Proteklog vikenda, 15. i 16. srpnja, sirijska vladine snage, na čelu sa specijalnih ”Tigar” postrojbama i plemenskim milicijama, nastavile su ofenzivu u južnoj pokrajini Raqqa.
U brzom napredovanju na jugu i jugoistoku od raskrižja Resafa su vladine snage preuzele kontrolu nad 9 naftnih i dva plinska polja. Tijekom 16. srpnja je ponovno uspostavljena kontrola nad velikim naftnim poljem Faheda i plinskom poljima Zemla i Kalaa, a oslobođena su i sela Al-Fahda i Al-Zalm.

Od travnja ne prestaju optužbe protiv Ramzana Kadirova, čelnika Čečenije, kojega se optužuje za “progone, ubojstva i pritvaranja LGBT osoba u Čečeniji”. Ta je tema bila i na raspravi o ljudskim pravima u Vijeću sigurnosti, kada ju je otvorila američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima, Nikki Haley.
Nakon toga su središnje vlasti provele opsežnu istragu, a ruske udruga za ljudska prava također nisu mogli predočiti dokaze o “tajnim zatvorima za homoseksualce u Čečeniji”, a navodno ih je samo u gradu Argunu “zatočeno” nekoliko stotina.

Predsednik SAD Donald Tramp se još jednom naljutio na rad američkih medija, ovog puta zbog objava o njegovom drugom sastanku sa ruskim liderom Vladimirom Putinom u okviru samita „Velike dvadesetorice“, napisao je Tramp na svom nalogu na Tviteru.

„Lažne vesti o tajnom sastanku sa Putinom na G20 su bolesne. Angela Merkel je pozvala sve lidere. Mediji su to znali. I večeru lidera G20 oni predstavljaju kao nešto zlokobno“, napisao je Tramp na Tviteru.

List „Vašington post“, pozivajući se na izvor u Beloj kući saopštio je da je razgovor Putina i Trampa održan sredinom večere koja je bila organizovana za šefove država i njihove supruge. Kako je saopštio sagovornik lista, predsednik SAD je ustao sa svog mesta i seo pored Vladimira Putina, nakon čega je počeo razgovor.

Bela kuća je reagovali i na pojavu vesti i napisa u medijima o „tajnom“ sastanku Trampa i Putina, koji je Vašington navodno želeo da sakrije od javnosti. U administraciji predsednika SAD ove optužbe su nazvali „podlim i apsurdnim“, a sam razgovor dvojice lidera „kratkim“, javio je Rojters, pozivajući se na predstavnika Bele kuće.

Ministar vanjskih poslova Vlade nacionalnog spasa Jemena Hešam Šaraf je na sjednici, na kojoj je bilo govora o razmatranju posljedica epidemije kolere u Jemenu, saudijske agresije i zračne, kopnene i pomorske opsade na tu zemlju, obraćajući se S.Arabiji, zatražio obustavu zločina Rijada.

On je istakao: Jemenci neće zaboraviti zločine S.Arabije. Vi, nakon što ste bili neuspješni u realizaciji svojih ciljeva u borbama na terenu i ekonomskom ratu, te niste uspjeli da ništa postignete zatvorivši kopnene, pomorske i zračne prolaze Jemena, ili obustavivši isplatu plata uposlenima, okrenuli ste se epidemiji zaraznih bolesti, poput kolere, vjerujući da nas na taj način možete navesti na predaju. No, to je bio samo jedan vaš neostvaren san.

To će biti prva industrijska zona Kine u Evropi. Kinezi su dogovorom o otvaranju industrijskog parka u Smederevu praktično ušli u stratešku ekonomsku saradnju sa Srbijom, što će se odvijati uz veliku podršku kineske Vlade. Iz Srbije će ciljati Evropu.

Samo dva meseca pošto je gradonačelnik Beograda Siniša Mali u Pekingu potpisao Sporazum o izgradnji novog industrijskog parka pored Pupinovog mosta, u Beogradu je upravo potpisan Memorandum o razvoju kinesko-srpskog industrijskog parka u Smederevu.

Prve kineske investicije u Srbiji, evropskom čvorištu na novom kineskom „Putu svile“, sada je već jasno, nisu bile samo trenutni predmet interesovanja pojedinih kineskih investitora.

Kinesko-srpski industrijski park u Smederevu prostiraće se na 500 hektara i, kako reče srpski ministar privrede Goran Knežević, omogućiće dolazak većeg broja kineskih investitora u Srbiju s kvalitetnijim projektima, s ambicijom da se zajednički izađe na treća tržišta.

To je već kvalitet više u odnosu na prethodnu privrednu saradnju sa Kinom, koja je i do sada bila za respekt. Vrednost infrastrukturnih projekata na kojima Kina radi u Srbiji veći je od milijardu i po dolara, a taj iznos će uvećati i vrednost pruge Beograd—Budimpešta. Srbija je tako od deset milijardi dolara, koje je Kina namenila za 16 zemalja centralne i istočne Evrope, već zauzela dve milijarde, što je najveći pojedinačni iznos u odnosu na ostale zemlje.

Iran je osudio nove američke sankcije i izjavio da će Teheran uvesti recipročne sankcije protiv američkih lica i kompanija, javlja televizija „Pres“, pozivajući se na saopštenje Ministarstva inostranih poslova zemlje.

Kako je saopštila televizija, u saopštenju Ministarstva se navodi da će Iran „uvesti nove sankcije protiv jednog broja američkih lica i organizacija koje su preduzele neprijateljske akcije protiv iranskog naroda i drugih muslimanskih država u regionu“. Saopšteno je da će imena ljudi i nazivi organizacija biti uskoro objavljeni.

Nekoliko sati nakon što je Bela kuća priznala da se Iran pridržava odredaba značajnog nuklearnog sporazuma postignutog sa svetskim silama 2015, američki Stejt department saopštio je da uvodi nove sankcije protiv 18 pojedinaca i entiteta u Iranu.

Sankcije su uvedene ljudima povezanim s iranskim raketnim programom i onima koji su bliski Revolucionarnoj gardi, podseća francuska agencija.

Savet Federacije je odobrio protokol sporazuma o raspoređivanju avijacione grupe Oružanih snaga Rusije na teritoriji Sirije.

Dokument je već potpisan u januaru ove godine u Damasku. Njime su propisane ključne odredbe o razmeštanju grupe vazdušno-kosmičkih snaga Rusije, imovine i detaljno navedena pitanja funkcionisanja.

Prema tom dokumentu, za spoljnu bezbednost punkta za materijalno-tehničku podršku i drugih objekata u Siriji biće zadužena sirijska strana. Unutrašnja bezbednost, protivvazdušna odbrana i održavanje reda i zakona na mestima raspoređivanja biće u nadležnosti ruske vojske. Sporazum će biti na snazi 49 godina, javio je portal „Lajf“.

U najnovijem članku kojeg je Ron Paul objavio na stranicama svog “Instituta za mir i prosperitet” (The Ron Paul Institute for Peace and Prosperity), američki stručnjak naglašava strah Zapada zbog mogućeg ujedinjenja Libije pod vodstvom nedavno oslobođenog Saifa Al-Islama Gaddafija, te što se čini kako do toga ne bi došlo.

“Borba za moć na ruševinama Libije će vjerojatno biti još brutalnija, što postaje jasnije iz uloge drugih država koje se klade na jednu ili na drugu stranu u igri u kojoj je ulog Libija.

U središtu najnovije međunarodne intrige, orkestrirane od onih koje bismo mogli nazvati “novim kolonijalističkim savezom”, jest budućnost najistaknutijeg sina pukovnika Muammara Gaddafija, Saifa Al-Islama.

Sjedinjene Države, Velika Britanija i UN pozivaju Ujedinjene Arapske Emirate i njihove saveznike, uključujući Francusku i Jordan, da dovrše posao u Libiji i da uvjere zapovjednika Libijske Nacionalne Armije, generala Khalifu Haftara, da potpuno odustane od bilo kakve pomisli da Saifu Al-Islamu dopusti bilo kakvu ulogu u budućnosti Libije. Ovaj novi kolonijalni savez se počinje bojati njegove sve veće popularnosti u narodu.

Sjedinjene Države i njihovi zapadni i arapski saveznici su pokrenuli “Proces iz Abu Dabija” kako bi libijski građanski rat završili s nizom sastanaka generala Haftara sa svjetskim čelnicima.

General Haftar je održao i još treba održati sastanke s čelnikom Predsjedničkog vijeća, od strane Ujedinjenih naroda imenovanim libijskim premijerom Fayezom Al-Serrajem, jordanskim kraljem Abdullahom, čelnikom AFRICOM-a i drugima.

Konačno, što je također važno, Haftar će se ovog tjedna sastati s novim francuskim predsjednikom, nakon što se Macron nedavno u Parizu sastao s Donaldom Trumpom.

Za Zapad je Saif Al-Islam je osoba koja utjelovljuje stari poredak. Sjedinjene Države, Velika Britanija i UN žele da se Saif Al-Islam pojavi pred Međunarodnim kaznenom sudom u Haagu i da ga izolira i ušutka. Razlog je vrlo jednostavan: zna previše o zapadnjačkoj prošlosti. Ako se to ne dogodi, ima dobre “šanse” da bude ubijen.

Nakon desetljeća tijekom kojih je igrala ulogu posrednika između država, namećući se kao regionalna sila, politika uplitanja i podržavanja terorizma u susjednim zemljama i ekstremizma po svijetu su na kraju Saudijsku Arabiju gurnuli u kaos i doveli na rub ponora.

U nekoliko ranijih analiza je bilo riječi o problemima saudijskog režima na koje u Rijadu i palačama saudijskih prinčeva i šeika nitko nije obraćao pozornost. Oko 2000. je Saudijska Arabija imala oko 20 milijuna stanovnika, danas ih je preko 31 milijun, najvećim dijelom mladih. Postoje ogromne siromašne četvrti u kojima je novinarima zabranjen ulazak. Prema službenim podacima iz 2012. koje je objavila Shura Saudijske Arabije, tada je, prema njihovim podacima, oko 22 posto saudijskih građana živjelo ispod granice siromaštva.

Mlade i stanovništvo se držalo pod kontrolom državnim subvencijama i socijalnim naknadama, ali je to bilo moguće u vrijeme visokih cijena nafte.

Nakon urušavanja cijena energenata se krenulo s provedbom strukturnih reformi, odnosno klasičnih mjera štednje i oštrih rezova u javnom sektoru. Gospodarski problemi vezani uz promjenjive cijene nafte se ne mogu prevladati. Saudijska Arabija nema diversificirano gospodarstvo i ono se temelji isključivo na izvozu nafte. Na vrhuncu svega nastaju neslaganja u kraljevskoj kući nasljedniku kralja Salmana bin Abdulaziza Al-Sauda, dok su inozemne avanture Saudijaca stvorile savršene okolnosti za oluju koja bi mogla pomesti kraljevinu. Saudijcima prijeti izazvati građanski rat, ali će on dodatno destabilizirati Bliski istok. Sve to se događa u trenutku kada države poput Irana i Turske postaju potencijalni konkurenti Rijadu za vodstvo u arapskom svijetu. Neobjavljeni rat Kataru još uvijek traje i nitko ne zna kako će završiti. I za kraj, saudijski režim ima naftna polja u istočnim provincijama zemlje u kojima živi šiitsko stanovništvo, koje bez obzira na nemilosrdnu represiju sve glasnije traži svoja prava.

Rastući znakovi nestabilnosti

U ekonomskom smislu, Saudijska Arabija prolazi kroz razne probleme koji pridonose unutarnjoj destabilizaciji. U travnju je Bloomberg izvijestio da je kralj Selman bio prisiljen ukinuti bonuse i naknade za državne zaposlenike i odlučiti se za provedbu širih mjera štednje u Saudijskoj Arabiji. Saudijska vlada je tvrdila kako očekuje da će se ovom odlukom povećati prihodi države. Unatoč svemu, devizne rezerve Saudijske Arabije su u ožujku smanjene za trećinu, a zemlje članice Zaljevskog vijeća za suradnju, kojeg čine Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Saudijska Arabija, Oman, Katar i Kuvajt, vidjele su kako njihov rejting pada gotovo u istom omjeru u kojem se sukobljavaju s Iranom.

Ministarstvo spoljnih poslova Jemena izdalo je danas saopštenje u kome zahteva od međunarodne zajednice da ispuni zakonsku i humanitarnu obavezu prema ovoj zemlji, u kojoj su civili izloženi teškoj patnji zbog saudijske agresije koja je dovela do uništenja brojnih službi u ovoj zemlji.

U saopštenju koji je potpisao jemenski ministar spoljnih poslova, Hešam Šaraf, za tešku epidemiju kolere okrivljuje se agresija Saudijske Arabije i poziva međunarodna zajednica da zaustavi "varvarske zločine.

Broj obeolelih od kolere u Jemenu popeo se na 322.000 od čega je do sada umrlo oko 1.800. Epidemija je izbila u aprilu 2017. godine a broj obolelih neprestano raste.

Zbog saudijske agresije i sankcija, zdravstveni sistem je u kolapsu a u Jemenu vlada nestašica lekova, hrane i vode.

Pomorsku blokadu Jemena vrše saudijski, brodovi UAE, Bahreina, Sudan, ali i američki ratni brodovi. Pod izgovorom da sprečavaju dopremanje oružja iz Irana, oni zaustavljaju i pošiljke hrane i lekova.