SAD je pokrenuo stvaranje tzv. Akcijske skupine za Iran koju će voditi Brian Hook, potvrdio je američki državni tajnik Mike Pompeo koji je formiranje ove nove organizacije objavio jučer te je za vrijeme govora istaknuo kako "svijet zahtijeva promjenu iranskog ponašanja na način da se Iran napokon počne ponašati kao normalna država".


Preuzimajući novu dužnost Hook je istaknuo kako SAD želi promovirati "bolju budućnost za iranski narod". Također je naveo kako je "iranski režim faktor nestabilnosti i nasilja".

Liderica njemačke ljevičarske stranke Die Linke, Sahra Wagenknecht, pokrenula je novi politički pokret pod nazivom "Ustanimo" (Aufstehen) - pokret ima za cilj biti glas radnika i ojačati razjedinjenu ljevicu diljem Europe.

U programu pokreta se navodi, između ostalog, kako se mora ograničiti broj migranata koji dolaze u Njemačku tražiti posao pošto "neograničeni pristup nije održiv".

"Granice moraju biti otvorene za progonjene, ali svakako ne možemo reći da svatko tko želi može doći u Njemačku, uzeti socijalna davanja i tražiti posao - takav stav je odvojen od stvarnosti", istaknula je Wagenknecht.

U Europi pokret već gradi poveznice s istaknutim ljevičarskim liderima kao što su britanski lider laburističke stranke Jeremy Corbyn i francuski ljevičarski lider Jean-Luc Mélenchon.

Rusija je prošlog tjedna priopćila kako je poduzela recipročne mjere na protjerivanje dvoje ruskih diplomata protjerano iz Grčke. Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je u priopćenju navelo kako je pozvalo na razgovor grčkog veleposlanika Andreasa Friganasa kako bi ga obavijestilo o odgovoru službene Moskve na neadekvatne postupke Atene. Moskva nije navela kojim je grčkim diplomatima naloženo da napuste Rusiju.

Grčka je protjerala diplomate iz ruskog veleposlanstva u Ateni prošlog mjeseca, a razlog su optužbi da su, navodno, "pomagali financiranje prosvjeda zbog dogovora Grčke i Makedonije o imenu koji bi bivšoj jugoslavenskoj republici omogućio ulazak u NATO".

Ruski dužnosnici su odbacili optužbe i ocijenili kako je grčka vlada ove optužbe iznijela pod pritiskom drugih država NATO pakta. Točno je da se Rusija snažno protivila širenju Sjevernoatlantskog saveza na države koje su nekad bile pod utjecajem Sovjetskog Saveza, ali je NATO progutao sve te zemlje i sada na red dolaze one koje graniče s Rusijom, što je za vlasti u Kremlju nepojmljivo, kao što bi za Washington bilo nepojmljivo da Meksiko ili Kuba uđu u punopravni vojni savez s Ruskom Federacijom.

Međutim, diplomatski spor s Grčkom dolazi kao grom iz vedra neba. I ranije je bilo upitno koju razinu partnerstva i suradnje Rusija može ostvariti sa zemljama Europske unije. Pokazalo se da s nekima surađuje bolje, nekima gore, a s nekima skoro nikako, kao što je slučaj s Velikom Britanijom, koja je formalno još uvijek članica EU. Dobro je što se sukobi još uvijek odvijaju kroz diplomatske kanale. Ali što je to tako strašno što je povrijedilo Grke? Osim toga, zar Alexis Tsipras u jeku najveće financijske krize nije molio za pomoć iz Rusije? Čini se ime Makedonije i prosvjedi u Ateni uopće nisu bili važni za ovakvu odluku grčke vlade

"Ruska suradnja s Turskom nije usmjerena protiv trećih zemalja", izjavila je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, komentirajući službeno priopćenje kolega iz Grčke.

Rekla je i da se, suprotno optužbama Atene, Rusija nikada nije miješala u unutarnje poslove Grčke i njezinu vanjsku politiku.

Američko-kineski "trgovinski rat" postupno se prelijeva i u svoju najosjetljiviju sferu - energetiku. Kina se, inače, uvijek suzdržavala koristiti energetiku kao oruđe u trgovinskim "obračunima" sa Zapadom, jer je ona veliki uvoznik energenata i bilo kakvi poremećaji oko njihovih isporuka po kinesko bi gospodarstvo mogli bi biti vrlo rizični. Ali čini se kako kineskoj strpljivosti i po tom pitanju dolazi kraj.

Naime, Peking je prije desetak dana (info: Reuters) donio odluku o obustavi kupnje nafte iz SAD-a. Velika kineska energetska tvrtka Sinopec odustala je od planiranog uvoza 300 tisuća barela američke nafte mjesečno do kraja ove godine. A kako po strani nisu ostale niti druge kineske energetske tvrtke, za pretpostaviti je da se radi o centraliziranoj odluci kineske vlade, povezanoj s činjenicom, da su američko-kineski pregovori o trgovini ušli u "slijepu ulicu".

Ovome treba pridodati i povećanje prodaje svjetske nafte u kineskoj valuti, juanima, kroz u ožujku otvorenu prvu kinesku međunarodnu burzu nafte u Šangaju. Kineska vlada upravo kroz nju namjerava proširiti utjecaj juana u svjetskoj trgovini, oslabiti utjecaj "petrofolara", ali i zaobići američke sankcije vezane uz izvoz iranske nafte koje na snagu stupaju u studenom ove godine. Ali krenimo redom.

Zbog naglo pogoršanih odnosa na relaciji Washington Peking nikoga nije posebno iznenadila vijest kako je Kina objavila da će usprkos američkim prijetnjama sankcijama vezanim uz iranski energetski sektor (stupaju na snagu početkom studenog) i dalje nastaviti kupovati iransku naftu. Bloomberg je tu odluku nazvao "ozbiljnim udarcem" po Trumpova nastojanja da iranski izvoz nafte svede na nulu. Naime, Kina je jedan od pet najvećih svjetskih uvoznika iranske nafte, uz Japan, Indiju, Južnu Koreju i Europsku uniju.

Međutim, sada se, s obzirom na zaoštravanje odnosa s Washingtonom sve vrlo lako može promijeniti pa Peking čak može i povećati uvoz iranske nafte, što će ipak ovisiti o daljnjim pregovorima dviju najjačih ekonomija svijeta. Ali treba biti iskren i kazati, kako se nikakvo "svjetlou tunelu" u tim pregovorima ne vidi. Štoviše, prije nekoliko dana glavni savjetnik Bijele kuće u pregovorima s Kinom Larry Kudlow, upozorio je Peking (nakon što je ovaj odobrio carinski protuodgovor u visini od 60 milijardi dolara na uvoz roba iz SAD-a), da ne podcjenjuje odlučnost predsjednika Donalda Trumpa "koji će biti oštar".

U Moskvi je 15. kolovoza održan 14. krug rusko-kineskih pregovora o strateškoj sigurnosti. U usuglašenom priopćenju dvije su zemlje pozvale na zajedničku zaštitu poštenog i ravnopravnog svjetskog poretka i očuvanju mira i stabilnosti na Zemlji i u različitim regijama svijeta, priopćila je kineska agencija Xinhua.

Tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolay Patrushev i član Politbiroa CK Komunističke partije Kine Yan Tsein objavili su zajedničko priopćenje nakon sastanka. Kineski je predstavnik kazao kako su odnosi Pekinga i Moskve došli na najvišu razinu i da se radi o najboljoj etapi bilateralnih odnosa u čitavoj njihovoj povijesti, dosegnutoj pod vodstvom aktualnih predsjednika dviju država Xi Jinpinga i Vladimira Putina.

Dvije strane razgovarale su o problemu Korejskog poluotoka, iranskom nuklearnom sporazumu, kao i o nestabilnosti na Bliskom istoku, oko čega su postignuti sporazumi po svim pitanjima.

Nakon što je Bijela kuća uvela nove sankcije Rusiji i najavila oštre kaznene mjere koje će uvesti ako Moskva ne ispuni uvjete američkog ultimatuma i ne dozvoli inspekciju kemijskih objekata, ruski premijer Dmitrij Medvedev je izjavio kako su nove neprijateljske akcije Sjedinjenih Država protiv Rusije "objava gospodarskog rata".

Ova je izjava zvučala proturječno zbog očigledno namjernog sarkastičnog termina Medvedeva, koji je rekao kako "američki prijatelji" moraju shvatiti da ovo nije samo ekonomski rat i da će odgovor Rusije biti ekonomski, politički, a po potrebi i "drugim metodama". U svakom slučaju, jasno je da je ovaj rat davno probio ekonomske okvire.

Prvo, SAD trenutno provodi tipičan gospodarski rat i s Europskom unijom. Zabrana letenja Aeroflota u SAD "kao odgovor na trovanje Skripala" je nešto drugo. Drugo, sam Medvedev je naglasio da će "tom ratu morati reagirati - ekonomskim, političkim, a po potrebi i drugim metodama".

"Druge" metode jedino mogu biti - vojska. No, Rusija je posljednja zemlja koja je zainteresirana za rat protiv Sjedinjenih Država "na svim frontama". No, šamar u lice je strategija gubitnika koji ne može odgovoriti na metak.

Glasnogovornica State Departmenta, Heather Nauert, rekla je kako Sjedinjene Države za neprijateljske akcije "imaju cijeli set kojima SAD može pokušati prisiliti neku vladu da popravi ponašanje". Glavno je pitanje koji "set alata" ima Rusija kojim može prisiliti američku vladu da "popravi svoje ponašanje"?

Patrijarh američke spoljne politike, "strateg i mudrac" Henri Kisindžer našao se na udaru antitrampovske medijske kampanje. Sada je upravo Kisindžer, koga je do sada bilo nemoguće javno blatiti u uglednim američkim medijima, proglašen tvorcem najstrašnijeg zločina u američkoj politici - zavere Kremlja i Donalda Trampa.

Agencija Blumberg objavila je skandaloznu istragu u kojoj se tvrdi da je upravo siva eminencija američke politike bio taj oko koga su se okupljali učesnici "ruske zavere": Donald Tramp, Džared Kušner (zet američkog lidera), ruski ambasador Sergej Kisljak, pa čak i Marija Butina uhapšena u SAD.

Bilo je nemoguće i zamisliti da bi se neko odlučio da u taj skandal uvuče čoveka Kisindžerovog renomea. To se, međutim, dogodilo i predstavlja vrlo ozbiljan signal da se američko društvo i politička elita nalaze na ivici građanskog rata, te da nikakva nepisana pravila više ne važe, smatra Ivan Danilov, autor bloga "Krimson alter".

Neprikosnovenih više nema i ako se nakon Blumbergovog spina tim specijalnog tužioca Roberta Milera zvanično zainteresuje za Kisindžera, to će značiti da je u Americi danas moguće baš sve, pa čak i nasilan sukob pristalica establišmenta i Trampovih istomišljenika, ocenjuje Danilov.

U svim periodima postojale su figure koje ne podležu kritici - plemenski starci, mudraci, savetnici koje niko nije dirao čak ni u vreme ozbiljnih unutarpolitičkih i međusobnih sukoba. A ako se odjednom pokrene hajka na priznate neutralne autoritete i zaslužne starešine, znači da će biti nevolje.

U srijedu, 15. kolovoza, u Ankari su se sastali turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i katarski emir Tamim bin Hamad Al-Thani, a emir je priopćio o namjeri investiranja u tursko gospodarstvo 15 milijardi dolara.

Ured za odnose s javnošću turskog predsjednika priopćio je kako Katar namjerava brzo realizirati paket investicija u tursko gospodarstvo u visini od 15 milijardi dolara.

"Turski predsjednik i katarski emir tijekom susreta u predsjedničkom kompleksu u Ankari razmijenili su mišljenja o bilateralnim odnosima i regionalnim pitanjima. Katarski šeik Tamim Al-Thani izjavio je kako će Katar Turskoj brzo dostaviti investicijski paket u iznosu od 15 milijardi dolara. Tijekom susreta vođe su potvrdili svoju privrženost daljnjem jačanju odnosa između Turske i Katara u svim sferama. Na susretu su također sudjelovali ministri financija Turske i Katara", navodi se u priopćenju iz ureda turskog predsjednika.

Podsjećamo: Turska i Katar su najveći bliskoistočni saveznici. Katar je i jedina zemlja arapskog svijeta u kojoj Turska ima svoju vojnu bazu. Ankara je bila i jedna od prvih prijestolnica koja je podržala Dohu nakon što je Saudijska Arabija u lipnju 2017. godine pokrenula protu-katarsku kampanju i s tom zemljom prekinula diplomatske i gospodarske odnose u okviru tzv. arapskog kvarteta (Saudijska Arabija, Egipat, UAE, Bahrein). Turska je, tada, blokiranom Kataru dostavila pomoć u nužnim proizvodima široke potrošnje, ali i uputila svoj dodatni vojni kontingent u tu zemlju, neovisno što je Rijad od Ankare zatražio u najmanju ruku suzdržanost i neutralnost u njegovom sporu s Dohom, kao i zatvaranje turske vojne baze u katarskom emiratu.

Jučerašnji posjet katarskog emira predsjedniku Erdoganu ne može se tumačiti izvan konteksta diplomatskog i gospodarskog zaoštravanja odnosa između Turske i SAD-a, gdje je ova prva izložena snažnim političkim i financijskim pritiscima koji negativno utječu na njezinu ekonomiju, financijski sektor i stabilnost valute.

SAD su objavile uvođenje novih sankcija liderima kambodžanske vladajuće partije poslije kontroverznih izbora na kojima je partija premijera Hun Sena osvojila sva mjesta u parlamentu.

Portparolka Stejt departmenta Heder Nauert je juče rekla da ti izbori nijesu bili "ni pravedni, ni slobodni".

Prema njenim riječima, SAD su zbog toga uvele zabranu izdavanja viza kambodžanskim zvaničnicima "odgovornim za najnedemokratskija djela" tokom izborne kampanje, a moguće i njihovim porodicama. Nauert nije navela o kojim zvaničnicima je riječ niti koliko ih je.

"Ponavljamo apel vladi Kambodže da preduzme konkretne mjere za ohrabrivanje nacionalnog pomirenja, tako što će omogućiti nezavisnim medijima i organizacijama civilnog društva da bez ometanja igraju svoju vitalnu ulogu", navela je Nauert.

Narodna partija Kambodže, premijera Hun Sena, na vlasti je već 33 godine, a na izborima na kojima nije imala pravu opoziciju osvojila je 76,9 odsto glasova i svih 125 mjesta u parlamentu.

Najveća opoziciona partija, Partija za nacionalni spas Kambodže, koja je na izborima 2013. dobila 44 odsto glasova, raspuštena je u novembru 2017. a njen lider Kem Soha zatvoren po optužbi da je želio da svrgne vladu uz pomoć SAD.

SAD zahtijevaju "neodložno oslobađanje Sohe i drugih političkih zatvorenika kao i okončanje zabrane opozicije", rekla je Nauert.

Američki predsjednik Donald Trump povukao je u srijedu sigurnosne ovlasti bivšem čelniku CIA-e Johnu Brennanu, kojega optužuje za zloupotrebljavanje pristupa povlaštenim informacijama kako bi "sijao razdor i kaos" oko njegove administracije.

Trump je najavio reviziju ovlasti još nekolicine bivših obavještajnih i vladinih dužnosnika, redom njegovih kritičara, među kojima su i bivši čelnik Nacionalne obavještajne službe James Clapper, bivši direktor FBI-ja James Comey, Obamina savjetnica za nacionalnu sigurnost Susan Rice, bivši direktor Nacionalne sigurnosne agencije Michael Hayden i bivša zamjenica državnog tužitelja Sally Yates.

Brennan, čelnik Središnje obavještajne agencije (CIA) za vrijeme Trumpova prethodnika, demokratskog predsjednika Baracka Obame, oštar je kritičar novoga predsjednika i čest gost televizijskih emisija u kojima napada Trumpovu vanjsku politiku.

Glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders rekla je da se Brennan upuštao u "sve mahnitije komentare" i zloupotrebljavao svoje ovlasti pristupa povlaštenim informacijama, koje je koristio kako bi "sijao razdor i kaos".

"U ovome trenutku, sve eventualne koristi koje bi viši dužnosnici mogli imati od konzultacija s Brennanom nadjačane su rizicima koji proizlaze iz njegova nepredvidljivoga ponašanja. To ponašanje iskušalo je i probilo granice svake profesionalne pristojnosti koja mu je ukazana", prenijela je Sanders Trumpove riječi.