Kako se i najavljivalo, američki predsjednik Donald Trump danas je objavio kako SAD uvodi tarife na 50 milijardi USD uvoza iz Kine. Nije trebalo dugo čekati na odgovor iz Pekinga - kineske vlasti poručuju kako je ovo "trgovinski rat" te kako će adekvatno odgovoriti.

Dakako, globalni trgovinski rat između dvije najveće ekonomije svijeta imat će posljedice za cijeli svijet, no Trump ustraje u svojoj odluci da, kako tvrdi, "izbalansira" globalnu trgovinu. SAD ima veliki deficit prema pojedinim zemljama, naročito prema Kini, a to je nešto što Trump ističe od početka svog mandata te tvrdi kako Europa, Kina i drugi "potkradaju SAD" (trenutačna trgovinska razlika između Kine i SAD-a iznosi 375 milijardi USD).

No, ovo bi mogao biti tek početak - Trump ističe kako je spreman i na dodatne mjere ukoliko Kina "uzvrati". U tom slučaju novi američki udarac mogao bi biti još i znatno veći - spominje se mogućih dodatnih 100 milijardi USD tarifa na ključni uvoz iz Kine.

Do kuda ovaj trgovinski rat može ići saznat ćemo uskoro, na idućem potezu je Kina, a njima ovo nadmetanje tarifama daleko manje odgovara nego trenutačno SAD-u.

Na jučerašnjem zasijedanju u Bruxellessu predstavnici članica EU jednoglasno su odobrili uvođenje uvoznih carina protiv SAD-a, izvjestio je Reuters.

Te mjere još mora odobriti Europska komisija na slijedećem zasijedanju 20. lipnja. Međutim, Bruxelless je već ranije izjavio kako će se carine početi primjenjivati s početkom srpnja. EU je također inicirala razmatranje problema s carinama unutar organizacije WTO.

Podsjećamo: SAD su 23. ožujka uvele carine u visini 25% na uvoz čelika i aluminija, a države EU, Australija, Kanada, Meksiko, Brazil i Južna Koreja dobili su rok od mjesec dana za prilagodbu američkim zahtjevima ili će se i protiv njih uvesti navedene carine. Međutim, i pored višekratnih pregovora po tom pitanju EU i SAD nisu uspjele postići sporazum te je Washington s 1. lipnjom najavio start carina i prema EU.

Na jučerašnju najavu uvođenja europskih carina prema SAD-u već je reagirao predsjednik Donald Trump. On je od svoje administracije zatražio ubrzanje odluke oko uvođenja carina od 25% na uvoz stranih automobila i kamiona, kao i njihovih rezervnih dijelova, prije svega europskih i japanskih, priopćio je medij Politico. Prije toga Trump po zakonu mora dostaviti Ministarstvu trgovine informaciju o tome, da su strani proizvodi, poput onih od Toyote i Audija - direktnih konkurenata američkog Forda i Chryslera - ugroza nacionalnoj sigurnosti.

Trump uvođenje carina smatra važnim dijelom svoje srednjoročne strategije, koja se odnosi na zaštitu interesa američke industrije, radnika i stimuliranje američkog gospodarstva. Osim toga, uz pomoć carina Trump želi polučiti političke bodove i svoju administraciju predstaviti kao učinkovitu po pitanju državnih interesa. Povećanje carina na uvoz automobila bit će posljednji u seriji agresivnih trgovinskih poteza američkog predsjednika.

Trenutačno na uvozne automobile otpada trećina američkog automobilskog tržišta. Od 17,3 milijuna automobila, prodanih prošle godine u SAD-u, američkih automobila bilo je 11 milijuna. Ukupni iznos uvezenih automobila i rezervnih dijelova u 2017.g. nadvisio je 228 milijardi dolara. U isto vrijeme američki proizvodni pogoni bili su aktivni na razini od 80%.

Podsjećamao kako na prošlotjednom samitu G7 SAD i druge članice "velike sedmorice" nisu uspjele postići dogovor oko uvođenja američkih carina na čelik i aluminij. Kao odgovor na predloženo ukidanje carina američki je predsjednik predložio u potpunosti ukinuti carinske barijere i omogućiti slobodan pristup američkih proizvođača na tržišta Kanade i Europske unije.

Višegradska skupina je jedan od termina koji se sve češće čuje u političkoj terminologiji na europskom kontinentu.

"Skupina suverenista", "skup naroda koji ne žele primiti imigrante", "oni koji namjeravaju demontirati Europsku uniju iznutra", samo su neke od riječi koje možete čuti ili čitati ovih dana o četiri zemlje koje čine Višegradsku skupinu. Zapravo je sve fokusirano na predstojeće izbore za Europski parlament. Političke stranke koje su dio sporazuma potpisanog u mađarskom gradu 1991. godine bi trebale suvereno pobijediti u svojim zemljama.

U Mađarskoj će veliku podršku dobiti stranka Viktora Orbana, ako joj dodamo Jobbik, koji je sve samo ne za EU, ova politička opcija može doseći oko 65% podrške. Možda bi sada neki trebali biti svjesni o kakvom fenomenu govorimo.

Naravno, Mađarska se donedavno smatrala temeljem suverenističkog saveza, kojeg je činila s Poljskom, Češkom i Slovačkom. No, situacija se danas promijenila. Rasprava se sada proširila na moguće dodirne točke u programu između Višegradske skupine i takozvanih pobjedonosnih i rastućih "populističkih pokreta" u drugim zemljama Europske unije.

Ideja koju promiču ovi politički akteri, posebice iz Slovačke, jest da se formira druga "Višegradska skupina", koja bi imala drugačiju svrhu, a ne samo da konsolidira zajedničku viziju suvereniteta tih četiriju država, već da se otvori za raspravu sa svim onim zemljama u kojima postoji kritična većina prema Europskoj uniji, onakvoj kakva danas postoji.

Diskusiji u toj proširenoj Višegradskoj skupini, nazovimo je tako, svakako bi se pridružila Italija i Austrija, a kako je budućnost Tsiprasove vlade neizvjesna, možda i Grčka. Ključni saveznici V4 su francuski Nacionalni front kojeg vodi Marine Le Pen i stranka Alternativa za Njemačku.

Sjedinjene Američke Države su upozorile sirijske snage da ne pokreću vojnu ofenzivu u takozvanoj zoni de-eskalacije na jugozapadu zemlje. Washington je pozvao i Rusiju da utječe na Damask na očuvanje te zone.

"Sjedinjene Države su zabrinute zbog izvješća o budućim operacijama sirijskih vlasti u jugozapadnom dijelu Sirije zbog dogovora o uspostavi područja za de-eskalaciju sukoba postignutog dogovorenih između Sjedinjenih Država, Jordan i Ruske Federacije prošle godine, kojeg su potvrdili je predsjednik Donald Trump i Vladimir Putin u studenom u Danangu u Vijetnamu", izjavio je State Department.

"Ponavljamo da sve vojne akcije sirijske vlade protiv jugozapadnog područja de-eskalacije može dovesti do širenja sukoba. Ponovno potvrđujemo da će Sjedinjene Države poduzeti odlučne i odgovarajuće mjere kao odgovor na kršenje primirja od strane sirijske vlade u ovom području", istaknuo je State Department.

Washington je rekao da prekid vatre i jugozapadno područje de-eskalacije za cilj imaju smanjenje sukoba u zemlji, spašavanje života ljudi i stvaranja uvjeta za "siguran i dobrovoljan povratak prognanika u svoje domove".


Kao što je navedeno u State Departmentu, zahvaljujući postojećim diplomatskim kanalima je bilo moguće izbjeći nastavak neprijateljstava gotovo godinu dana.

"Vojna ofenziva sirijskog režima u ovoj zoni primirja bi narušila ove inicijative, koje su do sada bile uspješne", priopćio je Washington.

Nakon što je prošlog mjeseca priopćeno da je Bijela kuća zamrznula 200 milijuna dolara iz fondova koji su namijenjeni za "obnovu Sirije " i kada je jasno poručeno da je prvo područje koje ostaje bez američkog novca sirijska pokrajina Idlib, koja je pod nadzorom raznih islamističkih skupina, među kojima i sirijskog ogranka Al-Qaede, takozvane "Bijele kacige" su se požalile da su ostale bez važnog izvora financiranja.

Međutim, jučer je predsjednik Sjedinjenih Država, Donald Trump, dozvolio slanje 6,6 milijuna dolara takozvanim "Bijelim kacigama", opskurne propagandnoj skupine koja islamističke teroriste prati diljem Sirije i ima ulogu stvaranja propagandnih uradaka o "zločinima sirijskog režima".

Glasnogovornica američkog State Departmenta, Heather Nauert, priopćila je jučer da su Sjedinjene Države odobrile veliku svotu novca za "Bijele kacige", aktivne na sirijskom teritoriju kao organizacija koja se navodno, bavi "spašavanjem ljudskih života".

"Američka vlada snažno podržava "Bijele kacige" koje su spasile više od 100 000 života od početka sukoba, uključujući i žrtve napada kemijskim oružjem predsjednika Bashar Al-Assada", rekla je Nauert, podsjećajući na upravo objavljene ničim potvrđene optužbe o kemijskim napadima za koje Bijela kuća tvrdi da su ih počinile sirijske snaga.

Heather Nauert je naglasila "ključnu ulogu "Bijelih kaciga" u prikupljanju "dokaza" i "davanju iskaza" protiv sirijskih dužnosnika".

SAD i njihovi saveznici su "Bijele kacige" sa 6,6 milijuna dolara nagradili dan poslije objavljivanja prilično nerazumljivog i izvješća istražnog tima Organizacije za zabranu kemijskog oružja, kojim se navodi da je u ožujku prošle godine vrlo vjerojatno došlo do kemijskog napada na području grada Al-Lataminaha, sjeverno od Hame.

Slučaj zaplene 32 kilograma kokaina u Luci Bar samo je još jedna potvrda da je upravo ta luka jedna od glavnih karika u švercu narkotika koji se dalje distribuira na Balkanu.

Službenici Uprave carina, juče su u Luci Bar u dva kontejnera sa bananama koja su iz Ekvadora preko Malte stigla u Crnu Goru pronašli 32 pakovanja sa praškastom materijom za koju se osnovano sumnja da je u pitanju opojna droga kokain, saopšteno je iz Uprave carina.

"Pregledom uz upotrebu skenera u jednom kontejneru carinski službenici su uočili nepravilnosti. Naime, u dijelu kontejnera namijenjenom za hlađenje (frigo prostor), uočena je sjenka čija boja je ukazivala na postojanje materije organskog porijekla", navode iz Uprave carina.

U saopštenju se takođe dodaje da su carinici potom pristupili fizičkoj kontroli i otkrili sumnjivu materiju za koju se osnovano sumnja da je opojna droga kokain u količini 32 pakovanja od po 1 kilogram.

U Luku Bar, inače, sedmično stigne oko 50 kontejnera sa bananama čije su krajnje odredište Crna Gora, Srbija, "Kosovo" i Bosna i Hercegovina, a koje se tovare u najvećoj ekvadorskoj luci Gvajakil, dok je, prema pisanju "Vijesti" koje se pozivaju na izvore iz vrha policije, uvoznik sporne isporuke bio crnogorska kompanija "Voli".

Iz "Volija" su takođe odmah reagovali saopštenjem da je "dopremljena isporuka banana za tu kompaniju u potpunosti čista".

"Banane uvozimo od našeg dugogodišnjeg poslovnog partnera. Kompanija Voli ni na koji način nije umiješana u bilo kakav incident, kao što i ovaj slučaj nije ni u kakvoj vezi sa nama i našim poslovanjem", kazali su iz te kompanije.

Pre dva dana, francuski proizvođači automobila Pežo i Sitroen, obznanili su svoj odlazak sa tržišta Irana. Oni su direktno rekli, da im je američko tržište izuzetno važno. Tako je već postupilo na desetine velikih zapadnih kompanija, koje su proširile svoju delatnost u Iranu za poslednje tri godine. Vlade zemalja Zapadne Evrope nastavljaju da govore o važnosti očuvanja sporazuma sa Teheranom, ali u praksi, politika Donalda Trampa se sprovodi u život.

Na listi desetina kompanija koje su objavile svoj odlazak iz Irana, nije bilo nijedne ruske. Čitaoci mogu da pomisle da ruski industrijski i finansijski giganti ne napuštaju Iran iz razloga principijelnog neslaganja sa politikom sankcija. Posebno naivni mogu da pretpostave da će najveće ruske kompanije ostati u Iranu jer više ne veruju u svoj povratak na američko tržište.

U stvarnosti, oni nisu napustili iransko tržište usled svog odsustva na njemu. Moskva je igrala važnu ulogu u ukidanju sankcija koje je svetska zajednica nametnula Iranu. Njena diplomatska uloga bila je nezamenljiva u postizanju sporazuma oko iranskog nuklearnog programa. Treba podsetiti, da su pre tri godine, veliki ruski preduzetnici, političari i televizijski komentatori veličali iranski režim, i govorili o budućim ugovorima vrednim milijarde dolara. Data su obećanja najvećim naftno-gasnim kompanijama, očekivalo se masovno rusko prisustvo na tržištu prerade metala, uključujući i proizvodnju cevovoda. Govorili su o zajedničkim avionskim projektima, i čak o proizvodnji traktora. Da se ne govori o sferi naoružanja.

Prilikom zaključivanja sporazuma i ukidanja sankcija, ogroman novac Iran nije usmerio na unapređivanje ekonomskih i strateških odnosa sa Rusijom. Nijedan velik ugovor nije bio dodeljen ruskim specijalistima - Iran se sasvim otvorio Zapadu. Obećanja o razvijanju trgovačkih i ekonomskih odnosa sa Rusijom nisu bila ispunjena, ako bi se koristili politički korektnim, diplomatskim jezikom.

Uoči isteka ultimatuma sirijske vojske terorističkim skupinama u pokrajini Dara'a, koje bi do ponoći trebale donijeti odluku o predaji, mirnoj reintegraciji, evakuaciji ili će se suočiti s ofenzivom, mediji su objavili vijest kako je Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW) završila istragu o kemijskim napadima u Siriji korišteni su sarin i klor.
Napad se, navodno, dogodio južno od grada Al-Lataminah, sjeverno od Hame, oko 4 kilometra udaljenom od linije fronte koju drže vladine snage.

Opet imamo problem da se medijska izvješća u razlikuju od izvješća koja je službeno objavio OPCW, jer se navode samo dijelovi i prešućuje se metodologija dobivanja dokaza.

Na primjer, hrvatski portal Index, citirajući agencije Hina i EPA, piše:

U intervjuu za iransku televiziju Al-Alam je sirijski predsjednik Bashar Al-Assad potvrdio da se sirijski jug suočava s dvije opcije, pomirenjem ili oslobođenje tog područja silom, što znači da u ovom trenutku ne postoje konkretni rezultati iz jednostavnog razloga što izraelska i američka strana prave smetnje, jer vrše pritisak na teroriste u tom području kako bi se spriječilo postizanje bilo kakvog kompromisa ili mirnog rješenja.

Assad je dodao kako strateški odnos Sirije i Irana nije posljedica nekog posla ili dogovora, nego je povezan sa sadašnjošću i budućnošću regije, potvrđujući da niti Sirija niti Iran ne prenose taj odnos u međunarodnu političku arenu, koliko god bio podvrgnut raznim interpretacijama.

Predsjednik Bashar Al-Assad je potvrdio da od početka rata Izraelci, posebno na jugu, napadaju sirijske snage, čime pružaju izravnu potporu teroristima. Izraelsko topništvo i zrakoplovi su istovremeno topništvo i zrakoplovi terorista. Unatoč izraelskoj potpori teroristima, Sirija je radila svoj posao, a sirijska vojska se bori na jugu, gdje je oslobodila niz područja uz granicu. Dakle, sa ili bez izraelskog odobrenja, odluka je sirijska. To je nacionalna dužnost koju će vlada i vojska provesti.

Intervju sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada za televiziju Al-Alam kojeg je vodio poznati novinar i ratni reporter Hossein Mortada.

Dakle sastali su se Čovjek raketa i Starac. Nakon prošlogodišnjeg epskog blaćenja, američki predsjednik Donald Trump sada kaže kako on i predsjednik Kim Jong-un iz Demokratske Narodne Republike Koreje imaju "posebnu vezu". "Optika" summita dobro se odražava na oba čelnika, koji su bili srdačni i bez ikakvih histerija i izljeva bijesa zbog kojih su "analitičari" prošle godine predviđali nuklearnu paljbu.

Ali sada je to sve drevna povijest. Potpisani dokument - deklaracija, a ne "pogodba", "putokaz" ili nešto više - kratka je:

Uvjereni da će uspostava novih odnosa SAD-DNRK pridonijeti miru i prosperitetu Korejskog poluotoka i svijeta, te priznajući da međusobna izgradnja povjerenja može promicati denuklearizaciju korejskog poluotoka, predsjednik Trump i predsjednik Kim Jong Un navode sljedeće:

1. Sjedinjene Američke Države i DNRK [Demokratska narodna Republika Koreja] obvezuju se na uspostavljanje novih odnosa SAD-DNRK u skladu sa željom naroda dviju zemalja za mir i prosperitet.
2. Sjedinjene Države i DNRK pridružit će se naporima na izgradnji trajnog i stabilnog mirovnog režima na Korejskom poluotoku
3. Ponovno potvrđujući Deklaraciju Panmunjom od 27. travnja 2018., DNRK se obvezuje na potpunu denuklearizaciju korejskog poluotoka.
4. Sjedinjene Države i DNRK se obvezuju na vraćanje ostataka zarobljenih/nestalih uključujući neposrednu repatrijaciju već identificiranih.

Na kraju sastanka Trump je navodno pustio sljedeći video:


Nazovite ga kitnjast ili željno razmišljanje, ali ova poruka je mnogo bolja nego "vatra i bijes".