Gospodari lutakaS


Chess

Washington traži od Sjeverne Koreje brzu denuklearizaciju


jutarnji.hr
Čet, 14 Lip 2018 10:24 UTC
Sjeverna Koreja
© KCNA / Reuters
Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un shvatio je da denuklearizacija Sjeverne Koreje mora biti brza, rekao je u četvrtak u Seulu američki državni tajnik Mike Pompeo, naglašavajući da do ukidanja sankcija Pjongjangu neće doći dok se taj proces ne završi.

"Sjedinjene Države i dalje traže potpunu, provjerljivu i nepovratnu denuklearizaciju Sjeverne Koreje", rekao je Pompeo na konferenciji za novinare koju je održao zajedno sa svojim japanskim i južnokorejskim kolegama.

U dokumentu koji su u Singapuru ovaj tjedan na summitu potpisali američki predsjednik Donald Trump i Kim ne nalazi se termin "provjerljiva" niti "nepovratna". "Mislimo da je Kim Jon Un shvatio hitnost situacije i da to trebamo učiniti brzo", kazao je Pompeo.

Sankcije Pjongjangu kojima ga se želi kazniti za nuklearni i balistički program ne mogu biti ukinute dok se proces denuklearizacije ne dovrši, istaknuo je Pompeo. Južnokorejski šef diplomacije King Kyung-Wha govorio je o čvrstini saveza svoje zemlje s Washingtonom. "Savez Južne Koreje i SAD-a snažniji je nego ikada", rekao je.

Trump je ovaj tjedan nakon summita s Kimom na opće iznenađenje najavio okončanje zajedničkih vojnih vježbi između SAD-a i Južne Koreje. Nenadana odluka iznenadila je i Seul i američku vojsku, te zbunila saveznike. Sjeverna Koreja zajedničke vojne manevre SAD-a i svog južnog susjeda smatra provokacijom te se najava njihovog odgađanja ocjenjuje kao jedan od glavnih ustupaka američke strane.

Komentar: Takav cilj može biti izvrstan ako to ne bude američko povijesno uništavanje zemalja nakon razoružavanja.
Sjedinjene države


Više...
Cards

Trump: 25% vremena na G7 pričali o Rusiji, zar ne bi bilo bolje da je Rusija bila za stolom? A i s Putinom bi imao bolji odnos da se viđamo češće


advance.hr
Čet, 14 Lip 2018 09:07 UTC
Trump i Putin
© SPUTNIK/AFP/File Mikhail KLIMENTYEV
Američki predsjednik Donald Trump istaknuo je kako su lideri skupine G7 prošlog tjedna znatan dio vremena potrošili komentirajući Rusiju te navodi kako je to još jedan razlog zašto bi Rusiju trebalo vratiti u G skupinu. "To bi bio ekstremno logičan potez", poručio je američki predsjednik.

"Znate, potrošili smo možda 25% vremena razgovarajući o Rusiji i rekao sam - zar ne bi bilo bolje da je Rusija ovdje", rekao je Trump u jučerašnjem intervjuu za Fox News te je pritom odmah nadodao - "Ja nisam za Rusiju, ja sam za SAD".

Ipak, mnogi njegovi kritičari okarakterizirat će ovo kao tipičan "pro-ruski stav". Nadalje, čini se kako određeni lideri iz G7 skupine nisu previše entuzijastični oko povratka Rusije za stol. Svakako najzanimljiviji je primjer Njemačka gdje se na kancelarku iz raznih političkih pravaca vrši sve veći pritisak da se prestane s izolacijom Rusije, no izgleda kako Merkel još uvijek nije spremna na takav potez te je upravo ona rekla kako smatra da "još nije vrijeme za povratak Rusije u G7".

Za vrijeme intervjua Trump je rekao kako vjeruje da bi imao dobar odnos s Putinom kada bi im se omogućilo da se viđaju češće. "Mogao bi bolje razgovarati s njim tako, nego da se čujemo samo preko telefona", istaknuo je Trump.

VIDEO: Trump u intervjuu za Fox News

Više...
Bad Guys

Jemenski pakao: Koji je zapravo cilj operacije "Zlatna pobjeda"?

Jovana Vukotić
Sputnik
Sre, 13 Lip 2018 21:09 UTC
Sana, Jemen
© REUTERS / Mohamed al-Sayaghi
Humanitarna kriza u Jemenu, gde već godinama besni rat, poprimila je katastrofalne razmere, a izlaz nije na vidiku. Stav Rusije je da je neophodno početi mirovne pregovore uz učešće svih strana, kako bi se prekinuli sukobi i izbegle dalje nevine civilne žrtve, ali i rešila posleratna arhitektura.

Koalicija predvođena Saudijskom Arabijom je inače započela napad na grad Hodeidu, glavnu luku u Jemenu, što je jedna od malobrojnih preostalih humanitarnih linija u toj ratom razorenoj zemlji.

Juriš na Hodeidu vladine trupe predsednika Abd Rabu Mansura Hadija započele su u rano jutros, 13. juna, uz aktivnu podršku arapske koalicije iz vazduha.

U Vladi Jemena naglasili su da je operacija nazvana "Zlatna pobeda", a cilj joj je povratak svih teritorija pod legitimnu vlast i izlazak Huta iz Hodeide.

Prema oceni eksperta Ruskog instituta strateških istraživanja Vladimira Fitina, veliki gubici, rušenja i stradanja u Jemenu su posledica toga što Saudijska Arabija nije ciljala samo vojne, već je gađala i civilne objekte. Zato se, ističe on, za situaciju od 2014. godine realno može reći da je katastrofalna.
"Humanitarna kriza poprima neverovatne razmere, nema pijaće vode, haraju epidemije, pa čak i kolera, nema nikakvih socijalnih usluga. Najveći problem je što postoje ozbiljne nesuglasice između učesnika arapske koalicije", opisuje situaciju naš sagovornik.

Komentar: Saudijski režim i njihovi saveznici od početka gađaju civilne objekte: Monolitna i nemilosrdna urota: Zapad uništava Jemen posredničkim metodama.

Više...
Info

Predsjednik Makedonije odbija potpisati "najštetniji dogovor u povijesti" o promjeni imena zemlje


jutarnji.hr
Sre, 13 Lip 2018 19:25 UTC
Makedonija
© Nake BatevPredsjednik Makedonije Gjorge Ivanov

Makedonski predsjednik Gjorge Ivanov izjavio je da neće podržati niti staviti svoj potpis na novi dogovor Skopja i Atene o imenu Makedonije, kojim je nakon nekoliko desetljeća dugog spora u utorak dogovoreno novo ime "Sjeverna Makedonija". Ivanov je poručio da je njegov stav konačan i da se neće promijeniti pod bilo kakvim pritiscima i akcijama.

Ivanov je rekao da je obaviješten o novom prijedlogu imena za Makedoniju i da je on "štetan i protustavan", prenosi RTS.

Obraćajući se građanima Makedonije, Ivanov je rekao da ga ništa neće pokolebati u odluci da ne potpiše tekst dogovora koji su postigli makedonski i grčki premijer, Zoran Zaev i Alexis Tsipras.

- Ovaj dogovor otvara mnogo više problema nego što ih rješava, dodao je Ivanov, ocijenivši taj dokument kao "najštetniji dogovor u povijesti".

Smatra da je cijeli proces dogovaranja proveden "neodgovorno i netransparentno" te da vlada nije imala snage ni pokušati iznaći zajednički stav i konsenzus svih političkih faktora u zemlji.

Ivanov je javnosti priopćio da je na jutrošnjem sastanku koji je trajao dvije minute, Zaevu i ministru vanjskih poslova Nikoli Dmitrovu rekao da sporazum smatra njihovim "osobnim dijelom i odlukom za koji snose i osobnu odgovornost".

Prema njegovim riječima, Grčka je uspjela ostvariti sve svoje maksimalističke zahtijeve.

Smatra da ovim sporazumom nije zagarantiran makedonski indentitet, već se poništava 27 godina nezavisnosti.

Komentar: Reakcije na ime"Sjeverna Makedonija" - NATO zadovoljan, VMRO ogorčen, a Bugari ne daju "Zapadnu Bugarsku"

Više...
Evil Rays

Saudijska koalicija u Jemenu pokrenula ofenzivu koja može odlučiti tijek rata


logicno.com
Sre, 13 Lip 2018 00:00 UTC
Napad saudijske koalicije
© dunyanews.tv
Jutros je vojna koalicija koju predvodi saudijski režim pokrenula napad na Al-Hudaydu, ključni lučki grad u Jemenu i stratešku luku kroz koju su civili primali malo humanitarne pomoći koju su kroz pomorsku blokadu propuštale saudijske i pomorske snage zaljevskih monarhija.

Humanitarne agencije upozoravaju na novu katastrofu u Jemenu. Snage jemenskih boraca i šiitske Huti milicije su spremne na veliku ofenzivu i raspoređene su na položajima južno od grada.

Lisa Grande, humanitarni koordinator Ujedinjenih naroda za Jemen, izjavila je: "Prema međunarodnom humanitarnom pravu, strane u sukobu moraju učiniti sve što je moguće kako bi zaštitile civile i osigurale im pristup potrebnoj pomoći za preživljavanje. Upravo sada, ništa od toga nije važnije."

Međutim, nakon velikih gubitaka u bitkama protiv Huti boraca i neuspjeha da u više od tri godine agresije slome njihov otpor, saudijski režim se odlučio pokrenuti kampanju "Zlatna pobjeda" i zauzeti luku i grad preko kojeg, kako tvrdi Rijad, jemenski borci primaju pomoć iz Irana.

Ranije su se saudijske snage uspjele povezati sa snagama raspoređenim u gradu Moka, koje su jemenski borci odsjekli zauzimanjem prometnog čvorišta južno od Al-Hudayde. U ranim jutarnjim satima je saudijska koalicija provela veliki broj zračnih i topničkih udara po položajima Huti boraca.

Zapadne zemlje, osobito Sjedinjene Države i Velika Britanija, dale su prešutnu potporu napadu i saudijskoj koaliciji prodaju oružja za milijarde dolara, ali uglavnom izbjegavaju izravno uključivanje u sukob. Ova velika bitka bi mogla staviti na test tu potporu, pogotovo ako stradaju mnogi civili ili se prekine dostava humanitarne pomoći za milijune ljudi, prenosi Reuters.

Komentar: Među strateškim ciljevima Washingtona je militarizacija glavnih velikih morskih puteva. Ovaj strateški vodeni put povezuje Mediteran sa Južnom Azijom i Dalekom Istokom, kroz Sueski kanal, Crveno more i Adenski zaljev.

To je glavna tranzitna ruta za tankere nafte. Veliki dio kineskog industrijskog izvoza u zapadnu Europu prolazi kroz ovaj strateški vodeni tok. Pomorska robna razmjena s Istoka i Južne Afrike prema zapadnoj Europi također prolazi u blizini Socotre (Suqutre), preko Adenskog zaljeva i Crvenog mora. Vojna baza u Socotri mogla bi se koristiti za nadzor kretanja plovila, uključujući ratne brodove u Adenskom zaljevu.
Jemen
Sa vojnog stajališta, arhuipelag Socotra nalazi se na strateškom pomorskom raskrižju. Morever, arhipelag se proteže na relativno velikom pomorskom području na istočnom izlazu Adenskog zaljeva, od otoka Abd al Kurija do glavnog otoka Socotre. Ovo pomorsko područje međunarodnog tranzita nalazi se u jemenskim teritorijalnim vodama. Cilj Sjedinjenih Država je da provedu kontrolu na cijelom Adenskom zaljevuod jemenske do somalijske obale.

Nastavak teksta Jemen i militarizacija strateških plovnih puteva na engl. jeziku možete pogledati ovdje.

Više...
Info

Reakcije na ime “Sjeverna Makedonija” - NATO zadovoljan, VMRO ogorčen, a Bugari ne daju “Zapadnu Bugarsku”

Nermin N.
logicno.com
Sre, 13 Lip 2018 00:00 UTC
Makedonija
© Ognen Teofilovski / Reuters

Jučer su grčki premijer Alexis Tsipras i premijer Makedonije Zoran Zaev priopćili kako je postignut kompromis oko imena Makedonije, oko čega se zemlje spore već 27 godina.

Kompromisno rješenje koje su Atena i Skopje postigli je "Republika Sjeverna Makedonija", čime se bivšoj jugoslavenskoj republici otvara put da postane "članica zapadnih institucija".

Makedonski premijer Zoran Zaev je pozvao oporbu da podrži dogovor o imenu s Grčkom, te rekao kako će to omogućiti Makedoniji pristup NATO paktu i Europskoj uniji, što je zbog spora oko imena sprečavala Grčka.

Ako ste pratili tijek uspona na vlast Zorana Zaeva, de facto oktroiranog premijera od strane Bruxellesa i Washingtona, samo kako bi riješio sve "nesuglasice" s albanskom manjinom i Grčkom, jasno je da je ovaj kompromis samo dio zadaća koje Zaev mora ispuniti kako bi zemlju gurnuo na ubrzani kolosijek takozvanih euroatlantskih integracija.

Grčki premijer Alexis Tsipras je izjavio kako će sporazum oko novog imena sjevernog susjeda "omogućiti jasno razlikovanje između grčke pokrajine Makedonije i države Makedonije".

Navodno će Grčka nakon postizanja sporazuma prestati blokirati ulazak Makedonije u NATO pakt i neće stvarati prepreke članstvu susjeda u Europskoj uniji.

Makedonski premijer Zoran Zaev je rekao kako će sporazum biti predstavljen svim relevantnim političkim subjektima u zemlji i potpisat će ga predstavnici dvije vlade, nakon čega slijedi ratifikacija u oba parlamenta.

Međutim, kako je rekao Zaev, iako njegova riječ vrijedi malo ili ništa, na jesen bi se trebao održati referendum na kojem će makedonski građani glasati o novom imenu svoje zemlje.

"Uvjeren sam da će referendum uspjeti i da će većina građana za novo ime reći "da", rekao je Zaev.

Istakao je "kako dogovor daje nadu za bolja vremena za Makedoniju", zaključivši da postignuto rješenje za višedesetljetni problem, koje otvara Makedoniji put ka članstvu u EU i NATO.

Komentar:

Više...
USA

Amerika je prisiljena da se prilagodi novonastalim međunarodnim okolnostima

Sandra Čerin
Sputnik
Čet, 14 Lip 2018 07:00 UTC
Trump
© REUTERS / /Kevin Lamarque
Ishod nedavno održanog samita G-7, koji je umesto očekivanog smanjenja tenzija zbog trgovinskih razmirica kulminirao svađom američkog predsednika Donalda Trampa i kanadskog premijera Džastina Trudoa, posledica je činjenice da su se međunarodne okolnosti promenile i da je Amerika prinuđena da se tome prilagodi.

Odlukom Trampa da povuče podršku zajedničkom komunikeu zemalja G-7 posle samita, održanog proteklog vikenda u Kanadi, kao i svađom sa dosadašnjim najbližim saveznicima, prema ocenama zapadnih medija, ozbiljno je ugrožen međunarodni sistem koji su SAD predvodile poslednjih decenija.

Prema rečima nekadašnjeg diplomate Zorana Milivojevića, Tramp se ponaša kao direktor velikog preduzeća koje je vodeće u svetu i koje nastoji da ima pozitivne bilanse kako bi bilo uspešno.

"Bez obzira da li se radi o saveznicima, rivalima ili bilo kome drugom, Tramp hoće da ima jasne račune i pozitivne bilanse i jasno daje do znanja da nema izuzetaka. To znači da saveznici neće moći da računaju na to da će privilegovan status u odnosima sa Amerikom značiti i privilegije u smislu da ne moraju da plaćaju cenu koji taj status podrazumeva. Ovde mislim na sve ono što Amerika čini prema saveznicima, poput opraštanja doprinosa za učešće u NATO-u, omogućavanja da američko tržište bude potpuno otvoreno, ili pak da finansijski bilansi u spoljnotrgovinskoj razmeni budu u korist saveznika, konkretno Kanade i Evrope, što im je Tramp i zamerio", objašnjava Milivojević.
Više...
Bullseye

SOTT Fokus: Intervju: Pepe Escobar analizira aktualna događanja u svijetu


balkaninfo.rs
Pon, 11 Lip 2018 05:49 UTC
pepe_escobar
© RT
Gost emisije "Intervju" bio je gospodin Pepe Escobar, stručnjak za geopolitičke odnose. Piše za RT, Sputnik i TomDispatch, i često doprinosi web sajtovima i radio i TV emisijama, od Amerike do Istočne Azije. Takođe je i bivši dopisnik za Asia Times Online. Preporučujemo Vam da pogledate ceo intervju i saznate više o brojnim zanimljivim temama.

Intervju je snimljen 13.05.2018. godine u Iranu. Emisiju je vodio novinar Teša Tešanović.

Više...
Bizarro Earth

Saudijska koalicija počinje veliki napad na jemenski lučki grad ignorirajući upozorenja UN-a


advance.hr
Sre, 13 Lip 2018 08:58 UTC
Jemen Houti
Sudanske snage koje se bore u saudijskoj koaliciji u Jemenu okupljaju se u blizini periferije zapadnog lučkog grada Hodeidah, Jemen 12. lipnja.
Saudijska koalicija i snage lojalne protjeranom jemenskom predsjedniku Hadiju započele su napad na najveću jemensku luku - grad Hodeidah.

Napad na grad započeo je jutros nakon što su Houthi pobunjenici odbacili ultimatum i odbili predati grad. Podsjetimo, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati dali su Houthi pobunjenicima do jučer navečer da napuste grad ističući kako će u suprotnom pokrenuti veliki napad - što se jutros i događa.

Sudeći prema dostupnim informacijama riječ je o velikoj operaciji u kojoj sudjeluju zračne, pomorske i kopnene snage. Napad na grad započeo je iz više pravaca

Ukoliko uspiju zauzeti grad to bi mogao biti kraj Houthi pobune. Imajući to u vidu sigurno je da se neće tek tako predati.

Iz UN-a pak upozoravaju kako bi napad napad na grad mogao imati katastrofalne posljedice te procjenjuju kako bi broj mrtvih mogao doseći i do 250,000.

Komentar: Analiza saudijske agresije na Jemen: Još jedan "posrednički rat" Washingtona na Bliskom istoku

Više...
Telephone

Predsjednik Rouhani: Iran će prestati s nuklearnim sporazumom ako mu to ne koristi


geopolika.news
Sre, 13 Lip 2018 00:00 UTC
Rouhani i Macron
Iranski predsjednik Hassan Rouhani upozorio je vodeće zemlje svijeta, kako Teheran ne namjerava ostati u nuklearnom sporazumu, potpisanom u srpnju 2015.g., ukoliko on "ne izvlači korist" iz svog učešća, nakon što su ga Sjedinjene Države nedavno jednostrano napustile. Rouhani je to izjavio 12. lipnja, tijekom svog telefonskog razgovora s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

Tom je prigodom Rouhani Macronu zahvalio na potpori sporazumu nakon jednostranog poteza Washingtona. Međutim, također je pozvao Francusku i druge svjetske zemlje, da skupa s deklarativnim izjavama o nužnosti spasa nuklearnog sporazuma poduzmu i konkretne mjere i poteze.

"Ukoliko Iran ne izvlači korist iz sporazuma, tada je praktički nekorisno (za Iran) ostati u njegovim okvirima", izjavio je iranski predsjednik.

Podsjećamo: Iran od EU prije svega traži bankovna jamstva za korištenje europskog platnog sustava za nastavak gospodarske suradnje i realizaciju dogovorenih investicijskih projekata, a prije svega se zalaže za nastavak isporuka svoje nafte europskim rafinerijama. Iran u Europu izvozi oko jedne petine od svog ukupnog izvoza "crnog zlata". Najveće tržište za iransku naftu je ono azijsko, prije svega Kina, Indija, Japan i Južna Koreja.
Više...