Mađarski parlament usvojio je danas paket-zakon pod nazivom "Stop Sorošu" kojim se omogućava krivično gonjenje nevladinih organizacija ako pomažu migrantima, prenela je agencija Frans pres.

Premijer Viktor Orban je posle pobede na parlamentatnim izborima obećao da će predložiti takav zakon koji je u parlamentu izglasan sa 160 glasova "za" i 18 "protiv".

Orban je ranije pokrenuo kampanju protiv Džordža Soroša (87), američkog milijardera mađarskog porekla koga optužuje da preko nevladine organizacija koje finansira, podstiče masovno doseljavanje u Evropu.

Po novom zakonu je predviđena kazna do godinu dana zatvora za svaku osobu koja pomogne osobi koja je ilegalno ušla u Mađarsku iz zemlje koja nije u "Šengenskom prostoru". Kazne nema ako je osoba dobila pomoć dok je bila izložena nekoj neposrednoj opasnosti.

Pre usvajanja zakona, doneta je i izmena Ustava po kojoj ne sme da se "ugrozi sastav mađarskog stanovništva". Ta ustavna odredba ima za cilj da neustavnim proglasi kvote za prijem migranata koje i Mađarskoj nalaže Evropska unija.

Izmena Ustava takođe "zabranjuje beskućništvo", a otvara mogćnost formiranje novih sudova za slučajeve koji se tiču javne uprave i kaže da država "mora da brani hrišćansku kulturu Mađarske".

Za tu izmenu je glasao 159 poslanika, dok ih je pet bilo protiv, prenela je agencija AP.

Rusija je kritikovala danas odluku Sjedinjenih Američkih Država da se povuku iz Savjeta UN za ljudska prava, navodeći da to odražava jednostrani pristup Vašingtona globalnim pitanjima.

Misija Rusije pri UN je navela u saopštenju da su SAD pokušale, ali da nisu uspjele da pretvore tu organizaciju u "poslušni instrument za unapređivanje sopstvenih ciljeva i kažnjavanje zemalja koje im se ne dopadaju".

U saopštenju se dodaje da američko kritikovanje Savjeta UN za ljudska prava jer nije došlo do promjena, djeluje "cinično", prenijela je agencija AP.

Ruska misija pri UN je istakla da je ta organizacija "ključna međunarodna platforma za saradnju u zaštiti ljudskih prava".

Američka ambasadorika pri UN Niki Hejli prethodno je saopštila da se SAD povlače iz Savjeta UN za ljudska prava, dodavši da ta organizacija "nije vrijedna svog imena".

Hejli je optužila glavno tijelo UN za ljudska prava da je "hronično pristrasno protiv Izraela", dodavši da su među članicama Savjeta UN države koje su optužene za kršenje ljudskih prava kao što su, kako je navela, Kina, Kuba, Venecuela i Kongo.

U jučerašnjem izvješću saudijske koalicije se navodi kako su snage koje napadaju jemenske borce u lučkom gradu Al-Hudayda uspjele ući u područje međunarodne zračne luke koja je smještena južno od grada.

Sam grad i luku u sjevernom području Al-Hudayde i dalje kontroliraju jemenski borci i Huti milicije.

Prošli petak Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nije uspjelo usvojiti zahtjev za trenutnim prekidom vatre u ovoj ključnoj jemenskoj luci. Kako javlja The Guardian, unatoč upozorenjima na humanitarnu krizu uzrokovanu ofenzivom koalicije na čelu sa Saudijskom Arabijom, inicijativa koju je predstavila Švedska je odbačena od strane Sjedinjenih Država i Velike Britanije.


Koalicija saudijskog režima je napad na grad pokrenula u prošlu srijedu. Napade podržavaju i kopnene snage odane vladi u egzilu. Saudijska koalicija, kojoj su se pridružila južna jemenska plemena, nastoji zauzeti lučki grad i protjerati jemenske Huti borce iz Al-Hudayde, potom ponovno na vlast vratiti svrgnutog predsjednika Abd Rabbua Mansoura Al-Hadija.


Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je u međuvremenu upozorilo da će napad na luku Al-Hudayda izazvati katastrofu diljem Jemena i da će to biti udar svim nastojanjima da se nađe rješenje za okončanje sukoba.

Iako je NATO agresija na Libiju službeno završila prije 7 godina, na području ove zemlje i dalje se često izvode zračni napadi u kojima nerijetko ginu civili - no, mnogi od tih napada nikada nisu potvrđeni javno. Naime, kako prenosi londonska organizacija Airwars, više od 2,000 zračnih napada izvedeno je na prostoru Libije od rujna 2012. godine do lipnja ove godine.

No, kako se navodi u njihovom izvještaju, kojeg je ovog tjedna objavio američki list The Washingto Post, manje od 50% zračnih napada je javno potvrđeno.

U studiji se zaključuje kako zračne napade primarno izvode međusobno suprostavljene frakcije kao i SAD. Također se spominje i tajna aktivnost Francuske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Egipta.

"Nijedna strana nije preuzela odgovornost ni za jednu civilnu smrt u Libiji još od 2012., a to vrijedi i za NATO 2011. Ovo je tragedija libijskog naroda", istaknuo je direktor organizacije Airwars, Chris Woods.

Jedan od zapovjednika sirijskih militanata na jugu zemlje rekao je u razgovoru za Reuters kako će se sirijske vladine snage i njihovi iranski saveznici suočiti s "vulkanskim vatrama" ukoliko se usude pokrenuti već neko vrijeme najavljivanu ofenzivu na jugozapadu zemlje.

Podsjetimo, jugozapad Sirije je već neko vrijeme u fokusu kao iduća velika fronta nakon što je sirijska vojska eliminirala i zadnje džepove militanata u okolici Damaska i Homsa. Ofenziva je očito u pripremi, no još nije krenula, bar ne u punoj snazi.

Kako prenose izvori s terena, sirijske zračne snage bombardirale su tijekom jučrašnjeg dana nekoliko lokacija na jugoistoku - to bi mogla biti priprema za napad sirijske vojske na militante.

Nassim Abu Arra, zapovjednik jedne od većih skupina u sklopu tzv. "Slobodne sirijske vojske" (FSA), Mladež Sunna snaga (skupina koja je od SAD-a dobila BGM-71 TOW protutenkovske rakete), rekao je: "Svi smo na straži. Predani smo sporazumu o de-eskalaciji, ali ako režim napadne bilo koji sektor na jugu suočit će se s vulkanskim vatrama".

Drugim riječima, uvelike poražena FSA nada se da bi ta "vulkanska vatra" na ovom prostoru mogla biti zapaljena od strane njihovih saveznika, SAD-a i Izraela. Mogu li računati na takvu pomoć? Vjerojatno - iz SAD-a su već otvoreno upozorili Damask da će napasti sirijsku vojsku ako krenu na jug zemlje, a i od Izraela se može očekivati da će djelovati.

Hoće li unatoč tim prijetnjama sirijska vojska uskoro pokrenuti već neko vrijeme pripremanu ofenzivu? To ćemo tek vidjeti.

Na jugu Sirije još službeno nije počela ofenziva protiv islamističkih skupina, ali su vladine snage tamo uputile toliko velik broj jedinica i vojne tehnike da je pitanje vremena kada će se krenuti s vojnim rješenjem. Trenutno se vode sporadični sukobi u pokrajini Dara'a i Quneitra, te čišćenje ostataka terorista "Islamske države" koji su iz područja Al-Tanfa došli južno do pokrajine Suweida i zauzeli nekoliko sela na samoj granici s istočnim dijelom pokrajine Hama.

Moglo bi se reći da je u vojnom smislu došlo do određenog "zastoja", a bitke koje se vode su uglavnom lokalnog karaktera, kao i sporadični sukobi među samim teroristima u Idlibu, uglavnom između koalicije koju vodi Al-Nusra Front i ostalih frakcija koje de facto djeluju pod turskim zapovjedništvom.

Međutim, na sjeveru Sirije se trenutno događaju važne promjene koje bi mogle odrediti budući kurs kurdskih YPG snaga.

Nakon dogovora turskog ministra vanjskih poslova Mevlüta Çavuşoğlua i američko državnog tajnika Mikea Pompea su se sirijski Kurdi trebali povući iz grada i šireg područja Manbija. U početku su priopćili kako YPG snage tamo nemaju svoje trupe i da su naredili povlačenje svojih "vojnih savjetnika". Međutim, zadržali su teška oružja i topništvo i tražili od američkih snaga da upravu nad tim područjem preuzme Vojno vijeće Manbija, sačinjeno od lokalnih snaga, te da se zabrani ulazak turskim snagama.

Ipak, čini se da turske jedinice i islamističke milicije odane Ankari ipak ulaze u Manabij. Glasnogovornik Vojnog vijeća Manbija, Shervan Derwish, tvrdi kako turske snage nisu ušle u Manbij ili područja na kojima se nalaze njegove snage, koje su još uvijek raspoređene na liniji razdvajanja s turskom vojskom.

Suprotno njegovim tvrdnjama, turska vojska je objavila snimke velikog vojnog konvoja kako ulazi u područje Manbija, a glasnogovornik američke vojske, Eric Pahon, potvrdio je da SAD provode "koordinirane, ali neovisne ophodnje s Turskom u blizini spornog područja.

"Mi patroliramo s jedne strane, a oni patroliraju s druge", rekao je Eric Pahon.

S vojne točke gledišta, ako se Ankara odluči na ulazak u Manbij, kurdske snage to neće moći spriječiti. Ovaj scenarij je više nego izvjestan, ako se u dogovorenom roku kurdske milicije i svi doseljenici koji su u to područje došli nakon protjerivanja terorista "Islamske države" ne povuku istočno od Eufrata.

Dok Palestinci tuguju zbog smrti 21-godišnje liječnice Razan al-Najjar, Izrael nastavlja bombardiranje Pojasa Gaze

Razan je bila 21-godišnjakinja iz Khuzaae, malog palestinskog sela koje se nalazi u blizini Khan Yhunis u južnom pojasu Gaze.
1. lipnja pogođena je u srce od strane snajperista IDF-a, dok je pomagala drugima na koje su pucali snajperisti IDF-a na maratonskim prosvjedima održanim duž obrambene ograde koncetracionog logora Gaze od kraja ožujka. Njena priča - a time i priča o tome što se događa u Gazi - dobila je neznatnu pokrivenost u zapadnim medijima. A kad se pokriva, pokriva se samo sentimentalno, bez ikakvog stvarnog konteksta.

U srpnju 2014. Izrael je pokrenuo još jedan barbarski napad na pojas Gaze. Opravdano otmicama i ubojstvom tri izraelska tinejdžera, na medije je postavljena gagova zapovijed (sudačka direktiva koja zabranjuje javno objavljivanje informacija o određenom pitanju, op.pr.) kako bi ih spriječili da detaljno navedu sudbinu dječaka, dok je IDF pokrenuo masivnu kampanju terora prema palestinskom narodu, a vjerski čelnici pretvorili su izraelsko javno mnijenje u pomamu za krvlju.

Tisuće je poginulo, a gotovo 100.000 kuća ostalo je ozbiljno oštećeno. Max Blumenthal opisao je dejstvo na mali grad Khuzaa kao "prozor u pakao". Svaki bombardirani dom, svaka kraterirana ulica i svaka vandalizirana škola bila je prikladna za viziju "apokaliptičkog zaborava".

U 2009. godini, kada je Razan imala 11 godina, IDF je ciljala njezinu četvrt u "Operaciji Lijevano olovo". U krugu pokolja 2014. godine, "Operacije Zaštitnog ruba", IDF je uništio kuće Khuzaa s civilima koji su još bili uvijek unutra - pod izgovorom "sprječavanja raketne vatre" i "okončanja krijumčarenja oružja". IDF je započeo kratkotrajni, prekid vatre od nekoliko sati, koji je postao 10-dnevna opsada koja je grad odvojila od ostatka svijeta. Oni koji su pokušali pobjeći mašući bijelim zastavama su ubijeni, a oni koji nisu pobjegli do 25. srpnja doživjeli su 'nasilni kraj'. Mrtvi su ostavljeni da trunu gdje su pali dok IDF nije okončao opsadu u kolovozu, a preživjeli su se vratili kako bi pokopali svoje mrtve i obnovili uništeno.

U intervjuima koje je dala od početka Velikog ožujskog povratka, Razan nije pokazivala znakove ožiljaka njezine prošlosti. Umjesto toga, bila je odlučna. Jedan od razloga zašto može se naći u poruci koju je Blumenthal otkrio, a koja je napisana u školi Khuzaa. Ona glasi:

Uvijek se čini nemogućim dok se to ne ostvari

Ostanite živi

Gledajte u budućnost

Ne dopuštajte negativne misli

U tako malom gradu zamišljamo da je Razan pronašala nadahnuće u tim i sličnim porukama. Unatoč užasu koji ju je okružio, njezin san je bio da postane medicinska sestra. Ona će pomoći drugima da prežive.

Američko-turski odnosi ulaze u sve dublju krizu. Sinoć je američki Senat usvojio prijedlog vojnog proračuna za 2019.g, koji obuhvaća i obustavu turskog sudjelovanja u programu proizvodnje američkog zrakoplova 5. generacije F-35 zbog namjere Ankare za kupnju ruskog PRO i PZO sustava S-400.

"Ministar obrane predstavio je nadležnim odborima Kongresa plan o isključenju vlade Republike Turske iz sudjelovanja u programu F-35, uključno i njegov industrijski i vojni aspekt", navodi se u prijedlogu.

Osim toga, tekst sadrži i zabranu za predaju Turskoj prava na lovce F-35.

Povod za tu odluku je namjera Ankare za kupnju ruskih sustava S-400, a također i njezino nastojanje za proširenje odnosa s Rusijom, što, prema mišljenju američkog zakonodavca, podriva sigurnost NATO saveza.

Ovaj prijedlog vojnog proračuna je jedan od dva dokumenta koji se sada nalaze na razmatranju američkog zakonodavca. Drugi prijedlog iniciran je donjim domom (Predstavnički dom) Kongresa, koji ga je već i potvrdio. Oba dokumenta u konačnici će se svesti u jedan, koji će potom biti predan na završno glasovanje.

U prijedlogu Predstavničkog doma, isporuke F-35 i drugog naoružanja Turskoj također su povezane s njezinom namjerom kupnje S-400.

Turska sudjeluje u projektu F-35 zajedno s još osam zemalja. Njezin udio u njegovoj razradi trebao je iznositi oko 11 milijardi dolara, od čega je Ankara do sada uložila oko 800 milijuna dolara. U zamjenu, SAD su morale isporučiti 100 zrakoplova, a prve isporuke trebale su početi 2018.g.

Nije trebalo dugo čekati na turski odgovor. U utorak, 19. lipnja, turski premijer Binali Yildirim, izjavio je, kako će Turska pronaći alternativu vezano uz ovu odluku američkog Senata.

"To je nesretan razvoj situacije. Ali Turska neće ostati bez alternative.Takvi potezi od strane SAD-a izazivaju žaljenje, oni proturječe duhu strateškog partnerstva", izjavio je turski premijer u intervjuu televiziji NTV.

Novi predsjednik Kolumbije je Ivan Duque - osvojio je 54% na izborima (u drugoj rundi, izlaznost je bila oko 53%), preuzima vlast nakon 8 godina vladavine Juana Manuela Santosa. Predstavnik je stranke Demokratska centristička stranka - riječ je o desničarskoj stranci (unatoč nazivu).
Veliko pitanje koje se odmah postavlja je što će biti s mirovnim sporazumom između Kolumbije i marksističkih FARC pobunjenika? Podsjetimo, za okončanje dugogodišnjeg sukoba Ivanov prethodnik Santos dobio je Nobelovu nagradu za mir.

Unatoč pokušajima Rusije da poboljša odnose sa zapadnim zemljama, potonje su uložile velike propagandne napore kako bi se zastrašile svoje stanovništvo imaginarnom prijetnjom iz Rusije, izjavila je u ekskluzivnom intervju za švedsko-finski Hufvudstadsbladet glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. Prema njezinim riječima, nakon završetka Hladnog rata se Rusija sama otvorila prema Zapadu, međutim, odgovor je bio ograditi Rusku Federaciju bodljikavom žicom, američkim vojnim bazama i sustavima proturaketne obrane, što Moskva ne može ignorirati.

Bivši dvostruki agent Sergej Skripal i njegova kći Julija pronađeni su bez svijesti na klupi u britanskom gradu Salisburyu. Odvedeni su u bolnicu i uskoro su britanske službe izvijestile da su otrovani jednim od najopasnijih bojnih otrova, "Novičokom", sovjetske proizvodnje.

Za Veliku Britaniju, kao i ostale zapadne zemlje, glavni osumnjičenik je u ovom slučaju Rusija. Moskva zauzvrat odbacuje sve optužbe. U ekskluzivnom intervjuu kojeg je dala Anne-Lene Laurén iz Hufvudstadsbladeta, službena predstavnica Ministarstva vanjskih poslova Rusije, Marija Zaharova, rekla je ruski stav o tom pitanju.

U samom središtu Moskve se nalazi se Ministarstvo vanjskih poslova Rusije. Nalazi se u jednom od sedam Staljinovih nebodera koji su izgrađeni sredinom pedesetih godina.

Staljinovi neboderi, kao što primjećuje Laurén, često se smatraju primjerima sovjetske arhitekture. Međutim, oni su gotovo preslika nebodera New Yorka, kao što su crkve Kremlja bile plod rada talijanskih arhitekata.

"Zapadni utjecaj se može pratiti kroz rusku povijest, književnost i arhitekturu. Europa je uvijek bila primjer kojeg je oponašala ruska elita. To je bilo tako zahvaljujući činjenici da jaz između Rusije i Zapada od kraja Drugog svjetskog rata nikada nije bio tako velik", piše švedska novinarka.

Kada je Zaharova iznosila svoje stavove, njenim posebnom stilom, često je koristila živopisnu i provokativnu retoriku.