Gospodari lutakaS


Propaganda

EU i inicijativa Reportera bez granica za suzbijanja napada na slobodu medija od strane totalitarnih režima je cenzura neviđene razine

N.Babić
logicno.com
Sre, 15 Kol 2018 00:00 UTC
Europska unija, "otok slobode i istine u svijetu diktatura, represije i laži", podigla je internetsku stranicu, koju možete pratiti i na Facebooku, kojom se bori protiv "dezinformacija" i "lažnih vijesti". Otprilike svaki treći članak ili analiza su posvećeni Rusiji, ali i drugim zemljama.
Lažne vijesti
No, posebno je zanimljiv članak u kojem se pojašnjava kako se EU treba boriti protiv ovog zla. Ako pažljivo pročitate, primijetit ćete da je riječ o cenzuri neviđene razine i davanju prostora samo režimskim i korporativnim medijima, dok se na drugoj strani guši sloboda govora i suzbijaju protuargumenti.

"Posljednjih nekoliko godina raste dezinformacija na međunarodnoj sceni, što je sve veći problem. Na čelu bitke za istinu su novinari koji podržavaju jedan od najvažnijih stupova slobodnog i demokratskog društva: slobodne i nezavisne medije", stoji u članku.

Komentar: Pogledajte također:

Više...
Dollar

Turska i Njemačka slijede primjer Rusije, smanjuju investicije u američki $

Nermin N.
logicno.com
Sre, 15 Kol 2018 00:00 UTC
Turska i Njemačka slijede primjer Rusije, smanjuju investicije u američki $
Rusija je iz svojih rezervi gotovo u potpunosti uklonila obveznice američke vlade. Za dva mjeseca Moskva je prodala ogromnu količinu obveznica u vrijednosti od 81 milijarde dolara. Trenutno od rezervi vrijednih ukupno 458 milijardi dolara u američkih državnim obveznicama ima portfelj od samo 14,9 milijardi dolara. Ostalo je u obveznicama Kine, vrijednosnim papirima eurozone, zlatu i dio u rubljama.

Guvernerka Središnje banke Rusije, Elvira Nabiullina, objasnila da je smanjenje ulaganja u američke državne obveznice rezultat sustavne procjene svih vrsta rizika. U isto vrijeme Rusija sustavno povećava rezerve u zlatu.

Globalni geopolitički sukobi izazvani od strane Sjedinjenih Država već su prisilili neke zemlje da slijede primjer Kremlja.

Turska je smanjila svoje investicije u američke vrijednosne papire gotovo dva puta. Od oko 62 milijarde dolara u studenom je Narodna banka Turske u svibnju zadržala 32,6 milijardi dolara, nakon čega je eskalirao sukob s Washingtonom, navodno zbog uhićenja američkog pastora Andrewa Brunsona, optuženog da je s pokretom Fethullaha Güllena i njegovim pristašama sudjelovao u organiziranju propalog državnog udara u Turskoj u ljeto 2016.

Naravno da je sudbina Brunsona samo izgovor za pokretanje valutnog i diplomatskog rata protiv Turske. Jasno je da se iza svega kriju mnogo veći interesi, posebice od kada je FED odbio kupovati vrijednosne papire američke vlade.

U Europskoj uniji je Njemačka je smanjila svoje investicije u američki dolar s 86 milijardi dolara u travnju na 78,3 milijarde dolara u svibnju. Pad nije velik, ali se Washington boji lančane reakcije koja bi uzrokovala pravi potres u državnim financijama Sjedinjenih Država.
Više...
Attention

Turska kriza: Političarima diljem svijeta se stvari otimaju kontroli

Branko Podgornik
novilist.hr
Pon, 13 Kol 2018 13:34 UTC
TrumpErdogan
© Global Research/AFP
Promatrači se boje da Europu može zahvatiti novi val izbjeglica ako se proširi kriza u Turskoj, koja je primila tri milijuna Sirijaca. Ako se to dogodi, rastuće antiuseljeničke i »populističke« stranke u EU-u dobit će dodatno gorivo i postići povijesni uspjeh na izborima za Europski parlament..

Promatrači su zapanjeni brzinom kojom se širi kriza u Turskoj, nakon što je njezina valuta samo u jednom danu devalvirala gotovo 20 posto. Čak i u slučaju da se rastuća dužnička, bankovna i financijska kriza u Turskoj ograniči, članice Europske unije ipak neće proći neokrznute, vjeruje većina analitičara.

Nema sumnje da je financijske nevolje u Turskoj potaknuo američki predsjednik Donald Trump koji uvodi političke i ekonomske sankcije protiv Ankare. Očito je da SAD i Europa naglo gube saveznika u NATO-paktu, koji gubi smisao svog postojanja dok se rastače stari međunarodni poredak i stvaraju se novi odnosi. No, glavni razlog za rastuću financijsku krizu u Turskoj ipak treba tražiti u njoj samoj - u njezinom modelu gospodarskog rasta, koji se temeljio na pretjeranom zaduživanju. Zbog devalvacije lire Turci sve teže plaćaju goleme dugove.

Kriza u Turskoj najbrže će pogoditi europske banke koje su joj posudile gotovo 140 milijardi eura. To su ponajprije banke iz Španjolske, Francuske, Italije, ali manjih šteta imat će i Njemačka, Nizozemska, Britanija. Analitičari američkog JP Morgana tvrde da će europske banke, čak i one s najvećim potraživanjima, »vjerojatno moći održati pod kontrolom« negativne utjecaje iz Turske. Ipak, neki upozoravaju da nije riječ samo o izravnim štetama, već i neizravnim. Pitaju se što će biti ako se zaraza iz Turske proširi na ostale zemlje u razvoju, koje su se također rekordno zadužile. Poznato je da padaju valute Brazila, Argentine, Ukrajine, Rusije, Indije i brojnih drugih država, iako sporijim tempom od turske lire. Većinu zemalja u razvoju muči isti problem. Jačanje tečaja dolara i postupni rast kamata u SAD-u otežavaju im vraćanje kredita i potiču dužničke nevolje koje se mogu preliti i u Europu, u banke-vjerovnike zemalja u razvoju.
Više...
Attention

Sporazum Kaspijske petorke sahranio imperijalističku teoriju Mackinderovog i Brzezinskovog “Heartlanda”

N.Babić
logicno.com
Sre, 15 Kol 2018 00:00 UTC
Kaspijska petorka
Za sporazum koji je okončao dugogodišnje prijepore i napetosti zemalja koje imaju obale na Kaspijskom moru su zapadni mediji rekli kako je on djelomično ekonomski, ali s klauzulom da će samo zemljama potpisnicama omogućiti vojnu prisutnost na moru on zapravo znači rusku pomorsku dominaciju na najvećem svjetskom jezeru, kojeg zbog veličine mnogi zovu morem.

Naime, Kaspijsko more "bez vlasnika" ga je napokon dobilo. I to ne jednog, nego pet odjednom. 12. kolovoza su u kazahstanskoj luci Aktau čelnici pet kaspijskih zemalja potpisali sporazum o najvećem "unutarnjem moru" na planeti.

Ovim sporazumom je Kaspijsko jezero, kako se službeno zove, dobilo Konvenciju o pravnom statusu, a potpisali su je Rusija, Kazahstan, Azerbejdžan, Turkmenistan i Iran, pet zemalja Azije i Europe, čije obale zapljuskuje ovo de facto more. Iako je Rusija 1996. predložila pokretanje pregovora o statusu Kaspijskog mora, prvi pokušaji njegove podjele su počeli odmah nakon raspada Sovjetskog Saveza, kada je, umjesto SSSR-a, Kaspijsko more s Iranom moralo podijeliti četiri "nasljednika".

Prije raspada Sovjetskog Saveza je "socijalističko carstvo" Kaspijsko more dijelilo samo s Iranom. Nakon 1991. godine su se Iranu i Rusiji pridružile tri bivše sovjetske republike. Naravno, dijeliti more u pet dijelova je mnogo teže nego na dva.

Zbog naglog porasta broja podnositelja zahtjeva, od kojih svaka strana ima svoje interese i ciljeve, neizbježno je došlo do problema i pregovori su zaglibili u dugoročnu močvaru rasprava i diplomatskih sporova.

Mora se odati počast kaspijskim državama, jer se nisu trudile uzalud, budući da zaista ima što dijeliti. Prvo, po rezervama ugljikovodika je Kaspijsko more drugo na svijetu, a prvi je Perzijski zaljev. 2012. godine su dokazane rezerve nafte u Kaspijskom moru, prema američkoj agenciji EIA, iznosile 48 milijardi barela i 8 300 milijardi kubnih metara plina. Drugo, Kaspijsko more ima vrlo vrijednu ribu - jesetru, čiji kavijar vrijedi kao zlato. Dovoljno je reći da kilogram najskupljeg kaspijskog kavijara, koji se najviše dobiva od riba na jugu uz obale Irana, vrijedi 25 tisuća dolara.

Komentar:

Više...
Arrow Down

Lavrov: Velika zlouporaba američkog $ će dovesti do njegovog slabljenja i intenzivnijeg korištenje nacionalnih valuta


geopolitika.news
Uto, 14 Kol 2018 00:00 UTC
Dolar
© Jose Luis Gonzalez / Reuters
Ruski ministar vanjskih poslova Sergey Lavrov izjavio je kako primjena američkih jednostranih sankcija smanjuje korištenje dolara u trgovanju između država, što će u buduće dovesti do slabljenja položaja američke valute u svijetu.

Šef ruske diplomacije o tome je govorio na večerašnjoj zajedničkoj konferenciji za medije s turskim kolegom Mevlutom Cavushogluom tijekom svog službenog dvodnevnog posjeta Turskoj i sudjelovanja na konferenciji turskih veleposlanika u inozemstvu i međunarodnim organizacijama.

Sergey Lavrov kazao je kako politika jednostrane primjene sankcija izaziva sve više sumnji u sigurnost i privrženost SAD-a za provođenje sporazuma. Također je izjavio kako će "gruba zlouporaba uloge američkog dolara kao svjetske rezervne valute" dovesti do njegovog slabljenja, što se već odražava u sve intenzivnijem korištenju nacionalnih valuta u uzajamnoj trgovini, a uzajamna naplata koja ne uključuje dolar već se aktivirala između Rusije, Turske i Irana i primjenjuje se u trgovini između Rusije i Kine.

Na novinarsko pitanje, kako Moskva gleda na politiku jačanja američkih sankcija protiv Rusije, Irana i Kine, i kako snažno to utječe na krizu u regiji, poglavito na koordinaciju po sirijskoj temi i nastojanju Rusije za pronalazak riješenja po pitanju izbjeglica, Lavrov je odgovorio slijedeće:

Komentar: Još jedan u nizu razloga zašto će američki dolar vjerojatno padati u vrijednosti u ne tako dalekoj budućnosti:

10 numbers that demonstrate America's current financial condition is a disaster waiting to happen

Više...
Chess

Američki plan za palestinsku državu (2): "Jordan je rješenje Palestine"

Mario Stefanov
geopolitika.news
Uto, 14 Kol 2018 00:00 UTC
Američki plan za palestinsku državu
Stari diplomatski lisac, dugogodišnji njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer još u prosincu 2017.godine u svome članku pod naslovom "The New Fulcrum of the Middle East" za Project Syndicate suptilno diplomatski ukazuje kako se na Bliskom istoku američkom inicijativom sprema nešto veliko, na što upućuju naznake enormne ambicioznosti i opsega novog američkog plana za Bliski istok.

Fischer navodi: "U pozadini Trumpovog priznanja Jeruzalema glavnim gradom Izraela postoji neka šira agenda. Ima li Trump na umu možda novo teritorijalno rješenje koje nadilazi tradicionalne parametre sukoba Izrael-Palestina?" Iz svega što je kasnije uslijedilo, uključujući i proglašenje Izraela državom izraelskog naroda, proizlazi kako je bio u pravu. Uistinu, sprema se nešto veliko, koje će, ukoliko uspije, promijeniti sliku Bliskog istoka. Fischer uočava i glavne regionalne aktere preko kojih se plan treba provesti - Saudijsku Arabiju i Izrael, pa navodi: "Stvoreni savez između Saudijske Arabije i Izraela, nekada nezamisliv, vjerojatno će postati jedna od pokretačkih snaga novog Bliskog istoka. Samo će vrijeme pokazati što će zapravo biti cijena takvog saveza koji izvana figurira kao protu-iranski".

Izraelski mediji, analitički think-tankovi s velikim utjecajem na političko odlučivanje, kao i znatan dio političke strukture otvoreno i bez ikakvih ograda već duže vrijeme govore o Jordanu kao palestinskoj državi, tako da se stječe dojam kako je to sve već gotova stvar.

Tako "Breaking Israel News" u članku od 18. listopada 2017. godine autorice Eliane Rudee prenosi izjavu rabina Yehude Joshua Glicka, u to vrijeme zastupnika Likuda u izraelskom parlamentu Knessetu. Glick na konferenciji o riješenju palestinskog pitanja, održanoj u Jeruzalemu 17.listopada 2017.godine, izjavljuje: "Svi znaju da je Jordan palestinska država....Koncepcija palestinske države u Judeji i Samariji (Zapadna obala - op.a) više ne postoji....Jordan kao palestinska država je ozbiljan potencijal jer su većina Jordanaca Palestinci. Prije 1967. godine svi Palestinci su bili dio Jordana". Prema autorici članaka većina uglednika javnog i političkog života Izraela prisutnih na konferenciji, održanoj u jeruzalemskom "Menachem Begin Center", podržala je tezu da je jordanska opcija zadovoljavajuće rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Zaključak konferencije stoga glasi "Jordan je rješenje Palestine" i poziva se na stvaranje takve regionalne konfiguracije u kojoj bi na rijeci Jordan postojala jedna arapska država koja bi uključivala Palestince - što bi bio Jordan i jedna židovska država- Izrael.

Komentar: Američki plan za palestinsku državu (1)

Više...
Die

Amerika u ratu protiv svih: Razoran bumerang će im se vratiti

Katarina Jordanov
Sputnik
Sre, 15 Kol 2018 07:00 UTC
Financijsko tržište
© CC0 / Pixabay
Vašingtonska administracija Donalda Trampa uvela je niz ekonomskih sankcija Kini, Rusiji, EU, Turskoj i preti oštrim merama firmama koje sarađuju sa Iranom i učestvuju u izgradnji gasovoda "Severni tok 2". Dok trpe svetska privreda i stanovništvo, sve je izvesnije da je Amerika sebi opet dala autogol.

Stručnjak za međunarodne finansije Vladimir Ristanović kaže da nije reč samo o ekonomskim, već i političkim obračunima. Gost emisije "Energija Sputnjika" Jelice Putniković ističe da je ovde jako teško odvojiti ekonomiju od politike i geostrateških interesa. On je definisao protekcionističke mere Amerike kao kratkoročne i procenio da one neće izazvati neku veću krizu u svetu, osim što će se sigurno različito odraziti na pojedine ekonomije.

Amerika je prošle godine pokušala da postigne privredni rasti tako što je preduzela određene ekonomske mere, ali do toga nije došlo. Ristanović kaže da je moguće da su najavljene sankcije Kini, EU i Rusiji pokušaj da Amerika spasi svoju privredu, ali da se to u protekcionističkim merama vraća kao bumerang.

"Nije isto kada se napada jedna Turska, koja ima učešće na finansijskom tržištu od 1,5 odsto, ili Kina, koja ima skoro 20 odsto. Kada uvedete carine na neke proizvode, automatski poskupljujete troškove i na taj način niste više u prilici da budete konkurentni. Sve te mere dovode do velikih turbulencija na tržištu, i kod ponude i kod potražnje. U jednom takvom okruženju, ne samo da je problem sa proizvodima, već i sa faktorima proizvodnje koja dodatno utiču na nestabilnost u svetskoj ekonomiji - narušava se konkurentnost, odnos izvoza i uvoza, smanjuje se trgovina."
Više...
Chess

Prisutnost terorista ISIL-a službeno opravdanje za ostanak SAD koalicije: Najnoviji podaci SAD-a - u Siriji i Iraku još uvijek ima 30 000 boraca

N.Babić
logicno.com
Uto, 14 Kol 2018 00:00 UTC
Teroristi Sirija
Kako se počeo nazirati kraj sirijskog rata, gdje je vojno rješenje neminovni za pokrajinu Idlib, nakon čega bi trebalo početi ulagati diplomatske i pregovaračke napore za rješenje statusa kurdskih YPG snaga, koje Turska ne želi na svojim granicama, ponovno se aktualiziralo pitanje broja terorista "Islamske države" u Siriji. Podsjetimo da je nakon vojnog poraza glavnine terorističkih snaga Washington izjavio kako će zadržati vojnu nazočnost u Siriji kako bi spriječio pojavu "Islamske države 2".

Međutim, prema zapovjedništvu koalicije koju predvode SAD, krajem 2017. je u Iraku i Siriji ostalo manje od tisuću militanata "Islamske države" koji nastavljaju pružati otpor.

"Većina militanata ISIL-a je blokirana u pustinjskim regijama zapadnog Iraka i istočne Sirije", navelo je američko zapovjedništvo 27. prosinca 2017.

Kako je prisutnost terorista ISIL-a službeno opravdanje za američku, francusku i britansku vojnu nazočnost u sjevernoj Siriji i području Al-Tanfa, brojka od 1000 terorista u dvije susjedne arapske zemlje nije bila dobar izgovor za kršenje međunarodnog prava. Zbog toga je njihova brojka u službenim izvješćima američke vojske naglo povećana.

Naime, 8. kolovoza je panarapski list Al-Monitor, sa sjedištem u Washingtonu, objavio priopćenje Pentagona kako je u Siriji, nakon poraza, ostalo više terorista ISIL-a nego što je prethodno priznavalo.

Sada američka koalicija procjenjuje kako ISIL u blizini iračke granice u Siriji ima čak 4000 do 6000 boraca, protiv kojih američko zrakoplovstvo provodi udare.

Procjenu je provela Agencija obrambene obavještajne službe (DIA) i tvrdi "kako su preživjele znatno veće snage militanata nego što je Pentagon javno priznao".
Više...
Quenelle

"Gospodarski napad na Tursku": Erdogan objavio bojkot američke elektronike kao odgovor na američke sankcije


geopolitika.news
Uto, 14 Kol 2018 00:00 UTC
Turska
© Murad Sezer / Reuters
Turska objavljuje bojkot uvoza američkih elektroničkih proizvoda kao odgovor na američke sankcije, izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, u svom govoru u Ankari.

Erdogan, koji je izjavio kako se na Tursku "vrši ekonomski napad", izjavio je slijedeće: "Ranije su se slične stvari odvijale puno tiše, a sada oni na nas idu otvoreno. Mi možemo zauzeti dvije stvari: ekonomsku i političku poziciju. S ekonomske pozicije mi usvajamo mjere, naše Ministarstvo financija i državna riznica rade dan i noć. Osim toga, mi objavljujemo bojkot elektroničke robe iz SAD-a. Oni imaju iPhone, ali, s druge strane, postoji Samsung."

Također je kazao kako će Turska u većoj mjeri koristiti i domaću telefonsku marku Venüs Vestel. Turska je država, kazao je dalje Erdogan, sposobna sama proizvoditi sve što je potrebno.

"Umjesto da se nešto naručuje u inozemstvu za novce, mi ćemo raditi još bolje, i sami njima nuditi (svoje proizvode). Naš je narod za to sposoban. Kada smo mi Ameriku molili bespilotne letjelice, što su oni odgovorili? ­­- "Kongres ne dozvoljava". Ne bi bilo sreće, da nesreća nije pomogla. Sada ih mi proizvodimo sami, problema nema. I proizvodimo toliko koliko nam treba", kazao je turski predsjednik Erdogan.

Komentar: Erdogan spašava liru okrećući se novom savezu s Rusijom, Kinom, Indijom i Meksikom

Više...
Attention

Njemački ministar gospodarstva: Nećemo dozvoliti Washingtonu diktiranje s kim možemo voditi biznis


geopolitika.news
Uto, 14 Kol 2018 00:00 UTC
Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier
Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier
U intervjuu njemačkom tjedniku Bild am Sonntag, njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier kritizirao je američku administraciju zbog vršenja političkog i ekonomskog pritiska na Njemačku.

Njemački je ministar izjavio kako potezi Trumpove administracije nanose štetu radnim mjestima i gospodarskom rastu.

"Ovaj trgovinski rat usporava ekonomski rast, uništava radna mjesta i stvara novu neizvjesnost. Primjeri iz prošlosti pokazali su kako od trgovinskog rata najviše od svih stradavaju potrošači, zato što proizvodi postaju skuplji. Mi nećemo dozvoliti Washingtonu diktiranje s kim mi možemo voditi biznis. Zato ćemo se pridržavati Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (usuglašenog od strane međunarodne zajednice i VS UN-a u sklopu potpisanog iranskog nuklearnog sporazuma u ljeto 2015.g., op. GN.), kako Iran ne bi mogao razviti atomsko oružje. Procjenjivat ćemo različite mogućnosti kako bismo držali otvorenim razne financijske kanale, kako na razini Njemačke tako i na razini Europe u cjelini", kazao je, između ostalog, ministar gospodarstva u saveznoj vladi kancelarke Angele Merkel.
Više...