza sa sirijskom Al-Qaedom, ovisno o području u kojem su aktivne jedinice ovih frakcija, omjeru snaga i odluci lokalnog zapovjednika svake od njih.

Na papiru bi Erdoganova koalicija trebala brojati oko 70 000 vojnika, dok sirijska Al-Qaeda, predvođena Al-Nusra frontom može računati na 12 do 20 tisuća boraca.

Što je Izrael tražio to je i dobio! Naravno, u negativnom smislu. Na te bismo riječi mogli svesti epilog postojanih i sve drskijih izraelskih zračnih operacija na nebu iznad Sirije, jedna od kojih je u noći 17. rujna, posve neočekivano i neželjeno po izraelsku stranu, završila tragičnim obaranjem ruskog zrakoplova IL-20 od strane sirijske PZO nakon što su se iza ruskog zrakoplova uoči izvođenja napada na sirijsku regiju Latakiju skrivala četiri izraelska lovca. U nesreći je poginulo 15 ruskih obavještajnih časnika - i više nego dovoljno da se na noge podigne čitav ruski politički i vojni vrh, a što je još važnije i cjelokupna ruska javnost koja je od državnog vrha zatražila oštre mjere zaštite ruskih vojnika i kažnjavanje krivaca za ovu tragediju.


A nakon što je u nedjelju rusko Ministarstvo obrane, nakon provedene istrage i polučenih informacija sirijskog i izraelskog vojnog vrha (u Moskvu su doputovali najviši predstavnici izraelske vojske, kojom su prigodom ruskim kolegama dostavili svoje podatke o incidentu, aludirajući pri tom na izraelsku nedužnost i prebacujući krivicu isključivo na sirijsku stranu), kao i informacija ruskih obavještajnih izvora i satelitskih podataka donijelo konačni i službeni zaključak kako je za rušenje Il-20 kriv Izrael, u ponedjeljak, 24. rujna, ruski ministar obrane Sergey Shoygu obratio se javnosti i najavio odlučne protumjere koje će rusko MO žurno poduzeti s ciljem zaštite ruskog vojnog osoblja u Siriji.

Tijekom iduća dva tjedna Rusija će Siriji isporučiti suvremene sustave PZO S-300, izjavio je prvi ruski vojnik, i dodao, kako se radi o sustavu koji je "sposoban za presretanje sredstava zračnih napada na udaljenosti većoj od 250 kilometara i istovremeno uništavati nekoliko zračnih ciljeva", koji će "osjetno ojačati bojne sposobnosti sirijske PZO".

Ovdje želim naglasiti kako je Rusija prije 8 godina sa Sirijom sklopila ugovor o isporuci PZO S-400, a sirijska je strana već i uplatila 400 milijuna dolara avansa. Međutim, Moskva je, usprkos riziku gubitka ugleda kao pouzdanog isporučitelja oružanih sustava, na zamolbu Izraela obustavila već ugovoreni posao s Damaskom, dajući primat partnerskim odnosima s Tel Avivom. Jer Izrael vrlo dobro zna kako Sirija sa sustavima S-300 može pokrivati i čitav izraelski zračni prostor.