Zapovjednik Quds snaga Iranske revolucionarne garde, general Qassem Suleimani, u ekskluzivnom intervjuu je objasnio neke nepoznate detalje o ratu kojeg je cionistički entitet pokrenuo protiv Libanona 2006. godine i nakon 33 dana borbi se sramotno povukao.

HispanTV: Danas imamo čast upoznati vas kao zapovjednika Quds snaga i osobu koja je osobno sudjelovala u bitci tijekom ovog rata kako bismo čuli vašu analizu ovog velikog događaja. Naravno, niste razgovarali s novinarima kao zapovjednik Quds snaga i ovo će biti vaš prvi razgovor s novinarima nakon dvadeset godina. Kao prvo pitanje započinjemo analizom preliminarnih razloga tog rata, posebno nakon pet godina prisutnosti Sjedinjenih Država u regiji, uglavnom u Iraku i Afganistanu

General Qassem Suleimani: Kažem vam da su u 33-dnevnom ratu postojala određena skrivena pitanja koja su zapravo bili glavni uzroci rata. Neke od njih bile su jasne i očite. U stvarnosti, oni su bili izgovor da režim izvršava svoje ciljeve u tajnosti, u određeno vrijeme. Iako kad kažem da su bile skrivene, u stvarnosti smo znali namjere režima. Ali ono što nismo znali je da je neprijatelj imao namjeru da napravi iznenadni napad.

Analizirajući niz situacija, došli smo do tog zaključka, prije početka rata, da su namjeravali napraviti brz i iznenadan napad i da bi u tom napadu iznenadili Hezbollah, koji je trebao biti eliminiran. Taj se rat dogodio u situaciji u kojoj su se dogodila dva važna događaja, jedan koji se odnosio na cijelo područje, a drugi, važan za situaciju u ovom području. Prvo, SAD su zahvaljujući napadima 11. rujna uspjele proširiti svoju vojnu prisutnost na našem području.

Nešto slično se dogodilo u Drugom svjetskom ratu. Iako, u odnosu na Drugi svjetski rat, prisutnost nije bila takva ni po kvaliteti ni po količini. To se prvi put dogodilo sa Sadamovim napadima na Kuvajt 1991. godine, što je dovelo do američkog napada. Također, američki napad i Sadamov poraz natjerali su ih da zadrže ostave oružje u našoj regiji. I tako su Amerikanci postavili svoje temelje. Ali, nakon 11. rujna su zbog dva velika napada SAD angažirale oko 40 posto svojih oružanih snaga izravno u našem području. Kasnije s vremenom, a zbog niza promjena, na područje su stigle i pričuvne snage i Nacionalna garda, otprilike 60 posto američke vojske. To znači da su sve njihove snage, unutarnje i vanjske, prodrle u naše područje

Na društvenim mrežama objavljen je snimak na kojem se vidi kako na pitanje američkog novinara da li Rusija planira da se meša u američke izbore 2020. godine, Putin u šali kaže:

"Reći ću vam u poverenju, da, obavezno ćemo to uraditi kako bismo vas zabavili tamo kako treba. Samo nemojte to nikome da kažete. Važi?"", našalio se predsednik.

"Ovo je veoma tužan trenutak za našu zemlju. Nema u njemu nikakve radosti" - izjavila je Nensi Pelosi u subotu, u Ostinu, na Teksas Tribjun festivalu. "Osećamo se žalosno. Molimo se za što bolji ishod. Srce mi je slomljeno zbog ovoga što se dešava..."

Ovako je predsedavajuća Predsedničkog doma američkog Kongresa iskazala svoju patnju, samo četiri dana nakon što je najavila da će Kongres kojim predsedava i u kojem demokrate imaju većinu pokrenuti istragu sa ciljem da opozovu predsednika Donalda Trampa.

Međutim, da li se zaista sve baš tako odigralo? Da li je Pelosi na ovaj način odobrila istragu o opozivu predsednika SAD pre nego što je pročitala transkript razgovora između Trampa i predsednika Ukrajine, Vladimira Zelenskog?

LOGIČNO OBJAŠNjENjE

Jedno drugačije objašnjenje, zasnovano na stvarnim događajima, sugeriše drugu verziju priče.

Krajem septembra, predstavnici demokrata iz Kongresa koji se zalažu za Trampov opoziv, a čiji broj polako raste, izvršili su veliki pritisak na Pelosi. Šta je drugo ona mogla da uradi?

Odbor za pravosuđe je telo koje prema istorijskoj praksi mora da od oba doma kongresa dobije ovlašćenje kako bi moglo da pokrene istragu protiv predsednika. Ali Pelosijevoj je ovo delovalo kao ubitnički put, kao ćorsokak, kao formula za neuspeh nakon koje bi usledila oštra kontrareakcija protiv poslaničkog kluba Demokratske stranke u Kongresu, što bi naposletku rezultovalo njenim uklanjanjem sa mesta predsedavajuće Predstavničkog doma u januaru 2021, a možda čak i pre toga.

Kako to? Njen šef Odbora za pravosuđe, Džerold Nadler, u sklopu istrage protiv Trampa predsedavao je katastrofalnim saslušanjem tokom kojeg je Trampov saveznik, Kori Levandovski, ismevao članove Odbora. Predsedavajući odbora za budžet Predstavničkog doma, Džon Jarmut, ocenio je saslušanje kao "fijasko".

Ruski predsjednik Vladimir Putin kritizirao je u srijedu na energetskom forumu u Moskvi mladu klimatsku aktivisticu Gretu Thunberg, nazvavši je 'loše informiranom tinejdžericom koju odrasli iskorištavaju'.

Putin je izjavio da bi 16-godišnjakinja tijekom svoje kampanje za smanjenje upotrebe fosilnih goriva trebala 'zemljama u razvoju objasniti zašto bi trebale nastaviti živjeti u siromaštvu'.

- Žalosno je što Gretu koriste neke grupe kako bi postigle vlastite ciljeve, rekao je Putin koji nije imenovao grupe o kojima je pričao.

- Možda ću vas razočarati, ali ne dijelim široko oduševljenje Gretinim govorom. Nitko nije Greti objasnio da je moderan svijet kompleksan i različit. Ljudi u Africi ili brojne azijske zemlje žele živjeti na istoj razini kao što se živi u Švedskoj. Sad neka objasni zemljama u razvoju zašto bi trebale nastaviti živjeti u siromaštvu i da ne budu poput Švedske, rekao je ruski predsjednik na energetskom forumu.

Putin je istaknuo i da bi mladi ljudi koji se bave pitanjima zaštite okoliša treba dati podršku, ali da treba osuditi kada netko iskorištava djecu ili tinejdžere za vlastite interese.

- Siguran sam da je Greta ljubazna i vrlo iskrena djevojka. Ali, odrasli moraju učiniti sve da ne dovode djecu i tinejdžere u ekstremne situacije, rekao je Putin.

Masovni protesti u 156 gradova i četiri milijuna sudionika u skupovima, na kojima je negdje bilo i sukoba, vrlo su ozbiljna demonstracija snage novog globalnog političkog pokreta. Nažalost, unatoč činjenici da se u prošli petak 100 000 ljudi u Berlinu, 60 000 u New Yorku, uglavnom mladih, vatrenih i glasnih i ne baš pametnih, okupilo za opće dobro, uključujući spašavanje Zemlje od globalnog zatopljenja, kao i kod svih loših stvari, oni su samo dobrovoljni ulog u nečijoj političkoj igri, tvrdi ruski novinar Ivan Danilov.

Dvostruka je šteta što među ciljevima organizatora ove igre postoje iskreno antiruski nastrojene utjecajne osobe. Ako se provede program skupova koji su pogodili Berlin, New York, Sydney, Washington i London, tada Rusija neće moći proizvoditi naftu i plin, razvijati Sjeverni pomorski put i čak ne bi mogla normalno prehranjivati svoje građane.

"Srećom, Rusija neće provoditi ovaj program, ali ako pristaše zelenog ludila, nadahnuti uspjehom svog "globalnog klimatskog udara", uspiju doći na vlast u Sjedinjenim Državama ili Europskoj uniji, tada ćemo se, kao i Kina i Indija, morati pripremiti za najstrože sankcije u području zaštite okoliša", upozorava Danilov.

Službena verzija organizacije tako velikih političkih akcija u 156 svjetskih gradova izgleda vrlo lijepo, ali samo osoba koja se nikada nije zanimala za politiku može vjerovati u ovu priču.

"Švedska učenica Thunberg prošle godine, umjesto da uči u školi, počela je dolaziti pred švedski parlament sa zahtjevima vlasti da ojačaju mjere protiv klimatskih promjena. Njena inicijativa je postala međunarodni pokret za klimatske akcije "Petkom za budućnost", podsjeća Danilov.

Sve je to istina, ali ne daje potpunu sliku, jer američka Demokratska stranka, koja poziva učenicu da drži lekcije o moralu američkim senatorima i kongresmenima, međunarodnim političkim i stranačkim partnerima Demokratske stranke, uključujući Amnesty International, kao i cijela medijska mašinerija, otvoreno i iskreno podržavaju pokret kojeg podržavaju globalisti, te mediji od The New York Timesa do Bloomberga.

Duga državotvorna istorija, verski zanos i slobodarski duh Jemenaca učinili su da Saudijska Arabija, zemlja sa trećim po veličini vojnim budžetom u svetu, doživljava poraz za porazom u ratu u kojem je izazvala najveću humanitarnu krizu u 21. veku.

Nakon napada dronovima i krstarećim raketama na najvažnije postrojenje za prečišćavanje nafte u Saudijskoj Arabiji pre dve nedelje, Huti, jemenska šiitska pobunjenička grupa protiv koje koalicija predvođena Saudijskom Arabijom od marta 2015. godine vodi rat, izazvavši najveću humanitarnu krizu u 21. veku, objavili su da su postigli još jedan uspeh.

Snage Huta prodrle su na teritoriju Saudijske Arabije, porazili glavninu saudijskih kopnenih trupa, ubili oko 500 i zarobili oko 2.000 saudijskih vojnika. Uz to, zarobili su i konvoj saudijskih vojnih vozila.

Dok zvanični Rijad povodom najnovije vesti ćuti, portparol Huta Muhamed Abdul Salam ponosito pokazuje fotografije i video-snimke zarobljenih saudijskih vojnika i uništenih vojnih vozila.

Jemen je, nakon skoro pet godina saudijske vojne intervencije, nemilosrdnog bombardovanja i epidemija kolere i gladi, od čega su najviše postradala deca, postao, izgleda, za pustinjsku Kraljevinu ono što su bili Vijetnam za SAD i Francusku i Avganistan za Sovjetski Savez.

Delegacija Ukrajine potpisala je na sednici Kontakt grupe takozvanu Štajnmajerovu formulu, kojom se reguliše mehanizam za odobrenje posebnog statusa Donbasa.

Potpisivanje Štajnmajerove formule je važan korak ka regulisanju konflikta u Ukrajini, mada ostaje nekoliko otvorenih pitanja, rekao je nakon potpisivanja član ruskog predsedničkog Saveta za međuetničke odnose Bogdan Bespalko

"Ostaje otvoreno da li će sporazumi iz Minska biti sprovedeni u stvarnosti ili je dovoljan niz više sporazuma, zatim način uspostavljanja kontrole nad granicom istočne zone Ukrajine, da li to znači stvarnu samoupravu odvojenih područja u regionima Donjecka i Luganska. Ova i mnoga druga pitanja tek treba da budu rešena", rekao je Bezpalko.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski prethodno je potvrdio da je Ukrajina uskladila Štajnmajerovu formuli sa drugim učesnicima pregovora o rešenju situacije u Donbasu, kao i da će ona sada biti dodata u novi zakon o specijalnom statusu tog regiona.

Peruanski predsjednik Martin Viskara naložio je raspuštanje Kongresa, ali su se poslanici oglušili o njegovu naredbu i izglasali njegovu suspenziju zbog čega, ocjenjuju svjetske agencije, toj zemlji prijeti najgora politička kriza u posljednje dvije decenije.

Reuters navodi da su opozicioni poslanici, koji kontrolišu Kongres, izglasali da Viskaru zamijeni potpredsjednik Mercedes Araoz.

Viskara je optužio članove Kongresa da blokiraju antikorupcijske reforme koje on nastoji da sprovede.

"Pravimo istoriju koju će buduće generacije pamtiti. Nadam se da će shvatiti veličinu ove borbe koju danas vodimo protiv endemskog zla koje je nanosilo mnogo štete našoj zemlji", rekao je Viskara u nacionalnom obraćanju.

U međuvremenu ispred zgrade Kongresa su se okupile pristalice predsjednika koji pozivaju poslanike da napuste zgradu.

Na ulicama je primjećen i veliki broj pripadnika policije koji su opremljeni za suzbijanje demonstacija.

Zvaničnici policije su saopštili da oni priznaju Viskaru kao predsjednika i vrhovnog komandanta vojske.

Kako prenose agencije, organizuje se podrška predsjedniku i u drugim gradovima Perua.

Predsednik Rusije Vladimir Putin ratifikovao je Konvenciju o pravnom statusu Kaspijskog mora, a odgovarajući zakon objavljen je na zvaničnom portalu za pravne informacije Rusije.

Konvencija je potpisana u Aktau 12. avgusta 2018.

Državna duma Rusije usvojila je dokument 19. septembra, a Savet Federacije ga je odobrio 25. septembra.

Konvencija utvrđuje režim plovidbe i pravila kolektivne upotrebe voda Kaspijskog mora.

Uvode se mehanizmi za utvrđivanje granica teritorijalnih voda i ribolovnih zona, razgraničenje Kaspijskog mora na sektore, uslovi za polaganje podvodnih kablova i cevovoda i drugih pitanja saradnje između obalskih država.

Jedan od osnovnih principa konvencije je odsustvo oružanih snaga koje ne pripadaju zemljama regiona u Kaspijskom moru.

Konvencija bi trebalo da učini odnose partnera u regionu stabilnijima i predvidljivijima. Uslovi za širenje saradnje u oblastima bezbednosti, transporta i plovidbe, ribarstva, obaveštajnih službi i proizvodnje ugljovodonika postaće povoljniji.

Jedan kineski dužnosnik mora dati dobro objašnjenje o podrijetlu zlata kojeg su pronašli istražitelji u njegovu domu u gradu Haikou, provinciji Hainan.

Zhang Qi, član pokrajinskih i općinskih odbora stranaka, navodno je bio podvrgnut disciplinskom ispitivanju i nalazi se pod istragom zbog mogućih nezakonitosti kada su otkrivene ogromne zalihe zlata.